Evropski komesar Štefan File sa političkim liderima u BiH, novembar 2012.
Niti jedan od uslova, čije su provođenje bh. lideri potpisali prije šest mjeseci u Briselu, nije ispunjen. Tako je Mapa puta za kandidacijski status BiH ostala mrtvo slovo na papiru, ali i ključni dokaz kako političarima, i pored zaklinjanja u evropske integracije, one u 2012. godini nisu bile prioritet.
Iako je 2012. od bh. i međunarodnih zvaničnika proglašena godinom evropskih integracija, ona je ipak bila godina promašenih nada i očekivanja.
Nijedan rok iz Mape puta, koja je BiH trebala dovesti do kandidatskog statusa za članstvo u EU, nije ispoštovan, kaže Lejla Kablar, direktorica nevladine organizacije Vanjsko-politička inicijativa BiH.
„Godina 2012. je, kao i prethodna nažalost, obilježena nedostatkom političke volje da se pređe sa deklarativno-političkog konsenzusa o procesu evropskih integracija i sa zvaničnih izjava na konkretan rad na konsenzusu o tom procesu. Višegodišnja politička i institucionalna blokada je još uvijek primjetna u BiH. Ono što je jako bitno istaknuti u ovom procesu jeste da je evropski put BiH potpuno zasjenjen nekim višim političkim ciljevima", naglašava Lejla Kablar.
Sličnog mišljenja je i predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo:
„Godina 2012. jedna je izgubljena godina za BiH barem što se tiče procesa evropskih integracija. Dok sve zemlje regiona napreduju koracima od sedam milja, mi smo nazadovali", podsjeća Praštalo.
Ključna su dva zadatka koje BiH nije ispunila, podsjeća ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Željka Cvijanović:
„Jasno je da su ta dva pitanja, provođenje odluke Sejdić-Finci i uspostavljanje mehanizma koordinacije, nužnost da bi se moglo kretati dalje ka Evropi. Prvo zato što ispunjavanje ove odluke predstavlja i ugovornu obavezu, ali i obavezu koja se nosi i kao jedna od postprijemnih obaveza prema Savjetu Evrope, ne samo kao obaveza koja je propisana Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. I druga, koja je neophodna da bi uopšte Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao da stupi na snagu - jer on podrazumijeva da moramo da imamo iskoordinisano kretanje svih nivoa vlasti da bismo mogli da postižemo sve one efekte i, u krajnjem slučaju, da provodimo naše ugovorne obaveze s obzirom da je Ustav postavio stvari nadležnosti na taj način da svi moramo da odradimo svoj dio posla.“
Pisma evropskim zvaničnicima
Šta je razlog da u BiH postoji deklarativna podrška evropskom putu BiH, ali izostaju djela? Analitičar Vedran Džihić problem vidi ovako:
„Čovjek bi mogao postaviti tezu da je ovakva BiH kakva je dizajnirana u Dejtonu, i od strane EU djelimično, potpuno nekompatibilna sa osnovnom idejom evropskih integracija. Ideja evropskih integracija podrazumijeva prevazilaženje granica, funkcionalnost države, predanost reformama, i to ne zbog EU nego zbog te zemelje koja se nalazi u tom procesu. To se u BiH suštinski ne događa.“
Ivica Čavar, iz organizacije Centri civilnih inicijativa, kaže da se BiH u procesu evropskih integracija kreće po principu jedan korak naprijed, dva koraka nazad:
„Čini mi se da se to ovoga puta i pokazalo točnim jer smo početkom 2012. godine imali značajnije pomake kada je Parlamentarna skupština BiH usvojila dva važna europska zakona - Zakon o sustavu državne potpore u BiH i Zakon o popisu stanovništa. Međutim, nakon toga i nakon konstituiranja Vijeća ministara nije bilo značajanijih pomaka. Zemlje u okruženju ubrzanim koracima idu naprijed, a da mi nismo mogli ispuniti ovih nekoliko uvjeta kako bismo došli do jedne relevantne ili vjerodostojne aplikacije i kako bismo konačno dobili kandidacijski status", kaže Čavar.
A građani BiH ulazak u Evropsku uniju uglavnom gledaju kao dar sa neba, ili izlaz za brojne probleme koje imaju, često idealizujući budući život u evropskoj porodici naroda. Stoga se obraćaju evropskim zvaničnicima, između ostalog i Tanji Fajon, poslaniku Evropskog parlamenta i dokazanom prijatelju BiH:
„Ja mogu reći da mi je jako žao kad skoro svaki dan čitam mejlove građana BiH koji su vrlo zabrinuti zbog situacije u zemlji. Imam osjećaj da BiH gubi puno nekog potencijala. Svaka rekonstrukcija vlade koja se dešava u BiH znači neku političku krizu. Ja se bojim da svi politički lideri danas nemaju dovoljno snage ili odgovornosti prema građanima i da ne rade to zbog čega su ih građani birali", kaže Tanja Fajon.
