Izgradnja kraka gasovoda Južni tok, koji bi trebao jednim dijelom proći i kroz Bosnu i Hercegovinu - tačnije Republiku Srpsku, još uvijek je upitna. Kao što je to u BiH uobičajeno, na ovaj projekat različito se gleda u njena dva dijela, Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Različiti stavovi dvije entitetske vlade u Bosni i Hercegovini ne samo da su doveli u pitanje izgradnju kraka Južnog toka već su ugrozili i rad Savjeta ministara BiH.
Federacija BiH ne želi učestvovati u izgradnji kraka Južnog toka, gasovoda koji bi preko Crnog mora i teritorije Srbije trebao ići i kroz Republiku Srpsku. Vlada Federacije smatra da Sporazum o izgradnji ovog gasovoda nije usklađen s obavezama koje je preuzela Bosna i Hercegovina pri potpisivanju Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao ni direktivama Evropske komisije.
Predsjednik RS Milorad Dodik, koji je izgradnju kraka Južnog toka dogovarao u četiri oka, smatra pozivanje na evropske zahtjeve besmislenim:
"Na kraju, to je naša odluka, nije ničija druga. Mi želimo da imamo taj projekat, ne vidimo razloga zašto bi to mogla da blokira Federacija. Nama samo treba da nam se prođe tzv. granična linija sa Srbijom, i ništa više. Sve ostale kompetencije su u rukama Republike Srpske. Ako i to zadržavaju, onda šta ćemo ovdje?", pita Dodik.
Janez Kopač iz Energetske zajednice ističe da je i postojeći gasovod dovoljan za BiH.
"Za sada je postojeći gasovod predimenzioniran. Sada nema nikakve potrebe, pošto nema dovoljno potrošača. Najproblematičnije stvari su pristup trećoj strani - znači, svaki gasovod u Evropskoj uniji mora da ima omogućen pristup bilo kome", konstatuje Janez Kopač.
"Ne možemo i ne želimo donositi odluke, čak ni preliminarne, koje bi bile mimo one strategije koja je usvojena od Parlamenta i u ime onoga što cijenimo kao strateško opredjeljenje FBiH", kaže Nikšić.
Strategijom Federecije predviđena je izgradnja gasovoda na relaciji Zenica-Brod koji bi se spajao na gasovod u Republici Hrvatskoj.
Prijetnja blokadom Savjeta ministara
U svom maniru, Dodik je zaprijetio da će, ukoliko se ne riješi pitanje izgradnje još jednog gasovoda u Bosni i Hercegovini, blokirati Savjet ministara BiH, koji treba da potpiše sporazum kojim bi se sve obaveze i prava prebacili ne Republiku Srpsku, što je već dogovoreno sa Rusijom.
"Ukoliko ni taj dio sporazuma ne prihvate, ne preostaje nam ništa drugo nego da provedemo ove naše politike koje smo tamo rekli, a odlučivanje u samom Savjetu ministara ne dajući podršku nijednoj drugoj odluci dok se to ne riješi", istakao je Dodik.
O gradnji kraka gasovoda kroz Republiku Srpsku zna se malo. Još nije poznato koliko će da košta njegova gradnja, niti sa koliko će novca Republika Srpska da učestvuje. Za pripremne aktivnosti formirana je kompanija Gas-Res, koja bi sa ruskim Gaspromom trebala da formira zajedničku kompaniju u kojoj bi odnos vlasništva bio 60 prema 40 odsto u korist ruskog partnera.
Direktor Gas-Resa Slobodan Puhalac smatra opravdanim izgradnju još jednog gasovoda u Bosni i Hercegovini.
"Trideset godina star gasovod koji se koristi sa nekih 700 miliona m3 gasa godišnje, a imate u strateškom planu do 2025. četiri milijarde. Kako mislite da se to može ostvariti ako ne napravimo ovaj priključak? S druge strane, ako nećete da Federacija, kojoj je ponuđeno da na istim principima kao i mi, učestvuje u projektu, onda ćemo mi sami graditi", kaže Slobodan Puhalac.
Sasvim je jasno da se Bosna i Hercegovina našla između interesa Evrope i Rusije, koja bi izgradnjom Južnog toka u isporuci plina zaobišla Ukrajinu.
Bosna i Hercegovina ipak je bliža izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda jer oko njega postoji saglasnost, što nam je potvrdio i pomoćnik ministra inostranih poslova Amer Kapetanović.
Izgradnja ovog gasovoda, prema riječima Kapetanovića, ne isključuje i gradnju Južnog toka.
"Bitno je da ljudi znaju: neće se graditi ni jedan ni drugi, ukoliko je to neisplativo. Dakle, to nije projekat koji je na nivou neke humanitarne pomoći, ili geostrateške humanitarne pomoći, nego je isključivo projekat u koji se ulaže. Ako fizibiliti studije ne pokažu da je on isplativ, onda od toga neće biti ništa, ma kako ko šta govorio ili čemu se nadao u nekim domaćim političkim relacijama", konstatuje Kapetanović.
Zanimljiva je i podrška Južnom toku koju je dao Bakir Izetbegović, koji je rekao da sve što je dobro za Republiku Srpsku, dobro je i za Bosnu i Hercegovinu, ali uz poštovanje evropskih standarda.
Federacija BiH ne želi učestvovati u izgradnji kraka Južnog toka, gasovoda koji bi preko Crnog mora i teritorije Srbije trebao ići i kroz Republiku Srpsku. Vlada Federacije smatra da Sporazum o izgradnji ovog gasovoda nije usklađen s obavezama koje je preuzela Bosna i Hercegovina pri potpisivanju Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao ni direktivama Evropske komisije.
Predsjednik RS Milorad Dodik, koji je izgradnju kraka Južnog toka dogovarao u četiri oka, smatra pozivanje na evropske zahtjeve besmislenim:
"Na kraju, to je naša odluka, nije ničija druga. Mi želimo da imamo taj projekat, ne vidimo razloga zašto bi to mogla da blokira Federacija. Nama samo treba da nam se prođe tzv. granična linija sa Srbijom, i ništa više. Sve ostale kompetencije su u rukama Republike Srpske. Ako i to zadržavaju, onda šta ćemo ovdje?", pita Dodik.
Janez Kopač iz Energetske zajednice ističe da je i postojeći gasovod dovoljan za BiH.
"Za sada je postojeći gasovod predimenzioniran. Sada nema nikakve potrebe, pošto nema dovoljno potrošača. Najproblematičnije stvari su pristup trećoj strani - znači, svaki gasovod u Evropskoj uniji mora da ima omogućen pristup bilo kome", konstatuje Janez Kopač.
Nermin Nikšić
Ranije je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio da ovaj entitet ne želi blokirati RS i izgradnju Južnog toka. Naglasio je da Federacija BiH ima usvojenu strategiju koja ne poznaje Južni tok kao strateško opredjeljenje:"Ne možemo i ne želimo donositi odluke, čak ni preliminarne, koje bi bile mimo one strategije koja je usvojena od Parlamenta i u ime onoga što cijenimo kao strateško opredjeljenje FBiH", kaže Nikšić.
Strategijom Federecije predviđena je izgradnja gasovoda na relaciji Zenica-Brod koji bi se spajao na gasovod u Republici Hrvatskoj.
Prijetnja blokadom Savjeta ministara
U svom maniru, Dodik je zaprijetio da će, ukoliko se ne riješi pitanje izgradnje još jednog gasovoda u Bosni i Hercegovini, blokirati Savjet ministara BiH, koji treba da potpiše sporazum kojim bi se sve obaveze i prava prebacili ne Republiku Srpsku, što je već dogovoreno sa Rusijom.
"Ukoliko ni taj dio sporazuma ne prihvate, ne preostaje nam ništa drugo nego da provedemo ove naše politike koje smo tamo rekli, a odlučivanje u samom Savjetu ministara ne dajući podršku nijednoj drugoj odluci dok se to ne riješi", istakao je Dodik.
O gradnji kraka gasovoda kroz Republiku Srpsku zna se malo. Još nije poznato koliko će da košta njegova gradnja, niti sa koliko će novca Republika Srpska da učestvuje. Za pripremne aktivnosti formirana je kompanija Gas-Res, koja bi sa ruskim Gaspromom trebala da formira zajedničku kompaniju u kojoj bi odnos vlasništva bio 60 prema 40 odsto u korist ruskog partnera.
Direktor Gas-Resa Slobodan Puhalac smatra opravdanim izgradnju još jednog gasovoda u Bosni i Hercegovini.
"Trideset godina star gasovod koji se koristi sa nekih 700 miliona m3 gasa godišnje, a imate u strateškom planu do 2025. četiri milijarde. Kako mislite da se to može ostvariti ako ne napravimo ovaj priključak? S druge strane, ako nećete da Federacija, kojoj je ponuđeno da na istim principima kao i mi, učestvuje u projektu, onda ćemo mi sami graditi", kaže Slobodan Puhalac.
Sasvim je jasno da se Bosna i Hercegovina našla između interesa Evrope i Rusije, koja bi izgradnjom Južnog toka u isporuci plina zaobišla Ukrajinu.
Bosna i Hercegovina ipak je bliža izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda jer oko njega postoji saglasnost, što nam je potvrdio i pomoćnik ministra inostranih poslova Amer Kapetanović.
Amer Kapetanović
"U nekom energetskom interesu Bosne i Hercegovine je da bude priključena na oba strateška gasovoda. Veća prednost od Transazijskog gasovoda, tog jadransko-jonskog njegovog kraka, jeste što, prema zadnjim odlukama, on prolazi kroz teritoriju Bosne i Hercegovine, što Bosni i Hercegovini daje na strateškoj važnosti. Ali, kažem, u ovom trenutku je zaista teško predvidjeti kako će se to na kraju završiti", navodi Kapetanović.Izgradnja ovog gasovoda, prema riječima Kapetanovića, ne isključuje i gradnju Južnog toka.
"Bitno je da ljudi znaju: neće se graditi ni jedan ni drugi, ukoliko je to neisplativo. Dakle, to nije projekat koji je na nivou neke humanitarne pomoći, ili geostrateške humanitarne pomoći, nego je isključivo projekat u koji se ulaže. Ako fizibiliti studije ne pokažu da je on isplativ, onda od toga neće biti ništa, ma kako ko šta govorio ili čemu se nadao u nekim domaćim političkim relacijama", konstatuje Kapetanović.
Zanimljiva je i podrška Južnom toku koju je dao Bakir Izetbegović, koji je rekao da sve što je dobro za Republiku Srpsku, dobro je i za Bosnu i Hercegovinu, ali uz poštovanje evropskih standarda.