Banjaluka nije sigurno okruženje za organizovanje događaja koji govore o ljudskim pravima homoseksualnih, biseksualnih, transeksualnih, interspolnih i queer (LGBTQ) osoba.
Tako za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu predstavnici Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, na pitanje da li će ove godine biti održan zvanični događaj koji se bavi pitanjima ove zajednice.
Ova odluka nije slučajna. Donesena je nakon što su aktivisti i novinari napadnuti prošle godine, a nakon što je prethodno policija zabranila događaj na kojem je trebao biti prikazan dokumentarni film, a potom održana rasprava o stanju ljudskih prava.
Tog 18. marta 2023. godine, napalo ih je 30 maskiranih huligana, na očigled policije. Godinu dana kasnije, niko nije uhapšen, niti procesuiran.
Okružni sud u Banjaluci u presudi 15. decembra prošle godine je zatražio od MUP-a Republike Srpske da iznese podatke o policajcima koji nisu reagovali, navodeći da su "trebali identifikovati nasilnike, spriječiti njihovo nasilno ponašanje i svaki drugi incident".
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o sprovođenju presude.
U Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini za RSE su naveli kako je "neprihvatljivo da u proteklih godinu dana nije ostvaren napredak" u istrazi.
"Tokom protekle godine, Evropska unija je pažljivo pratila i nastavlja pratiti ovo pitanje. Još jednom podstičemo pravosudne organe da bez odlaganja završe istrage i privedu počinioce pred lice pravde", ističe se u odgovoru Delegacije EU u BiH na upit RSE.
Podsjetili su kako je EU "najoštrije osudila stravičan napad" na LGBTQ aktiviste i pristalice u Banjaluci i pozvala policijske i pravosudne organe da bez odlaganja provedu istragu o napadu i privedu počinioce pred lice pravde.
Lokacija na kojoj su huligani napali aktiviste i povrijedili nekoliko osoba, Banjaluka, 18. mart 2023.godine
"Svi građani zaslužuju sigurnost i bezbjednost, jednako kao i pravdu. Nekažnjivost za zločine podriva povjerenje u institucije krivičnog pravosuđa i doprinosi stvaranju klime straha i nesigurnosti, posebno među marginalizovanim i ranjivim grupama", poručeno je iz Delegacije EU u BiH.
Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono učinjeno zbog seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta koje propisuje maksimalnu kaznu od 12 godina zatvora.
Zakon o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Pročitajte i ovo: Jesu li zaštićeni svi građani u Republici Srpskoj?Traume i nakon godinu dana
Vanja Stokić, novinarka i aktivistkinja, jedna je od povrijeđenih u napadu koji se dogodio 18. marta prošle godine. Za RSE navodi kako nema nikakvih informacija o istrazi, da je niko ne zove da da iskaz, ali da redovno sreće napadače, koje su ona i drugi napadnuti aktivisti identifikovali u sopstvenoj istrazi.
"Ja sam više tih napadača srela u gradu od napada te noći. Ja u suštini živim među tim ljudima, jako ih često gledam i oni me svojom pojavom podsjećaju na to što se desilo i da neće biti kažnjeni", kaže Stokić.
Policija je prošle godine zabranila događaj na kojem se trebalo razgovarati o ljudskim pravima.
Iako događaj nije održan, troje aktivista iz Organizacionog odbora "Bh. povorke ponosa" povrijeđeno je u napadu huligana ispred prostorija organizacije Transparency International BiH.
Događaju su prethodile i brojne prijetnje putem društvenih mreža, javno pismo 12 'patriotskih' organizacija kojim je tražena zabrana, te izjave najviših zvaničnika u entitetu Republika Srpska (RS), koje su aktivisti ocijenili kao širenje mržnje prema LGBTQ osobama.
Najglasniji su bili Milorad Dodik, predsjednik RS i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
Dodik je, na konferenciji za novinare 16. marta prošle godine, poručio da "očekuje da će nadležni organi RS onemogućiti bilo kakvo održavanje manifestacije posvećene LGBT pravima u otvorenim ili zatvorenim prostorima". Tada je rekao da "oni uznemiravaju druge," te da je on protiv toga.
Pridružile su mu se i desničarske organizacije koje su od banjalučkog gradonačelnika tražile, između ostalog, "zabranu korišćenja javnih prostora za ovakve skupove i aktivnosti".
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke je poručio kako su "naše politike tradicionalne, ali i patrijalhalne", te da ne vidi ništa sporno u tome da Republika Srpska zauzme zvaničan stav u vezi događaja.
To su razlozi zbog kojih su aktivisti podnijeli krivične prijave protiv Stanivukovića i Dodika, tvrdeći da su oni svojim izjavama podsticali mržnju i nasilje protiv LGBTQ populacije. Ova prijava je odbijena.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, za RSE su naveli da su u avgustu 2023. godine donijeli naredbu o nesprovođenju istrage, na šta nije uložena žalba tužioca.
Istovremeno, advokatica i članica Organizacionog odbora "Bh. povorka ponosa" Emina Zahirović-Pintarić, sa druge strane, ističe da "pravni tim nije obaviješten o toj naredbi".
U međuvremenu, pravni tim odbora je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv Republike Srpske zbog "propusta da preduzmu neophodne, razumne mjere da zaštite i spriječe nasilje nad članovima LGBTIQ zajednice".
Pročitajte i ovo: Zabrana za 'Bh. povorku ponosa' u BanjaluciŠta je sa istragom?
Advokatica Organizacionog odbora "Bh. povorke ponosa" Emina Zahirović-Pintarić ističe kako su neki od napadača odmah nakon napada počeli da se hvale putem društvenih mreža, te da je tužilaštvo moglo vrlo lako da dođe do osumnjičenih.
"Bila je i kamera, mogli su po nekim vanjskim obilježjima da zaključe ko bi mogao biti. Imali su maske, ali mogli su doći do nekakvih podataka", kaže Zahirović-Pintarić.
U Transparency Internationalu BiH, ispred čijih se prostorija desio napad, kažu da predstavnici Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka nisu željeli da potpišu naredbu o izuzimanju snimka s kamere.
"Ja sam na kraju 30. maja, dakle mjesec i po nakon napada, u prisustvu advokata otišla i lično predala snimak", rekla je za RSE Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.
Snimak je, ocjenjuje ona, jako važan element u cijeloj priči, jer prikazuje i sam čin napada, ali i ponašanje policije.
"Na samom snimku se vidi da je policija došla, izvukla ljude iz zgrade i ostavila ih ispred zgrade, a vidi se i da su bili u blizini kada se napad desio", rekla je Korajlić.
Advokatica Emina Zahirović- Pintarić ocjenjuje da je presuda Okružnog suda Banjaluka u kojem su tražili od MUP-a RS da iznese podatke o policajcima koji nisu reagovali, "važan korak da bi se pokrenuli postupci protiv policajaca, ali i da bi napadnuti aktivisti mogli pokrenuti krivične postupke sa zahtjevom za naknadu štete Republike Srpske".
Pravni tim Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, podnio je i šest žalbi Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH, od čega je odgovoreno samo na jednu, povredu prava na pristup informacijama MUP-a RS.
Međutim, ombudsmeni nisu odgovorili na žalbe protiv MUP-a RS za nezakonitu zabranu javnog okupljanja, kao i na žalbu zbog ugrožavanja sigurnosti aktivista.
Nema odgovora ni na žalbe Ombudsmenu za govor mržnje Dodika i Stanivukovića, kao ni na žalbu protiv 12 udruženja iz RS koja su pozivala na zabranu okupljanja, što je, po tvrdnjama aktivista, dovelo do raspirivanja i opravdavanja nasilja nad pripadnicima LGBTIQ populacije.
Iz Ombudsmena BiH za RSE su naveli kako "u ostalim predmetima nije postignut konsenzus Ombudsmena oko konačne odluke, zbog čega su predmeti na usaglašavanju u Kabinetu, u skladu sa članom 8. Zakona o Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine".
Aktivisti ističu da su ogorčeni na ‘zid ćutnje’ u institucijama, isto tako ne vjerujući da će počinioci na kraju biti otkriveni.
"Ja znam provjereno, nakon tog napada, da se LGBTQ zajednica u Banjaluci poprilično zatvorila u smislu da ih je strah da se pojavljuju na ulici, a kamoli da organizuju neke događaje. Znam za neke ljude da su napustili grad i više ne žive ovdje", rekla je Stokić.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, prava i slobode su osigurana svim licima u državi, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, a ravnopravnost proklamuje i Ustav RS.