Medijski prostor u Bosni i Hercegovini zasićen je lažnim vijestima, govorom mržnje i pristrasnim izvještavanjem, navedeno je u izvještaju "Procjena potreba medijskog sektora u BiH" koji je predstavljen u četvrtak u Mostaru.
Izvještaj je predstavljen u organizaciji Misije OSCE-a u BiH te uz podršku Ambasade Švedske u Sarajevu i u suradnji sa agencijom Prizma Istraživanja.
"Najvećom manom današnjih medija mnogi smatraju pristrasnost, kao posljedicu njihove političke i finansijske zavisnosti. Učesnici istraživanja su iskazali vrlo nizak nivo povjerenja u medije i povezuju ih sa negativnim konotacijama kao što su neprofesionalizam, održavanje tenzija u društvu, promocija političkih ciljeva, netačno izvještavanje i izmišljanje laži", navodi se u sažetku istraživanja.
Ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strőmquist kazala je da je istraživanje potvrdilo činjenicu da u medijskom sektoru ima dosta izazova, ali i da javnost ima jako nizak nivo povjerenja u medije.
"I naravno, to je međusobno povezano", kazala je ambasadorica.
Poručila kako bi istraživanje "Procjena potreba medijskog sektora u BiH" trebalo pomoći boljoj zaštiti medijskih radnika, kao i donošenju regulative protiv dezinformiranja, što će povećati povjerenje javnosti u medije.
Pročitajte i ovo: Novinari u BiH izloženi pritiscima, prijetnjama i zastrašivanju"Potrebno je imati striktan okviru u vezi s tim šta su zapravo mediji i to uključuje vlasništvo, finansiranje i transparentnost, tako da ljudi znaju ko stoji iza te informacije. I to je itekako povezano sa širenjem dezinformacija. Ljudi moraju znati da ono šta novinari ili neko ko sebe zove novinarem, štampa ili govori na radiju ili televiziji je zaista nepristrasno i da su to tačne činjenice", kazala je švedska ambasadorica.
Naglasila je da nije dovoljno imati zakonski okvir, nego je potrebno da taj okvir bude i proveden.
Istaknuto je i da učesnici istraživanja u velikoj mjeri podržavaju strože sankcije za širenje takozvanih lažnih vijesti, kako bi se poboljšala objektivnost izvještavanja i spriječilo širenje govora mržnje.
Saznajte više: OHR: Vlasti u BiH moraju zaštiti novinareTakođer je navedeno da se medijski radnici i novinari smatraju ugroženim, nedovoljno zaštićenim i stoga nemoćnim da se posvete svom poslu na profesionalan način.
"Važno je i kako ljudi doživljavaju medije. To je jedan veoma važan stub. Nadamo se da se ovaj sektor može ojačati, kao i povjerenje ljudi u njega", izjavio je šef terenskog ureda OSCE-a u Mostaru, Ioannis Piliouris.
Istraživanje je provedeno krajem 2021. godine s ciljem procjene trenutne situacije u medijskom sektoru u BiH.
Sudjelovalo više od hiljadu ispitanika, a intervjuirani su i predstavnici medija iz iz oba bh. entiteta i Brčko Distrikta.