Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS)nisu se pojavili na sjednici zakazanoj za utorak 27. juli, a nakon što su predsjednici političkih partija iz tog bosanskohercegovačkog entiteta dan ranije odlučili da će bojkotovati rad institucija Bosne i Hercegovine (BiH).

Odluku o bojkotu Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, politički predstavnici iz RS, donijeli su nakon što je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, prije četiri dana, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se sprječava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Naredno zasjedanje u septembru

Prošireni Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odlučio je da zbog nedolaska zastupnika iz RS sjednicu otkaže. Naredna će biti održana početkom septembra, kazao je nakon sjednice Kolegija novinarima zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Kolegij Zastupničkog doma čine predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik, proširenom Kolegiju pored njih prisustvuju i predstavnici svakog kluba poslanika.

„Važno je reći da Ustav BiH i Poslovnik Parlamentarne Skupštine predviđa ovakve situacije i sadrži cijeli skup odredbi pod nazivom obavezujuća participacija, koja bi danas omogućila održavanje sjednice i donošenje odluka ukoliko je većina članova Parlamentarne skupštine prisutna“, rekao je Kojović.

Naglasio je da je odluka koju je donio prošireni Kolegij političkog, a ne poslovničkog ili pravnog karaktera.

„Kako bi se dalo vrijeme da se u narednom periodu političkim razgovorima i dogovorima prevaziđe kriza koju je izazvala odluka stranaka iz RS“, dodao je on.

Stanje blokade i komentari

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović kaže kako je rad Parlamenta blokiran.

"I to je blokiran zato što je neko izjavio da se riječima prekopavaju masovne grobnice. Politička odluka Kolegija je ta da se to jasno kaže neodržavanjem sjednice, a ne fingiranjem da je sve u redu, jer ništa nije u redu“, kazao je Magazinović.

Prema riječima Dženana Đonlagića zastupnika Demokratske fronte (DF) zastupnici iz RS blokiraju Parlament BiH na najgori mogući način i na temu za koju apsolutno u civilizacijskom svijetu nema opravdanja.

"Ne doći na zakazanu sjednicu i bojkotirati rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jer je evidentno da za dva dana ni Dom naroda neće biti održan, iz razloga onoga što nije uradila Parlamentarna skupština BiH, upravo zbog blokade tih istih ljudi je odlučio uraditi visoki predstavnik, a to je ponuditi smiraj porodicama preživjelih na činjenju onoga što je Sud kazao, svirepih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i zločina genocida, je apsolutno nedopustivo“, kazao je on.

Predsjedavajući u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović nakon što je otkazana sjednica Zastupničkog doma

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH je izjavio kako "ne treba doljevati ulje na vatru", već pustiti "da se stvari smire".

„Visoki predstavnik će ostati, bonnska ovlaštenja će ostati, institucije će ponovo proraditi, što prije, to bolje. Nadam se da ćemo u budućnosti, nakon svih iskustava u BiH u proteklim decenijama, svi biti pametniji, umjereniji, jedni druge razumjeti. Uraditi neke stvari sami, ne čekati da nam se one nameću, postepeno napraviti zemlju u kojoj ne treba visoki predstavnik, doći u situaciju da možemo sami odgovorno i valjano voditi ovu zemlju“, poručio je Izetbegović.

Sjednica drugog doma Parlamentarne skupštine BiH-Doma naroda, zakazana je za 29. jul, no, ona će, kako kaže, Izetbegović najvjerovatnije biti otkazana, zbog novonastale situacije sa bojkotom stranaka iz RS.

Nove blokade za novog visokog predstavnika

Bosna i Hercegovina (BiH), po svemu sudeći, novog visokog predstavnika Cristiana Schmidta će dočekati i starog Valentina Inzka ispratiti blokadom institucija na državnom nivou, koju su počeli politički predstavnici Republika Srpska (RS).

Samo sedam dana pred dolazak Schmidta, politički predstavnici iz RS-a su 26. jula potcrtali su da ne prihvataju odluku visokog predstavnika, da će blokada institucija trajati sve dok Inzko ne povuče svoju odluku, ali i da odbacuju svako nametanje zakona i odluka na nivou BiH i da ne priznaju novog visokog predstavnika.

Dodikova peticija i peticija protiv Dodika

Šta sve može biti blokirano?

Blokadom institucija, prva će se na udaru naći odluka o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, o kojoj su zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH trebali da raspravljaju na sjednici 27. jula.

Ovi zastupnici su usvojili 7. jula Prijedlog zakona o budžetu, u prvom čitanju. Parlamentarnom procedurom slijedi drugo čitanje u ovom domu. Kako bi zakon o budžetu stupio na snagu treba da ga potvrdi i Dom naroda.

Državne institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine, koja važi do septembra ove godine. Njom je odobreno 249.000.000 maraka (124 miliona eura), odnosno jedna četvrtina sredstava za finansiranje državnih institucija.

Predloženi budžet iznosi 1,87 milijardi maraka, što je za oko tri posto više u odnosu na 2020. godinu. Za servisiranje vanjskog duga BiH predviđeno gotovo 844 miliona maraka ili pet posto više nego 2020. godine.

Odlukom o privremenom finansiranju je odobreno 249 miliona maraka za finansiranje državnih institucija

Ukoliko se ne izglasa Prijedlog zakona o budžetu, neće biti operativna ni sredstva od 21,7 miliona maraka (10,8 miliona eura) koliko je prijedlogom budžeta predviđeno za borbu protiv pandemije, te najavljeno povećanje najnižih plata za policijske službenike zaposlene u policijskim agencijama BiH i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Zastupnici iz RS-a nisu došli ni na sjednicu Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je održana nekoliko sati prije nego što su se 26. jula sastali predsjednici političkih partija tog entiteta. Ali, odluke na toj Komisiji mogu se donositi prostom većinom.

Ko čini Parlament BiH?

Od 42 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, 13 ih je iz političkih partije iz RS-a. U ovom domu bosanskohercegovačkog Parlamenta odluke se donose većinom prisutnih zastupnika.

Broj prebrojanih glasova mora biti jednak kvorumu koji prema Poslovniku čine 22 zastupnika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta.

U Domu naroda je 15 delegata, po pet iz svakog naroda. Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju.

Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata (na fotografiji: sjednica Doma naroda, 27. april 2021.)

Ukoliko politički predstavnici srpskog naroda nastave sa bojkotom državnih institucija Predsjedništvo BiH će moći zasjedati, ali ne i donositi oduke. Poslovnikom o radu predviđeno je da Predsjedništvo ima kvorum ukoliko su prisutna dva člana, no odluke u ovoj instituciji donose se konsenzusom.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, član je SNSD-a na čijem je čelu Dodik, a na čelu tri od devet ministarstava su politički predstavnici stranaka iz RS-a.

Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, odluke se donose većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri konačno odlučuje Parlament Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara može održati sjednicu i odlučivati ako sjednicama prisustvuje više od polovine članova.

Ovo nije prva blokada institucija BiH

Politički predstavnici iz RS-a više puta su blokirali rad institucija i donošenje odluka na državnom nivou.

Prije posljednje blokade, odlučivanje u državnim institucijama obustavili su u februaru 2020. godine zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u RS-u smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS-a, krajem 2019. godine.

Nakon održanih Općih izbora u oktobru 2018. godine, više od godinu dana trajala je blokada formiranja Vijeća ministara zbog odbijanja Milorada Dodika da se u Brisel pošalje godišnji Akcioni plan BiH (ANP) za NATO.

Gotovo cijelu godinu Zastupnički dom Parlamenta BiH nije gotovo nikako zasjedao, a predstavnici SNSD-a blokade su pravdali neformiranjem Vijeća ministara BiH, dok sa druge strane članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, nisu pristajali na imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara BiH bez slanja ANP-a u Brisel.

Blokada je završena u decembru 2019. godine, kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom "Program reformi".

Podsjetite se 'Iako je usvojeno, kao da nije': Predstavnici Srba u BiH i za i protiv NATO-a