Ljubljanska i zagrebačka Sberbanka pokrenule su ovršni postupak nad dionicama “Jamnice” u “Sarajevskom kiseljaku”, nastojeći na taj način naplatiti dio duga od “Agrokora” u čijem sastavu je i “Jamnica”. Ekonomisti ocjenjuju da se na ovaj način pokazalo da će BiH prva platiti za privredni kriminal koji se desio u Hrvatskoj jer bh. političari nisu reagovali adekvatno i na vrijeme.
Općinski sud u Kiseljaku donio je odluke kojima je ljubljanskoj i zagrebačkoj ispostavi Sberbanke odobrena zapljena dionica “Sarajevskog kiseljaka”, a koje su u vlasništvu “Jamnice”, objavila je tvrtka “Jamnica” u sklopu koncerna “Agrokor”, a koja se bavi proizvodnjom mineralnih voda. Vrijednost oduzetih dionica iznosi 67,4 miliona konvertibilnih maraka (34,5 miliona eura).
- Pročitajte i ovo - Policija hapsi bivše šefove 'Agrokora', Todorići u Londonu
S pravne i ekonomske strane tu nema ništa sporno, kaže profesor na ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić jer je “Sarajevski kiseljak” davno privatiziran.
“Sud u Kiseljaku, znači bosanskohercegovački sud je donio tu odluku i sada umjesto ‘Jamnice’ dionicama raspolaže Sberbanka i za ‘Sarajevski kiseljak’ to ne mora značiti promjenu u poslovanju. Međutim, ono što u ovoj situaciji ‘bode oči’ je činjenica da se kriza koja je izbila u drugoj državi sada se preliva u Bosnu i Hercegovinu i ovdje se dug naplaćuje, a ne tamo gdje je napravljen, jer ‘Jamnica’ koja je dioničar dala je mjenicu ‘Sarajevskog kiseljaka’ banci kada je uziman jedan od kredita. E, to izaziva neugodne refleksije kod svih nas.”
Podsjećamo, kada je izašlo na vidjelo da je hrvatski koncern “Agrokor” u dugovima i da se moguće radi o privrednom kriminalu, hrvatska Vlada donijela poseban zakon, Lex Agrokor, kojim je zaštitila imovinu ove kompanije u Hrvatskoj.
Slovenija i Srbija insistirale su da potpišu slične ugovore po kojima se spriječava da novac iz tih zemalja ide za pokrivanje dugova “Agrokora”.
No, takav zakon nije potpisan sa BiH i Crnom Gorom, te je naplata dijela “Agrokorovog” duga i počela u BiH.
BiH nije adekvatno reagovala jer bh. političari brane nacionalne interese drugih država, kaže ekonomista Zoran Pavlović i dodaje:
''BiH je zemlja složene političke strukture, a uz to sve u kombinaciji sa nacionalnim interesima koji se prelamaju između Hrvatske, Srbije. Sve je to čini neefikasnom u donošenju bilo kakvih odluka na najvišem nivou upravljanja u BiH. Dok je Srbija donijela odluku o zabrani transfera novca iz Srbije za dugove 'Agrokora', BiH to nije uradila jer se ovdje niko ne osjeća odgovornim. Zato su i naši dobavljači, kojima ‘Agrokor’ duguje 132 miliona KM kolateralna šteta, jer nije imao ko da ih zaštiti. Ta naša neodgovornost, neefikasnost i odsustvo bilo kakve harmonizacije u ponašanju ljudi iz vrha BiH između hrvatskih interesa, u ovom slučaju, i interesa BiH su učinili da smo došli u poziciju da postanemo kolateralna šteta ‘Agrokorovih’ odnosa. Kao što vidimo, i Sberbanka je počela sa zapljenom imovine preduzeća u BiH koja su data kao hipoteka za kredite koji sigurno nisu uloženi u Bosnu i Hercegovinu. Ja se iskreno nadam da ćemo doći i do nekih krivičnih prijava jer u toj paukovoj mreži povezanih odnosa sa ‘Agrokorom’ i firmi u okruženju je bilo jako mnogo transakcija koje zaslužuju i zatvaranje odgovornih ljudi koji su pristali na takve transfere.''
Pavlović dodaje da upravo takvo ponašanje bh. političara doprinosi da u svakoj sličnoj situaciji deblji kraj izvuku radnici u BiH kao što je bio slučaj sa slovenačkim “TUŠ”-om, “Pevecom”, a sada i sa “Agrokorom”.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u ovoj situaciji ne treba brinuti ko će biti vlasnik “Sarajevskog kiseljaka”, jer je i sad vlasnik iz inostranstva, kao što je to slučaj i sa “Ledom Čitluk” i “Zvijezdom”, koji su takođe u sastavu “Agrokora”.
“Ono što nas treba zabrinjavati je da se ispoštuju sve ugovorne obveze koje imaju prema našim dobavljačima i nastavak suradnje u BiH. Gospodin Ante Ramljak je rekao da će se 45 miliona KM zbirno vratit bh. dobavljačima - 15 miliona kroz robu ‘Mercatora’ i 30 miliona koje smo mislili pozajmiti od Agrokora. Na takav način bi se izvršila dokapitalizacija ‘Konzuma’ i tako bi ‘Sarajevski Kiseljak’ i ‘Ledo Čitluk’ postali vlasnici većinskog paketa dionica ‘Konzuma’ u BiH.''
On je pozvao povjerenika za “Agrokor” Antu Ramljaka da što prije dođe u BiH kako bi potvrdili da će raniji dogovor biti ispoštovan.
Scenarij planiran ispočetka: Muharem Cero
Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu BiH, u slučaju zapljene dionica "Sarajevskog kiseljaka" kaže da je po svemu sudeći ovakav scenarij planiran od početka, čim je Hrvatska potpisala Lex Agrokor, te upozorava da i Crna Gora sada može očekivati sličnu situaciju sa preduzećima koja se nalaze na njenoj teritoriji.
Podsjetimo prije mjesec i po dana “Ledo”, tvrtka iz sastava “Agrokora”, obavijestila je da je primila odluku Trgovačkog suda u Beogradu o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja i opterećenja udjela koje ta hrvatska kompanija ima u srbijanskom “Frikomu”.
Sud je time udovoljio zahtjevu ruske Sberbanke koja je zatražila donošenje privremene mjere kao osiguranje potraživanja od 100 miliona eura plus kamate, vezano za ugovor o kreditu iz februara ove godine.
“Ledo” je pripremio žalbu na tu odluku. Srbija je na zahtjev ruske Sberbank banke privremeno zabranila “Ledu” raspolaganje udjelom koji ta tvrtka ima u “Frikomu”, no to ne znači da je Sberbank postala vlasnik “Frikoma” niti to utiče na poslovanje tvrtke, prenijeli su u avgustu beogradski mediji.