Bošnjaci gotovo bez izuzetka osjećaju BiH kao svoju domovinu, pokazali su rezultati istraživanja koje je provela banjalučka agencija „Prime Communications“. Dvije trećine ispitanika hrvatske nacionalnosti se slaže sa tvrdnjom “BiH je moja domovina“, dok je taj osjećaj najmanji kod Srba – jedna trećina njih je pozitivno odgovorila na konstataciju koja je bila predmet istraživanja.
Agencija iz Banjaluke je u maju mjesecu ove godine pitala građane da li, i u kojoj mjeri, Bosnu i Hercegovinu osjećaju kao svoju domovinu. Odgovore je dalo 1.250 punoljetnih osoba, u više od 50 bh. opština, metodom usmenih intervjua. Istraživač Srđan Puhalo, uz napomenu da su mogućnosti odgovora bile “potpuno ili djelimično se slažem”, iznosi rezultate:
“Na tvrdnju 'BiH je moja domovina' 56,5% ispitanika je odgovorilo da se u potpunosti slaže, a uglavnom se slaže njih 18,7%, što ukupno čini 75,2% ljudi koji kažu: 'Da – BiH je moja domovina'. Nešto iznad 20 posto se ne slaže s konstatacijom da je BiH njihova domovina, ili svako peti ispitanik, dok oko četiri posto nije željelo da se izjasni ili nisu znali koji bi odgovor ponudili”, ističe Puhalo.
Najzanimljiviji dio istraživanja su podaci o tome kako BiH kao svoju domovinu osjećaju pripadnici tri konstitutivna naroda. Najviše pozitivnih odgovora, shodno očekivanjima, dali su Bošnjaci:
Grafikon iz istraživanja
“Sa tvrdnjom 'BiH je moja domovina' u potpunosti se slaže 89,3% Bošnjaka, a 5,5% djelomično, što je ukupno 94,8 posto. Nešto iznad jedne trećine Srba se slaže sa ovom konstatacijom, kao i dvije trećine Hrvata. Ili, preciznije, upotpunosti se slaže 28,7 posto Hrvata i 13,3 posto Srba, dok se sa ovom tvrdnjom uglavnom slaže 49,7 posto Hrvata, 26,4 posto Srba“, takođe navodi Puhalo.
Univerzitetski profesor iz Banjaluke Mladen Mirosavljević primjećuje da je istraživanje izazvalo zanimanje samo medija, a da su rezultati sasvim očekivani:
“Ovakvi stavovi su samo odraz destruktivnih politika koje zastupaju bosanskohercegovačke političke elite, koje ja sada zovem interesne političke grupe, ubjeđujući građane i pripadnike određenog naroda da je Bosna i Hercegovina njihova domovina ili da je BiH samo privremena tvorevina ostala nakon raspada bivše države Jugoslavije, ali da je to samo privremeno rješenje. Upravo zahvaljujući tome, odnosno takvoj retorici, opstaju na valsti od 1995. dok su ekonomija ili neki drugi aspekti života u BiH potpuno zanemareni. Takvapozicija - da u BiH možete biti isključivo Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ostali, i kao takvi učestvovati u bilo kojem dijelu života i rada, kao politčki činilac ili kao državni službenik i da vas to definiše kao osobu, uticaće i dalje na njeno rastakanje. Tako, naredna istraživanja mogu donijeti još drastičnije rezultate“, kaže Mirosavljević.
Sličan stav zastupa i profesor sociologije iz Zenice Sead Pašić.
Grafikon iz istraživanja
“Rezultati su takvi zato što su nacionalističke politike, koje se zasnivaju na dogmi krvi, tla i nacije, zauzele tu poziciju, ne daju nam da dišemo kao normalno uljuđeno evropsko društvo i kao takvi mi ćemo ispaštati političke i ljudske posljedice. Dok god je ovako u BiH mi nećemo imati napretka. Ovo je način na koji mi gledamo političke podjele, da vidimo kako se to politički igra. Ima prijetnji da će nestati BiH, da će politički biti ukinuta..Kad bi je i ukinuli, ona će postojati bar kao geografski ili meteorološki pojam. Ona će postojati uvijek“, poručuje Pašić
Srđan Puhalo podvlači da se pitanje u istraživanju nije odnosilo na državu BiH, odnosno na njen administrativni aparat:
“Mi smo pitali za domovinu, što ima mnogo veću težinu od same države odnosno, to podrazumijeva određene emocije, stavove i načine ponašanja, nego kada ispitujemo stav prema državi i njenom adminstrativnom aparatu”, kaže Puhalo
Za potpuno razumijevanje rezultata istraživanja bitno je podsjetiti na činjenicu o rezervnim domovinama, koje mogu imati i Hrvati i Srbi iz BiH.
“Imati rezervnu domovinu znači imati duple pasoše, opredjeljenje gdje možete živjeti, mogućnost da birate. Tako da su ovi rezultati očekivani, a možda i bolji od onog što svakodnevno vidimo. Sve u svemu, to je samo jedna sekvenca nacionalnih - etničkih podjela“, smatra Pašić.