Koja je hrvatska pozicija pred izbore u Bosni i Hercegovini u nedjelju? Dok vladajuća stranka podupire Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH), analitičari žale što hrvatska strana umjesto sitnih prepucavanja nema konstruktivniju ulogu u BiH, a opozicija predlaže da se – ne zanemarujući interese bh. Hrvata – bude otvoren i prema drugima u susjednoj zemlji.
Izbori u Bosni i Hercegovini, kao i gotovo redovito do sada od kraja devedesetih, nisu među glavnim temama hrvatske politike.
Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u četvrtak je u Mostaru nazočio izbornom skupu HDZ-a BiH i podržao Dragana Čovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda i kandidate te stranke na izborima u nedjelju. Koje su druge njegove poruke.
"Želimo odnose sa cjelovitom Bosnom i Hercegovinom na jedan uređen način, uz poruku suradnje i prijateljstva prema sva tri konstitutivna naroda i svima drugima koji žive u Bosni i Hercegovini. Naravno da je najvažnije da želimo da se što veći broj Hrvata u Bosni i Hercegovini odazove na ove izbore, da sudjeluju na njima, i da time daju doprinos onom načelu kojeg zagovaramo, a to je – legitimno zastupanje", rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo: Šaškor: Izbori u BiH, u Hrvatskoj stara pjesmaLobiranja po svijetu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za izmjenu Izbornog zakona u BiH dala su mnogima argumente za zaključak da se Hrvatska miješa u tamošnji izborni proces.
Doista, koja je hrvatska službena pozicija pred ove izbore, ali i inače prema BiH?
"Hrvatska politika trenutno ima previše svojih problema da bi uopće razmišljala o tome što se događa u Bosni i Hercegovini. NI HDZ ni vlada Andreja Plenkovića zbilja ne razmišljaju niti o podjeli Bosne niti o trećem entitetu, ali onako – čisto po navici - podržavaju tamošnji HDZ na čelu sa Draganom Čovićem", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) dobra poznavateljica problematike, inače novinarka "Jutarnjeg lista", Snježana Pavić.
Što se tiče predsjedničinog lobiranja od Turske do Ujedinjenih naroda (UN), Pavić kaže da tu komentar više nije niti potreban, jer ona, sve što radi, radi na nespretan i neprimjeren način i nikada ne izazove efekt koji je navodno planirala.
Ona žali što Hrvatska propušta šansu za drugačiji odnos prema BiH.
"Da ne dižemo tenzije, da ne koristimo Pelješki most i migrante za sitna prepucavanja i da onda možemo taj autoritet iskoristiti za smirivanje situacije u Bosni i Hercegovini i pomaganje da se tamo odnosi između sva tri naroda urede na što uravnoteženiji i na što smisleniji način. Ali, nažalost, nismo", ističe Pavić.
Socijaldemokratski potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora i zamjenik ministra vanjskih poslova u Milanovićevoj vladi lijevog centra Joško Klisović, govoreći za RSE o načelnoj hrvatskoj poziciji prema BiH, žali što Hrvatska nije aktivnija i što se nije snažnije angažirala kroz mehanizme Europske unije, čime bi bolje pomogla i Hrvatima u BiH.
Bez zanemarivanja interesa BiH Hrvata, treba biti otvoren i prema drugima u BiH, kaže Klisović.
"Jer ovako stajati samo na njihovu stranu, iritirajući Bošnjake i Srbe a i dobar dio članica Europske unije, mi ne pomičemo stvari naprijed, nego još dublje zakopavamo bih Hrvate u blato. Mi se uvijek povedemo za politikom Beograda koji naglašeno zastupa Srbe iz Bosne i Hercegovine i baš ih briga za sve ostalo, pa onda mi mislimo da ćemo biti pravi Hrvati ako u BiH vidimo samo i jedno Hrvate. A time njima ne pomažemo, i u tome je problem", zaključuje Joško Klisović.