Godišnja stopa smrtnosti na putevima u Bosna i Hercegovina je skoro četiri puta veća od godišnje stope, na primjer, u Njemačkoj. Ovo su podaci Svjetske zadravstvene organizacije, prema kojima najsmrtonosnije ceste na Balkanu ima BiH. Razloga je mnogo, poput loših puteva, nekulture u saobraćaju, a osnovni je, prema mišljenju analitičara, što država ne ulaže ništa, niti jednu konvertibilnu marku za sigurnost u saobraćaju.
Saobraćajne nesreće postale su svjetski ubica broj 1. BiH prednjači među zemljama Balkana, pa i Evrope po broju poginulih u saobraćaju.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je u vrhu te crne statistike. Godišnja stopa smrtnosti u Bosni i Hercegovini je 15 osoba na 100 hiljada stanovnika. U Crnoj Gori stopa smrtnosti je 11 osoba, a Hrvatskoj godišnje na putevima pogine 10 osoba na 100 hiljada stanovnika.
Loši putevi u BiH često su razlog zbog kojeg ljudi stradaju u saobraćaju. Sead Smajić, vozač redovne linije Dortmund - Sarajevo kaže da se ni ceste, a ni saobraćajna kultura u zemljama Evropske unije ne mogu uporediti sa cestama u BiH.
"Kao vozač idem dva puta sedmično u Njemačku. Samim ulaskom u Hrvatsko, tj. u Evropsku uniju sigurnost saobraćaja je na visokom nivou, za razliku od naših cesta i našeg saobraćaja. Kultura je mnogo više izražena nego kod nas, učesnici u saobraćaju su korektni. U BiH je to malo drugačije. Vozači su nervozni, ceste su oštećene, nema adekvatne signalizacije. Na mjestima gdje su u toku radovi na putu nema upozorenja za vozače. Zbog toga se dešavaju nezgode", objašnjava Smajić.
Osim loših puteva, tu je i ljudska nepažnja, nepoštivanje saobraćajnih pravila, vožnja u alkoholiziranom stanju. U udesima sve češće živote gube pješaci. Podaci su alarmantni, upozorava Irfan Nefić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
"To je nešto što treba da zabrine cijelu društvenu zajednicu. Na području Kantona Sarajevo, u prvih devet mjeseci ove godine imali smo 7 953 saobraćajne nezgode. U tim nesrećama poginulo je 15 osoba. A kada posmatramo strukturu poginulih u saobraćaju, pet vozača, dva putnika i osam pješaka, shvatimo da su pješaci najugroženija kategorija u saobraćaju", navodi Irfan Nefić iz MUP-a KS.
O vožnji, ponašanju vozača, pa i pješaka na ulicama Sarajeva najbolje može govoriti taksista Muhamed Pendek, koji se već dvadeset godina bavi taksiranjem, a i prije toga bio je profesionalni vozač.
"Kao što svi znamo, ceste su u vrlo lošem stanju. Kad se samo dio ulice napravi, prijatno se iznenadimo... kao da smo na zapadu. A vozači, to je neobjašnjivo! Najviše problema prave vozači skupih automobila. Niko im ništa ili neće ili ne može zabraniti. Naprimjer, ja stanem na semaforu, kada je upaljeno crveno svjetlo, vozači skupocjenih automobila me jednostavno zaobiđu. A i pješaci isto dosta griješe. Prelaze na mjestima gdje nije obilježen pješački prelaz", priča dugogodišnji sarajevski taksista Muhamed Pendek.
Nekada za udes nisu odgovorni ni vozači, ni pješaci, često je to neadekvatna saobraćajna signalizacija, ali i niz drugih faktora, objašnjava profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov.
"Ono što moramo shvatiti jeste da saobraćaj odnosi živote i ako nemama izgrađenu saobraćajnu kulturu u svakom slučaju ćemo doprinijeti da imamo više mrtvih glava na putevima", kaže profesor Lindov sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.
Ovaj problem nije od jučer, jer se u sigurnost u saobraćaju u BIH ulože veoma malo.
"Mislim da se i lokalne zajednice bave vrlo malo ovim problemom, a da ne govorim koliko država, odnosno Ministarstvo transporta na državnom nivou, koje bi trebalo biti pokretač, radi na tom pitanju. Ne rade gotovo ništa, a oni ne poštuju ni zakone koji donose. Trebalo bi da se o sigurnosti u saobraćaju pristupa u koordinaciji sa entiteskim ministarstvima i lokalnom zajednicom, formiranjem vijeća i odjeljanja koja bi se ozbiljnije bavila ovim problemom. Tada bismo znali da li su problem oštećene ceste, da li su problem stara i tehnički nesipravna vozila, da li su problem učesnici u saobraćaju. Za riješavanje ovog problema, BiH bi trebala napraviti strategije i planove", upozorava Osman Lindov.
Takvi koraci su trebali biti napravljeni davno, kako u BiH, poput nekih afričkih zemalja, vijesti o poginulima u saobraćajnim nesrećama ne bi svakodnevno punile novinske stupce u rubrici crne hronike.