Prijedlozi političkih aktera o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine uglavnom krše elementarne principe, na kojima je zasnovana Evropska unija, ali i krše osnovna ljudska prava, stav je nekih analitičara i posmatrača bh. političke scene, koji komentiraju već sada maratonske i neuspješne pregovore ključnih političkih stranaka u Federaciji BiH.
Najnoviji prijedlog izmjena Izbornog zakona stigao je od Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara za kojeg, međutim, analitičari tvrde da je produžena ruka jedne od etničkih političkih opcija i da indirektno želi koncentrirati političku moć u rukama vodećih etničkih elita.
Posmatrači bh. političke zbilje često tvrde kako je ključni problem u većem bh. entitetu, bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH, kada je riječ o pregovorima o Izbornom zakonu, jaz između građanskog principa, kojeg zagovaraju bošnjačke i stranke lijeve orijentacije te etničkog načela kojeg zastupa Hrvatska demokratska zajednica BiH.
Međutim, u IDPI-ju tvrde da njihova ideja pomiruje etničko i građansko u presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.
Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) često ističe kako bošnjački birači biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda, te Predsjedništvu BiH.
Član IDPI-jevog tima, sociolog Ivan Vukoja, koji je inače voditelj Odjela za kulturu Hrvatskog narodnog sabora BiH, kaže kako bi novi prijedlog to spriječio.
"Na način da mi polazimo od toga da su konstitutivni narodi specifični 'demosi' za izbor zastupnika u određena tijela, koja su po Ustavu namijenjena za zastupanje kolektivnih interesa i kolektivnih prava i onda po izbornim jedinicama, odnosno županijama, određujemo koeficijent svakog naroda, tako da onemogućimo bilo kakve manipulacije, odnosno da omogućimo provedbu načela legitimnog zastupanja, odnosno tog načela da jedan narod drugom ne bira zastupnike", izjavio je Vukoja.
Ivan Vukoja: Konstitutivni narodi su specifični 'demosi' za izbor zastupnika
Osim prilikom izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, nacionalne kvote po kantonima, koji bi sada bili izborne jedinice, koristile bi se i za izbor članova Predsjedništva BiH.
"Kad imamo te izborne bodove, koje smo mi sve izračunali na temelju proporcije stanovništva, na temelju konstitutivnih naroda i ostalih, onda pobjednik, s najvećim izbornim bodovima bude zapravo pobjednik i pobijedi na izborima za članove Predsjedništva", objasnio je Ivan Pepić iz IDPI-ja.
- Međunarodna zajednica zahtijeva dogovor lidera u BiH
- Kandidati spremni, trka počinje
- Zlatko Hadžidedić: Političari u BiH računaju na strah
Novi prijedlog bi omogućio i provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava o manjinama u BiH, u poznatom predmetu "Sejdić i Finci" tvrde u tom Institutu.
"On otvara mogućnost da se svi građani, bukvalno, bez obzira na nacionalnu pripadnost, i kandiduju i glasaju za sve organe vlasti, jer mi sledimo princip predstavničke, a ne pripadničke demokratije. Drugim rečima, mogli bi i Dervo Sejdić i Jakob Finci da se kandiduju i za hrvatskog i srpskog i bošnjačkog člana Predsedništva BiH", tvrdi član IDPI-jevog tima, Milan Sitarski.
Slijeva nadesno: Ivan Vukoja, Ivan Pepić i Milan Sitarski
Međutim, sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Slavo Kukić kaže kako je Institut za društveno-politička istraživanja isturena tačka jedne političke filozofije, aludirajući na HDZ BiH te u prvoj reakciji dodaje kako je cilj njihovog prijedloga da koncentraciju političke moći kod Hrvata reducira na prostore Hercegovine, gdje suvereno vlada upravo ta stranka.
"Ako sam dobro sračunao, prema tom prijedlogu, ako bi on bio usvojen, dvije županije u Federaciji – Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka - bi davale preko 40 posto svih delegata Hrvata u Dom naroda", rekao je prof. Kukić za Radio Slobodna Evropa.
Branimir Jukić, iz opozicione Demokratske fronte, dodaje da je IDPI think-tank organizacija Hrvatskog narodnog sabora BiH, u kojem dominira HDZ, te dodaje kako je i njihov prijedlog legitiman, ali ističe da prijedlozi koji se mogu čuti u javnosti ne ispunjavaju EU-standarde.
"Kod nas je problem u tome što mi u principu o univerzalnim ljudskim vrijednostima, univerzalnim ljudskim pravima, pokušavamo raspravljati kroz Izborni zakon, prijedlog izbornog zakonodavstva itd., a potpuno se kosi sa elementarnim, univerzalnim ljudskim pravima", rekao je Jukić.