Hrvatski narodni sabor (HNS) reagirao je u petak 7. maja nakon što su predstavnici Vlade Savezne Republike Njemačke rekli da se protive načelu 'legitimnog predstavljanja' u Izbornom zakonu BiH.
Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Pročitajte i ovo: Njemačka protiv načela 'legitimnog predstavljanja' u izbornom zakonu BiHU saopštenju stoji kako HNS snažno zagovara unutarnje, društveno i političko ujedinjenje Bosne i Hercegovine bez diskriminacije bilo koga, kao niti pokušaja dominacije. Dodaju da je legitimno predstavljanje Ustavni sud BiH izdvojio u svim svojim presudama i da HNS neće odustati od svojih zahtjeva.
Belgijski primjer za Nijemce
"Legitimno predstavljanje njemačke govorne zajednice i konstitutivna autonomija koju uživaju u Belgiji je primjer onoga što HNS zagovara kao politički model u Bosni i Hercegovini. Jednakopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje jamče opstojnost, stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine, kažu u HNS-u.
Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna politička organizacija Hrvata u BiH koja okuplja stranke sa hrvatskim predznakom. Osnovana je 2000. godine.
Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.
Državni sekretar njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za Vladu te države, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".
"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.
Kritike kad je riječ o reformama izbornog zakona ranije su iznijeli politički analitičari, ali i europarlamentarci, navodeći da izmjene pogoduju Hrvatskoj demokratskoj zajednici u BiH i da se više bave pitanjima legitimnog predstavljanja, nego stvarnim izmjenama koje se odnose na transparentnije, poštenije demokratske izbore.
Pročitajte i ovo:
Sattler: Izmjene Izbornog zakona u BiH nisu 'nemoguća misija' Grupa europarlamentaraca kritikuje rad EU u BiHPismo njemačkog državnog sekretara iz Ministarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.
Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.