Vijeće za opće poslove Evropske unije prihvatilo je zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, te dalo nalog Evropskoj komisiji za pripremu upitnika za BiH i formalno zatražilo da podnese mišljenje o članstvu BiH u EU.
Očekuje se da nakon ovog koraka BiH dobije upitnik sa oko 2.000 pitanja na koja bi trebala odgovoriti na putu ka kandidatskom statusu.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić pozitivan odgovor na aplikaciju ocijenio je historijskim momentom za evropsku budućnost BiH na kojoj se radilo 14 mjeseci.
"Ovo je jedna od najpozitivnijih vijesti za BiH, za sve građane Bosne i Hercegovine, za evropsku budućnost BiH, a posebno za mlade ljude koji će vrlo brzo živjeti u BiH kao članici Evropske unije", naveo je Zvizdić.
U zaključcima Vijeće za opće poslove je konstatiralo kako je BiH je 15 februara 2016. predala aplikaciju za članstvo u EU, a Evropska komisija je nakon toga bila pozvala da da svoje mišljenje.
S obzirom na zaključke Evropskog vijeća, još jednom je potvrđeno kako budućnost Zapadnog Balkana leži u EU.
Međutim, napredak svake zemlje na ovom putu ovisi od njenih individualnih napora da se prilagodi kriterijima iz Kopenhagena i uslovljenosti procesa o stabilizaciji i pridruživanju.
Vijeće je pozdravilo značajan napredak u provođenju Reformske agende o kojoj su se usaglasile vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima, te pozvalo BiH da nastavi s provođenjem Reformske agende.
"Osim socioekonomskih reformi, ti napori trebaju i dalje biti usmjereni i na reforme u oblasti vladavine prava i javne uprave", jedan je od zaključaka Vijeća.
Iako su do sada u fokusu bile socio-ekonomske reforme ovaj put je Vijeće od Komisije zatražilo da prilikom pripreme mišljenja posebnu pažnju posveti provođenju presude u predmetu Sejdić-Finci.
Kao važan element posvećenosti Bosne i Hercegovine procesu evropskih integracija uzima se i puno provođenje Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i njegovu adaptaciju.
Vijeće za opće poslove pozdravilo je sporazum o uspostavljanju mehanizma koordinacije o pitanjima EU, te pozvalo sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju njegovo efikasno provođenje.
Rezultat napornog rada
Na Twitteru su neki od evropskih zvaničnika, među kojima i komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozdravili odluku Vijeća za opće poslove Evropske unije.
Hahn je rekao kako je Evropska komisija spremna da radi sa BiH na ovom "važnom koraku ka EU integracijama."
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, ocijenio je kako Odluka obilježava veliku prekretnicu za evropske integracije Bosne i Hercegovine, te je "rezultat napornog rada vođstva zemlje na svim nivoima, ali i odgovor na zahtjeve građana za promjene i približavanje Evropskoj uniji."
Upozorio je, međutim, da BiH ne smije izgubiti fokus, te da "reforme koje unapređuju ekonomski rast i socijalnu pravdu, vladavinu zakona i javnu upravu trebaju da se nastave, a lideri i vlasti u BiH ih trebaju rješavati konstruktivno i kroz dijalog."
Ministar u vladi Slovačke za evropska pitanja Ivan Korčok kaže kako je ovo "dobar dan za BiH, ali i za EU također".
"Pokazujemo da strategija poroširenja i pristup zemljama koje imaju aspiracije ka članstvu funkcionira", prokomentirao je slovački ministar.
Staviti u stranu političke sukobe
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra kako će pitanja iz upitnika natjerati političare da se, umjesto političkim sukobima, okrenu odgovorima na tehnička pitanja iz tog dokumenta, čime bi se ona politička pitanja koja su sada na sceni sklonila jer ne koriste nikome.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović je naveo kako je "prezadovoljan dinamikom na evropskom putu i činjenicom da i priča oko referenduma u RS-u i atmosfera koja se gradi u zadnjih nekoilko mjeseci nije previše opteretila naš odnos s članicama EU."
Čović je kazao i kako žali jer sve nije urađeno još u julu, ali i da se iz toga mogu izvući pouke. Također, potrebno je, navodi, shvatiti i da postoje prijatelji koji su BiH otvorili vrata, ali i da se mora izvršiti sve ono što je obećavano, uključujući i provedbu presude "Sejdić – Finci:"
Zamjenica ministra vanjskih poslova Hrvatske Zdravka Bušić kazala je kako ta zemlja BiH daje punu potporu njenom evropskom putu, ali i da se nada kako do nekih stvari neće doći, podsjećajući na najavljeni referendum u RS.
"Znate šta je i odluka ustavnog suda i nadam se da će u BiH prevladati evropske snage i evropska želja", kazala je Bušić.
Test za vlasti i političare
Osman Topčagić, stručnjak za evropske integracije, ocjenjuje kako će ovo biti test za bh. administraciju, ali i za političke organe.
"Naime, treba u relativno kratkom vremenu odgovoriti na pitanja iz upitnika. A to znači opisati situaciju u svim oblastima koje su od važnosti za evropski put. Mi ćemo, dakle, s jedne strane polagati test spremnosti naše administracije,a s druge strane ćemo dobiti jasan uvid u stanje u svim ovim oblastima", kaže Topčagić.
Odgovori će, kaže analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić, pokazati koliko je BiH zapravo daleko u primjeni EU standarda.
"Ono što znamo iz iskustva do sada, u raznim procesima u kojima je BiH imala prilike da učestvuje sa Evropskom unijom, bilo da se radi o pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, viznoj liberalizaciji i odgovoru na probne upitnike 2012, postoji razloga da vjerujemo da Bosna i Hercegovina ima i sposobnosti i spremnosti za jedan takav zadatak. Mislim da će to biti jedan vrlo koristan trening za administraciju, ali i za političare u Bosni i Hercegovini, jer ćemo im vidjeti sve slabosti i sve prednosti", objašnjava Ćerimagić.
Politički analitičar Srećko Latal smatra da je prihvatanje zahtjeva za članstvo još jedan pozitivan pokušaj EU da smiri rastuće tenzije u Bosni i Hercegovini.
"Ja posmatram ovu odluku Evropske unije kao jednu političku odluku usmjerenu ka pozitivnom djelovanju ka Bosni i Hercegovini, jer mi u Bosni i Hercegovini vidimo jednu ozbiljnu političku krizu, koja svakog dana sve više i više dovodi do urušavanja institucija vlasti, koja sada izlazi na vidjelo kroz priču o referendumu u Republici Srpskoj, ali nije vezana isključivo za referendum. Mi vidimo u Bosni i Hercegovini ozbiljne probleme – mnoge odluke, najmanje 76 odluka Ustavnog suda koje se ne implementiraju", smatra Latal.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović – Miraščija ocjenjuje da je prihvatanje aplikacije veliki diplomatski i politički uspjeh bh. vlasti.
"Uspjeh je utoliko veći, što je, ako se sjećate i samo podnošenje aplikacije, vrlo ignorantski i često vrlo zlonamjerno omalovažavano u samoj Bosni i Hercegovini, i što je Vijeće ministara, uz sve narasle tenzije i sve bure, uspjelo održati ovaj briselski kurs i nekako se držati van ovog domena svakodnevne lokalne politike", kaže Miraščija.