Petorica kandidata, izabranih za načelnike na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, su osuđivani, optuživani ili je protiv njih vođena istraga u vezi sa krivičnim djelima ratnih zločina, kriminala i korupcije. Analitičari kažu kako se ne radi samo o odsustvu etike i morala ljudi koji su prihvatili kandidaturu, već i strankama koje su ih predložile na tu funkciju.
Jedan od onih koga je sud osudio prvobitno na 20 godina, a potom preinačio kaznu na 15 godina zatvora je Fikret Abdić. On će u naredne četiri godine obnašati funkciju načelnika u Velikoj Kladuši. Abdić je odslužio dvije trećine kazne i iz zatvora u Puli je pušten 2012.
Podsjetimo, osuđen je zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995. godine.
Za Edina Ramulića iz prijedorskog udruženja "Izvor", kandidovanje i uopšte izbor ljudi koji su osuđeni za ratni zločin nije iznenađenje, tim prije, jer, kako kaže, ti ljudi već godinama obnašaju i neke druge pozicije u lokalnoj vlasti, a neki su i čelni ljudi pojedinih institucija.
Svakodnevni problem u BiH: Edin Ramulić
"Čak, evo u Prijedoru, su isturena dvojica odgovornih za ratne zločine tamo gdje jedini kontakt traumatizirane žrtve imaju sa institucijama, a to su Centar za socijalni rad i Odjeljenje boračko-invalidske zaštite, gdje treba da ostvare prava. Znači, svi ti ljudi su cijelo vrijeme tu. To kada ih neko kroz izbore pokaže je u stvari da se podsjetimo da je Bosna i Hercegovina prepuna situacija da ljudi koji su imali priliku da krše ljudska prava, da čine teške ratne zločine i da ne budu procesuirani, budu nagrađeni kroz različite funkcije", navodi Ramulić.
Fikret Abdić jedan je od 50 kandidata za načelničke funkcije koji su osuđivani, optuživani ili je protiv njih vođena istraga u vezi sa krivičnim djelima ratnih zločina, kriminala ili korupcije.
Petorica sa pravosnažnim osudama su osvojili mandat na lokalnim izborima u nedjelju.
Među njima je i aktuelni i budući načelnik Ilidže kod Sarajeva Senaid Memić. On je krajem 2005. optužen za krivično djelo ometanja pravosuđa, jer je vrijeđao sudiju koji je izrekao presudu njegovom sinu za neovlašteno držanje oružja. Osuđen je na četiri mjeseca zatvora, ali je naknadno pomilovan.
Nema polaganja računa
Sociolog Jusuf Žiga kaže kako se u ovom, ali i drugim slučajevima ne radi samo o odsustvu etike i morala ljudi koji su prihvatili kandidaturu, već i strankama koje su ih predložile na tu funkciju. Sve je to posljedica, navodi Žiga, "toga što političke partije nikome ne polažu račune, ali još je poraznija nedoraslost ovdašnjeg čovjeka koji za takve ljude glasa".
"Tu se nikada ne mogu složiti sa onima koji smatraju i stalno govore kako u Bosni i Hercegovini ne valjaju političari, a dobar je narod ili dobri su građani. To je, naprosto, nemoguće", poručuje Žiga.
Više od dvije decenije od završetka rata građani Bosne i Hercegovine, odnosno polovina onih koji izađu na izbore, glasali su za, primjerice, Miroslava Kraljevića u Vlasenici koji je proglašen krivim za otmicu, jer je prije šest godina kidnapovao odbornika Lazu Vidakovića, i 12 dana ga držao u zatočeništvu u Srbiji.
Ili, naprimjer, izabran je Radenko Banjac, koji je proglašen krivim zbog zloupotrebe položaja, kao i Emir Bubalo, koji ima presudu za prevaru u službi.
Odgovornost i političara i građana: Mile Lasić
Za profesora na mostarskom Sveučilištu Milu Lasića, sve je objašnjivo, jer Bosna i Hercegovina srlja ka svome dnu.
"Nije riječ samo o odgovornosti vođa, njihova je primarna, ali sekundarna odgovornost je i na građanima koji se inate jedni sa drugima i jedni drugima uinat biraju, ako treba, i najgore među nama samo da bismo pokazali tko je u stvari ovdje bio u pravu u posljednjem ratu, ili posljednjim ratovima", zaključuje Lasić.