Kampanja za predstojeće Opšte izbore u Bosni i Hercegovini u oktobru, kako ocjenjuju analitičari, već sada se oslanja na dobro oprobane priče o ugroženosti naroda i entiteta. Ovaj put spinovi koji se "guraju" među građane su mnogo ozbiljniji, jer je sve više različitih protesta iza kojih ne stoji ni opozicija, ni nevladin sektor. Ocjene su da su predizborne tenzije vidljivije u Republici Srpskoj (RS).
Koliko je lako naći temu kojom se dižu tenzije, pokazuje i nedavna najava da u Bosnu i Hercegovinu stiže 40 britanskih vojnika. Dok je iz britanske ambasade i snaga EUFOR-a saopšteno kako vojnici dolaze u svrhu unapređenja bezbjednosti, u vrhu RS-a tvrde da se na teritoriju Bosne i Hercegovine smišljeno ubacuju obavještajci.
"Radi se o tome da ovdje ulaze ljudi tog kalibra, znači obavještajci, kamuflirani u vojnike, koji će raditi na prisluškivanjima, praćenjima, stvaranju informacija i, vjerovatno, servisiranju tih informacija medijima", rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik u izjavi za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS), idući u svojim izjavama i dalje, navodeći da je "to miješanje u unutrašnje stvari ovdje i to je akt koji se može graničiti sa aktom upada u ovu zemlju".
- Mediji u BiH: Politički ispred javnog interesa
- Kazna za Dodikov 'javni servis'
- Javni servisi kao privatni politički megafoni
Ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson na optužbe je odgovorio sljedećim komentarom na Twitteru: "Svojoj djeci ne moram izmišljati priče za laku noć. Umjesto toga, samo im pročitam bajke sa RTRS-a".
Mnogo ozbiljnije reakcije vlasti RS-a se dešavaju zbog više od 80 dana protesta koji se odvijaju na Trgu Krajine u Banjaluci i drugim gradovima gdje građani traže istinu i pravdu zbog smrti mladića iz Banjaluke Davida Dragičevića.
Protesti traju od 26. marta ove godine, a broj građana koji učestvuju na protestima je konstantno visok. Na te proteste se nadovezao i bunt vozača zbog visokih cijena goriva.
U Parku Mladen Stojanović protestvuju i predstavnici ratnih vojnih invalida nezadovoljni postupkom revizije njihovih prava.
Od analitičara i medija bliskih vladajućim strukturama može se čuti da se radi o začetku obojene revolucije čiji je cilj promjena vlasti.
"Te što to pišu, od Ćeranića, Galijaševića i naših koji vode ovu zemlju... znači kako bilo koje nezadovoljstvo ljudi da se iskaže, a da oni to ne nazovu to tim nazivom? Smatram da jedini koji su obojili ovu zemlju u tu 'obojenu revoluciju' ali crnom bojom, u crno zavili i obojili, upravo su oni. Čovjek koji je izgubio sina je samo čovjek koji traži pravdu i istinu. To nije nikakva obojena revolucija već traženje čovjeka da nađe pravdu i istinu za najmilije svoje, za svog stradalog sina. Takvih nerasvijetljenih ubistava u RS-u ima 12", ocjenio je odbornik Partije demokratskog progresa (PDP) u Skupštini Grada Banjaluka i aktivista, Draško Stanivuković.
"Protest zbog cijene goriva", poručio je Stanivuković, "nije nikakva obojena revolucija".
"To je borba ljudi da prežive, pogotovo onih koji zavise od cijene goriva, jer voze autobuse, kamione, traktore u svojoj njivi, ne bi li preživjeli. Da oni nisu cijenu goriva poskupili, da se ovako ne ponašaju prema svih 12 nerazjašnjenih ubistava, odnosno da su našli krivce za Davida i krivce za prethodna ubistva, da nisu radili sramnu reviziju invalidnina, ne bi bilo ni 'obojenih revolucija', ne bi bilo građanskog nezadovoljstva", rekao je Stanivuković koji je i sam učesnik protesta.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sarajevo: Pravda za Davida i Dženana
Nacionalna matrica nešto je što je uobičajeno u izbornim godinama, ali, čini se, da su pred oktobarske izbore priče o raznim bojaznima i zavjerama nešto upečatljivije, smatra politička analitičarka Tanja Topić, dodajući da je to rezultat i ozbiljnijeg građanskog bunta.
"Znači, ovog puta ne protestuju ni predstavnici nevladinih organizacija, ni predstavnici opozicionih partija, već je građanin u fokusu. Otuda mi se čini da je i strah koji vidimo među predstavnicima vlasti, onima koji participiraju u vlasti, izrazito visok, zato što je prvi put i na taj način je izraženiji pritisak građana. Svih ovih godina vlast je imala podanike, sluge, poslušnike, koji su ćutali i trpili. Sada se suočavaju sa iskazivanjem tog stava, drugačijeg mišljenja, koje ne korespondira sa zvaničnom politikom, i tu nastaje žešći odgovor. Ali prije bih rekla i nervoza i neznanje kako se suočiti i nositi sa tim", navodi Tanja Topić.
- Zlatko Hadžidedić: Političari u BiH računaju na strah
- Predizborno utjerivanje straha
- 'Retorika podsticanja mržnje'
Politikolog Velizar Antić ističe kako se pričom o obojenim revolucijama i raznim teorijama zavjere skreće pažnja sa osnovnih životnih problema u predizborno vrijeme.
"Uopšte ne treba da iznenađuje zašto toliko forsiraju priču o obojenim revolucijama, revolucionarima, plaćenicima, jer oni ništa drugo nemaju. Na vlasti su 12 godina i oni nemaju rezultate za koje bi mogli da se uhvate i zato plasiraju te priče, a pritom kontrolišu RTRS, SRNA-u (Novinska agencija RS-a). Veliki broj naroda gleda te medije i jasno je da će određeni broj ljudi izmanipulisati, a rezultati vladavine su jako mršavi, da ne kažem katastrofalni. Mladi se sele, životni standard je slab, javna preduzeća ili jako loše rade ili su na granici pozitivnog poslovanja i mnogo je drugih problema", ukazuje Antić.
Određeni ljudi će biti izmanipulisani, a rezultati vladavine su katastrofalni: Antić (na fotografiji: Milorad Dodik i njegove pristalice)
Antić ističe i da manipulisanje javnim mnijenjem može produbiti već postojeći jaz među građanima.
"Stvaraju se tenzije među običnim građanima koji bi trebali na izborima da se opredeljuju isto kao da li navijate za Zvezdu ili Partizan, za jedne ili druge. Pa vidite, šta nude jedni a šta nude drugi, koji su rezultati jednih, koji su rezultati drugih, pa se jednostavno opredelite na osnovu toga. Ne, ovde je ulog podignut na maksimum i igra se na najosetljivije ove osećaje naroda o ugroženosti RS-a, o nestajanju eventualnom sutra RS-a ukoliko ova vlast izgubi izbore i tako dalje. To itekako ostavlja posledice po obične građane", naglašava politikolog Antić.
Nešto manje predizborne bure je u Federaciji BiH, ali daleko od toga da se ništa ne dešava.
Prema ocjenama analitičara, nedavni predizborni skup turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana u Sarajevu iskorišten je i kao dio predizborne kampanje Stranke demokratske akcije (SDA).
Vaš browser nepodržava HTML5
Erdoganove sarajevske poruke
Javnosti se nameće i da će prosto "nestati Hrvata u Bosni i Hercegovini" ako se ne usvoji Izborni zakon, onako kako ga predlaže lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović.
Profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić ističe da vodeći politički lideri, među kojima je posebno izdvojio Dodika i Čovića, nastoje održati tenzije u bosanskohercegovačkom društvu.
"Ne isključujem da ta vrsta interesa postoji i kod Bakira Izetbegovića (predsjednik SDA), ali ova dvojica, sasvim izvjesno žele da zadrže status kvo, da ne zaživi pravna država u BiH. Kako bi zadržali status kvo, oni su spremni na sve vrste galama, posebice kada su u pitanju 'nacionalni interesi', kada je u pitanju 'spašavanje Srba, Hrvata i Bošnjaka'. Suština je u tome da onemoguće promjene zbog kojih bi oni mogli završiti tamo gdje takvi kao oni završavaju svugdje u svijetu", zaključuje Kukić.
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini trebali bi biti održani 7. oktobra 2018. Građani, prema podacima Centralne izborne komisije BiH, imaju mogućnost da biraju između 67 političkih stranaka i 34 nezavisna kandidata čije je učešće na izborima ovjereno.
Danas je istekao i rok do kada su ovjerene političke stranke i nezavisni kandidati mogli podnijeti prijavu za ovjeru koalicija i lista nezavisnih kandidata.