Nije novost da se javni servis Bosne i Hercegovine bori za puki opstanak. Situacija je potpuno neizvjesna, jer je Odluka o dosadašnjem modelu naplate, putem telekom operatera, istekla još 30. juna. Prijedlog kojim se, slično kao u Srbiji, RTV taksa naplaćuje putem računa za električnu energiju, nije dobio podršku parlamentaraca.
Dramatični apeli Upravnog odbora Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) da će prekinuti emitiranje, zbog problema u finansiranju, nisu bili dovoljni da se počne tražiti rješenje za spas javnih emitera.
Možda zbog nezainteresovanosti, a možda i zbog nedostatka političke volje, javni RTV sistem pušten je niz vodu. Slom BHRT-a je već počeo, a za njim će tonuti i entitetski emiteri.
"Naša je pretpostavka da BHRT može izdržati do završetka Olimpijskih igara (Rio de Janeiro, 5. – 21. august). U ovako katastrofalnoj situaciji ne može se garantovati, jer je osnovni izvor prihoda potpuno ugrožen. Ići će se na redukovanje i smanjenje programa. A ako se stvari budu odvijale ovako, to će imati posljedice na RTV Federacije. Praktično je već nastupio slom sva tri bh. emitera (BHRT, RTV Federacije BiH, Radiotelevizija Republike Srpske), koja u ovom trenutku rade na način da finansiranje nije definisano i ozakonjeno", kaže Esad Gotovuša, predsjednik Upravnog odbora BHRT-a.
Godinama se opstruira svaki pokušaj uspostave stabilnog javnog servisa u Bosni i Hercegovini. Pojedini političari pozivali su sa parlametarnih govornica da se ne plaća RTV pretplata, mjerili su koliko se sekundi u dnevniku govori jezikom jednog od tri konstitutivna naroda, spočitivalo se, posebno entiteskim emiterima, da su glasila pojedinih političkih partija.
"Kad je riječ o RTV servisu svaki put diskusija završi sa nedostatkom političke volje. To pokazuje da postoje, hajde da kažem, posebne agende različitih političkih aktera, koji ne vide svoj interes u postojanju javnog RTV sistema. Dakle, nije tu riječ o nemogućnosti dogovora, već čini se sve da javni emiter, prije svega ovaj krovni, na državnom nivou ne funkcioniše", objašnjava Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Lejla Turčilo
Pitanje opstanka javnih servisa svelo se "ZA" ili "PROTIV" plaćanja RTV takse, koja u Bosni i Hercegovini iznosi 3, 5 eura. Zato je donošenje zakona koje bi rješilo to pitanje postalo najvažnije.
Nakon što je prije mjesec dana, Odluka o plaćanju takse putem telekom operatera, postala nevažeća, finasiranje emitera je neizvjesno.
Prije desetak dana, državni parlamentarci nisu podržali prijedlog koji je predviđao da se RTV taksa naplaćuje putem računa za električnu energiju.
Zato je poslanik Socijaldemokratske partije u državnom parlamentu Mirsad Mešić prije godišnjih odmora, a nakon toga i predizborne kampanje, predložio da se usvoji Zakon po hitnoj proceduri na sljedećoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
"Time bi se vratio način naplate putem telekoma, što je bilo zakonsko rješenje, prije ovih problema u koje su upali javni emiteri u Bosni i Hercegovini. Takav zakon koji sam predložio prošle godine trajao je godinu dana. On je istekao i neozbiljnošću onih koji bi trebali da se brinu o ovoj zemlji došli smo u situaciju da je potpuno neizvjesno finanasiranje RTV sistema u Bosni i Hercegovini", navodi Mešić.
Izlaz u samostalnoj službi javnih emitera
Naplata televizijske takse u BiH uz telefonske račune, u posljednje vrijeme konstantno je padala, a BH Telekom zatražio je raskid ugovora zbog naglog smanjenja broja pretplatnika.
Za ubiranje RTV takse putem računa za električnu energiju, pojedini političari smatraju da se otvaraju vrata brojnim manipulacijama.
Momčilo Novaković, predsjednik parlamentarne Komisije za saobraćaj i komunikacije izlaz vidi u samostalnoj službi javnih emitera.
"Pritom ne mislim na inkasante, nego na način na koji se u Njemačkoj i drugim zemljama naplaćuje taksa. Ja mislim da je to jedini mogući model za ovako složenu zemlju kao što je BiH", ističe Novaković.
U javnosti se često gubi iz vida koliko je zapravo značaj javnog servisa za jedno društvo, a u slučaju Bosne i Hercegovine da se očuva ono malo zajedničkog tkiva koje ga spaja.
Ali, kako je moguće da nakon dugogodišnjeg uništavanja servisa sa svih strana, ono opstane. Jer ako se ne nađe rješenje, Bosna i Hercegovina će postati jedina evropska država koja neće imati javni servis.