Na nasilni ekstremizam se ne odgovara samo silom, već prevencijom i stvaranjem uslova da živimo zajedno. Taj princip je posebno važan za Bosnu i Hercegovinu, koja se prema mišljenju učesnika Međunarodnog foruma u Sarajevu o ovoj temi, nalazi na prekretnici - da li da se vrati starim podjelama, koje stvaraju ekstremizam ili da krenu u pozitivnom pravcu.
Ekstremizam počinje tamo gdje društvo zajedničkih vrijednosti prestaje, a svijet, koji posljednjih godina strahuje od terorizma, čini se, nema pravi odgovor na taj problem.
Religija, koja je vijekovima korištena za ostvarivanje političkih ciljeva, sada je radikalizovana, smatra penzionisani profesor Fakulteta islamskih nauka i bivši predsjednik Islamskog sabora Hilmo Neimarlija.
„Na početku 21. stoljeća nasilni ekstremizam okrenuo se religiji, kao pokriću, kao izvoru legitimacije, legitimiranja. To je način da se koristi religija za političke i druge ciljeve. Došlo je do radikalizacije religije, između ostalog i islama i ta radikalizacija nije mimoišla ni naše prostore. Kao poljedicu toga imali smo nekoliko strašnih terorističkih akcija sa čak smrtnim ishodima. I ova izjava koju smo imali čelnika političkih stranaka, Islamske zajednice, kulturnih institucija Bošnjaka u decembru, bila je vrlo odlučna reakcija na te terorističke akte“, kaže Neimarlija.
U decembru prošle godine su se bošnjački intelektualci i reisu-l-ulema jasno stavili na stranu borbe protiv terorizma. Ali, Bosna i Hercegovina kao društvo mora napraviti iskorak, jer i sada postoje brojni izazovi pred bh. društvom, smatra član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Mladen Ivanić
„Rizika ima i nisu eliminisani. Na mnogim stranama u Bosni i Hercegovini se može desiti ponovno vraćanje na prošlost. Pravi trik našeg društva je naći ravnotežu između očuvanja identiteta drupe, kolektiva, naroda, s jedne strane, što je prirodno, jer svako želi da ima svoj identitet i da ga zaštiti, ali s druge strane potreba zajedničkog života“, konstatuje Ivanić.
Prava borba protiv ekstremizma je stvaranje opšteg ambijenta u kojem većina ne prihvata ekstremizam i u kojem se ekstremisti nemaju odakle regrutovati, kaže Ivanić.
„Ljudi trebaju vlastitim ponašanjem i vrijednostima stvoriti novi okvir u kome će ekstremizam biti društveno neprihvatljiv. Ne vještački, nego istinski i prirodno. Nama nedostaje i jednog i drugog. I ovog prvog - stvaranje opšteg ambijenta, jer ne bi bilo tolerantnih tonova prema nekima i traženja opravdanja za ekstremističke poteze nekada u prošlosti, na svim stranama. Nedostaje nam još čvršće organizacije naših bezbjednosnih institucija“, smatra Ivanić.
Muslimani se trebaju vratiti pluralizmu
Prema relevatnim istraživanjima u zadnjih 15 godina, 0, 5 posto terorističkih napada dogodili su se na Zapadu, a oko 80 posto ubijenih ljudi je u pet muslimanskih zemalja.
Zašto su društva sa većinskim muslimanskim stanovništvom postala plodno tlo za terorizam?
Intelektualci smatraju da u društvima koji ne funkcionišu, jer dominira kriminal i korupcija, ljudi, uglavnom mladi, isključeni su iz društvenih zbivanja. Zato su laka meta za regrutovanje ekstremista.
„Glavna vodilja borbe protiv ektremizma je razvoj socijalno uključenog društva, gdje će se svi ljudi osjećati da pripadaju tom društvu i da mogu utjecati na dešavanja. To bi smanjilo privlačnost ekstremnih grupa, koje nude osjećaj pripadnosti. Dijalog je jedini alat za izgradnju boljih odnosa između zajednica. To je alat za izgradnju socijalno osvještenog društva", smatra Kjell Magne Bondevik, predsjednik i osnivač Centra za mir i ljudska prava u Oslu, bivši premijer Norveške.
Direktor Aleksandrijske biblioteke iz Egipta Ismail Serageldin i jedan od najutjecajnijih intelektualaca islamskog svijeta smatra da se ipak muslimani trebaju vratiti pluralizmu.
„Vjerujem da ustavni aranžmani, koje smo usvojili u modernim društvima, trebaju biti pluralizovani, da ne favorizuju jednu religiju od druge, već da će sve građane, muškarce i žene, jednako tretiraju pred zakonom, bili oni muslimani ili ne. Istinski muslimani neće praviti problem u prihvatanju ovih promjena, jer se zakon - u većini slučajeva - održavaju na duhovnu otvorenost i toleranciju iz primjera koje sam našao u istorijskim izvorima. Dakle, muslimani mogu biti dio pluralističkog, demokratskog i modernog društva i oni su dio naše duge istorije i tradicije, a ne samo nečega što “uvozimo” sa Zapada. Stoga, krenimo zajedno naprijed, izgradimo inkluzivna društva u kojima će svi ljudi biti ponopravni članovi zajednice“, poručuje Serageldin.
Upravo zajednički život i prevencija, načini su suzbijanju nasilnog ekstremizma, smatra i Zlatko Lagumdžija, osnivač i direktor Fondacije Društvo zajedničkih vrijednosti.
„Na nasilni ekstremizam se ne odgovara samo silom. Na nasilni ekstremizam se odgovara, prije svega, prevencijom. A prevencija nije ništa drugo nego stvaranje uslova da živimo zajedno, da imamo dobro obrazovanje, da imamo ekonomski razvoj, koji je samoodrživ i da imamo institucije koje sve to podržavaju“, zaključio je Lagumdžija.