Od početka ove godine značajno je povećan broj migranata koji ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu pokušavajući preko Hrvatske stići do ostalih država članica Evropske unije (EU). Samo u posljednje tri sedmice policija je pronašla i privela njih 40, dok ih je ukupno 605 otkriveno za prvih devet mjeseci. Riječ je o migrantima iz zemalja visokog migracionog rizika, koji u pojedinačnim slučajevima i manjim grupama, nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU.
BiH ove godine sve češće služi kao alternativna ruta za krijumčarenje migranata. Riječ je o državljanima Pakistana, Afganistana, Alžira i Maroka.
Od početka godine evidentirano je 605 ilegalnih migranata, a većina ih je pronađena u Trebinju, Doboju, Ljubuškom i Bihaću.
"U kontinuitetu se povećava i broj državljana Turske, koji zloupotrebljavaju bezvizni režim s BiH, legalno ulazeći u BiH, te potom ilegalno nastavljaju put ka EU", objašnjava glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković.
Povećani priliv migranata mogao se očekivati s obzirom da u zemljama regije boravi veliki broj migranata koji su zaustavljeni na "Balkanskoj ruti", a koji sada nastoje pronaći alternativne pravce kretanja prema zemljama EU, što uključuje i tranzit preko teritorija BiH, smatra glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković.
"Uslijed zatvaranja granica, odnosno sve rigoriznijih mjera koje su i neke od članica EU uvele od 2016. godine, na neki način su uvele ljudima nemogućnost da na regularan način zatraže azil i to je dovelo upravo do toga da se protok ljudi kroz regiju fragmentira. Ljudi traže alternativne puteve. Ako više ne mogu iz Makedonije prolaziti u Srbiju, ili iz Srbije u Mađarsku ili Hrvatsku, onda se traže i koriste alternativni pravci, a jedan sada postaje preko Bosne i Hercegovine", objašnjava Crvenković.
Neven Crvenković: Ljudi traže alternativne puteve
Dok s jedne strane statistika upozorava da se povećava krijumčarenje ljudi sa Bliskog istoka, s druge, pak, sve je više domicilnog stanovništva, koje u tome vidi odličan način zarade tvrdi Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.
"Uglavnom su svi migranti i rute kojima se kreću pod okriljem organizovanih kriminalnih grupa ili pojedinaca koji su se uvezali na međunarodnom planu i zarađuju na patnji nesretnih ljudi", tvrdi Hadžović.
Broj ilegalnih prelazaka migranata u odnosu na isti period prošle godine povećan je za 300 posto.
Direktor bosanskohercegovačke Službe za odnose sa strancima Slobodan Ujić objašnjava koje rute koriste krijumčari ilegalnim migrantima.
"U južnom dijelu BiH, odnosno ulasku iz Crne Gore preko Trebinja, ruta dalje vodi preko Mostara, Širokog Brijega, Posušja i ulazak u Hrvatsku negdje kod Imotskog. U drugom dijelu iz Srbije na dijelu graničnog pojasa kod Bijeljine odnosno Šida. Isto tako možemo govoriti kako o nezakonitom ulasku, tako i nezakonitom izlasku iz BiH, gdje je ukupno 55 lica, najvećim dijelom državljana Sirije, Pakistana, Iraka i Turske prešlo nezakonito u Hrvatsku i gdje smo morali po Sporazumu o readmisiji prihvatiti ponovo ta lica u BiH", kaže Ujić.
Iz UNHCR-a ističu i da je udvostručen broj osoba koje su u ovoj godini zatražile azil u BiH.
"Do sada smo imali 187 zahtjeva za azilom, odnosno pružanjem međunarodne pravne zaštite u BiH, naspram 79 slučajeva koje smo imali u prošloj godini", navodi Neven Crvenković.
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala pooštriti preglede na graničnim prelazima.
"Ono što možemo uraditi je da pooštrimo preglede na našim granicama, te da sve policijske službe onemoguće krijumčarenje i to da BiH bude tranzitna ruta", smatra Hadžović.
Bosanskohercegovačke policijske službe do sada su provele tri akcije, Bosfor, Dardaneli i Dragon, u cilju sprječavanja krijumčarenja migranata zatočenih u državama "Balkanske rute".
U policijskim akcijama uhapšeno je više desetina osoba, koje su predate u nadležnost Tužilaštva BiH.