Pad turske lire u odnosu na dolar za 40 posto nagnao je na razmišljanje i privrednike Bosne i Hercegovine.
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kažu da trenutno nema negativnih efekata po bh. izvoznike jer je ono najvažnije – izvoz mesa dogovoren u eurima. No, dugoročno gledano, bh. proizvodi bi na turskom tržištu mogli biti skuplji, a time i nekonkurentniji.
Bosna i Hercegovina prošle godine izvezla je u Tursku roba u vrijednosti od 432 miliona maraka (oko 216 miliona eura), u prvoj polovini ove godine oko 191 milion maraka (oko 100 miliona eura).
Najznačajniji je izvoz ulja, brašna, mesa, željeza i proizvoda iz namjenske industrije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, neke kompanije koje izvoze ulje sklopile su ugovor u lirama, te negativne efekte mogu imati uljari.
Što se tiče mesa, izvoz je dogovoren u eurima, objašnjava predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.
"Ono što je sigurno je da proizvođači mesa u prvoj fazi neće imati problema, jer je izvoz mesa ugovoren u eurima. Ako bi to dugoročno potrajalo i ako bi bilo još značajnijeg pada lire moglo bi se u nekom momentu desiti da mi postanemo nekonkurentni odnosno skupi", navodi Vasić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Da li je 'sultan' na Bosforu ekonomski uzdrman?
Privredna komora Federacije BiH kontaktirala je svoje članice da vidi koje kompanije imaju sklopljene ugovore o izvozu u Tursku vezane za liru, no kako kaže Mirsad Jašarspahić svi koji su se do sada javili imaju ugovore u eurima i na njih se neće odraziti ovaj pad lire.
"Oni koji imaju ugovore u eurima oni su u povoljnijem položaju nego do sad. To se odnosi čak i na firme koje uvoze robe iz Turske jer će za taj novac dobiti više. Najveći izvođač suncokretovog ulja iz BiH u Tursku je Bimal Brčko, a oni takođe imaju sklopljene ugovore u eurima. Što se tiče namjenske industrije oko 95 posto njih ima ugovore u eurima kao i u metalnom sektoru, tako da tu trenutno nema problema izuzev te neke ukupne atmosfere, opreza u daljem ugovaranju itd", ističe Jašarspahić.
U BiH ne vjeruju da će ova kriza u odnosima između Turske i SAD-a potrajati. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović smatra da će ove dvije jake ekonomije ipak postići dogovor.
"Mi priželjkujemo stabilizaciju turske valute i uopšte ekonomskih prilika u toj zemlji. Imamo informacije da njihove institucije rade predano na tome", ističe Šarović.
Šarović: Priželjkujemo stabilizaciju turske valute
Iako ne očekuje da će kriza potrajati predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić napominje da bi u slučaju da lira nastavi padati to učinilo turske proizvode u BiH jeftinijim i konkurentnijim.
On podsjeća da je uvoz roba iz Turske u BiH dvostruko veći nego izvoz bh. proizvoda u Tursku.
"Ako posmatramo uvoz onda bi turske robe mogle da postanu još konkurentnije ovdje, pa a se čak i promijeni odnos uvoza i izvoza, jer ako bi lira dalje padala vjerovatno bi turski proizvodi postali još jeftiniji, jer je marka vezana za euro", riječi su Vasića.
I ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da vrijeme krize može ugroziti dogovorene poslove, naročito kada je u pitanju mala ekonomija kao što je bosanskohercegovačka.
"Pošto se u Turskoj radi o 40 posto inflacije onda će sva roba koju uvoze pa i ona iz Bosne i Hercegovine postati skuplja za njihovo stanovništvo, a kupovna moć ostaje ista, što znači da će manje naših proizvoda kupovati. S druge strane, turski proizvođači koji izvoze robu u zemlje EU, pa i BiH će imati dodatni motiv da pojeftine robu i da povećaju svoj izvoz", kaže Pavlović.
Prema podacima Privredne komore FBiH BiH iz Turske najviše uvozi tekstil i namještaj.