Odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske sve su manje dobrosusjedski, iako se tako godinama nazivaju. Dug je spisak problema koji opterećuju veze na relaciji Sarajevo – Zagreb: neutvrđena međudržavna granica, izgradnja Pelješkog mosta, preuveličano učešće bh. državljana na stranim ratištima, različito viđenje učešća boraca iz arapskih zemalaja u ratu u BiH, trgovinske barijere za bh. poljoprivredne proizvode i tako dalje.
Posljednje što izaziva osjećaj potcjenjvanja je izjava zastupnice Evropskog Parlamenta iz Hrvatske Željane Zovko, da bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti primjer Kenije kada se radi o izmjenama Ustava i Izbornog zakona.
Zbog ovih, ali i drugih, brojnih problema, očigledno je da susjedi prema Bosni i Hercegovini imaju neiskren odnos, što se odnosi i na Srbiju, kaže analitičar Ibrahim Prohić.
Hrvatska i Srbija koriste BiH kao rezervni teren za podizanje tenzija.– Ibrahim Prohić
"Treba li podsjetiti na uzroke i karakter rata, te šta se sve dešavalo s jedne i druge strane preme BiH. Druga karakteristika je to što ratni ciljevi i na jednoj i na drugoj starni nisu arhivirani. I Hrvatska i Srbija koriste Bosnu i Hercegovinu kao rezervni teren za podizanje tenzija, kada je to jednoj ili drugoj strani potrebno zbog unutrašnjo- političkih problema", kaže Prohić.
Tenzije se upravo pojačavaju uz najavljeno drugostepeno izricanje presuda za šestoricu dužnosnika "Herceg-Bosne", na čelu s Jadrankom Prlićem (nepravomoćno osuđen zbog udruženog zločinačkog poduhvata za ratne zločine nad Bošnjacima).
U to se uklapa intervju Miroslava Tuđmana sedmičniku Globus.
''Ovo što se sada događa po Europi, i to se događalo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina. Bio je to začetak današnjeg islamističkog terorizma. Činjenica je da su od ranih 90-ih, i prije nego što je izbio rat, u BiH počeli dolaziti mudžahedini i to na poziv samog Alije Izetbegovića", rekao je Miroslav, sin nekadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, čija će knjiga "Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića", biti uskoro promovisana u Zagrebu.
U izjavi za televiziju N1, Bakir Izetbegović, za svog oca Aliju kaže da nije bio komandant mudžahedinima i nije znao detalje o toj organizaciji.
"Alija Izetbegović nije bio sretan zbog njihove prisutnosti. Više puta je izjavljivao, a to je zvanično u Maroku, da BiH ne trebaju borci nego oružje, jer je zemlja bila pod embargom, odnosno spriječen je ulazak oružja u BiH. Očekujemo presude u Hagu za udruženi zločinački poduhvat. Tu će biti spomenut i Franjo Tuđman, a tu ima prste i Tuđman mlađi jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pažnju s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj'', kazao je Bakir Izetbegović.
Nije da u tome nema zrnca istine i opće je poznat stav da su borci iz arapskih zemalja 1992. godine nahrlili u Bosnu i Hercegovinu, a ne bi to učinili da u zemlji nisu imali pogodan teren – kaže univerzitetski profesor Slavo Kukić.
"Međutim, Miroslav Tuđman zaboravlja kako su ti borci ušli u BiH. Preko SR Jugoslavije nisu, sasvim sigurno. Jedina mogućnost za njihov ulazak je teritorij Hrvatske, kao suverene države koja je kontrolirala svoj prostor. Mislim da Miroslav Tuđman i knjigom i intervjuom želi opravdati vlastitog oca zbog politike koju je vodio u prvoj polovici 90-ih godina, kada je odnos prema Bosni i Hercegovini u pitanju", ističe Kukić.
"Ne isključujem mogućnost, posebice kada je riječ o intervjuu Globusu, da je želio da se relativizira ono što bi moglo pisati u presudi Haškog tribunala na suđenju šestorici bh. Hrvata. Ne mislim na dio presude koji se odnosi na njih, nego na dio presude koji bi mogao tretirati ulogu Hrvatske u onom što se u BiH događalo u prvoj polovici 90-ih godina a što bi se moglo ticati i uloge njegovog oca u tom vremenu", ocjenjuje Slavo Kukić.
Beograd i Zagreb, zbog nečiste savjesti i mogućih konsekvenci, pokušavaju redefinirati uzroke i karakter rata u BiH.– Ibrahim Prohić
Analitičar Ibrahim Prohić kao važnu činjenicu navodi da je poznati advokat iz Zagreba Anto Nobilo izjavio za INS kako će drugostepena presuda vojnom i političkom vrhu "Herceg-Bosne" na čelu s Jadrankom Prlićem, koja će biti objavljena u novembru ove godine, vjerovatno potvrditi sudjelovanje Hrvatske u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.
"Mogli smo pročitati da advokat Nobilo izjavljuje kako je uvjeren da će Hrvatska u tom procesu biti označena kao agresor, odnosno u najmanju ruku je jasno, odnosno nedvosmileno da se taj sukob vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine. Sve su to pokušaji da, na određem način i Beograd i Zagreb, zbog nečiste savjesti ali i mogućih ozbiljnih konsekvenci, pokušavaju redefinirati uzroke i karakter rata u BiH", ističe Prohić.
Situacija u Bosni i Hercegovini je pored globalnih događaja, uvijek bila određena ulogom susjeda, Srbije i Hrvatske, smatra profesor Kasim Trnka.
"Iako su se i Srbija i Hrvatska Mirovnim sporazumom obavezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet i što je posebno važno političku neovisnost BiH, ne poštuju ni jedno, ni drugo, ni treće. Ključ rješenja je definitivno u tome da li će se okaniti jednom da se miješaju direktno u unutrašnje odnose u BiH a da se njihov nacionalni korpus – hrvatski i srpski okrene, rješavanju problema u zemlji u kojoj žive", navodi Trnka.
"Kad je u pitanju konkretno Hrvatska, i ona je deklarativno za dobrosusjedske odnose a faktički malo je otvorenih pitanja koja se zatvaraju i stalno se gomilaju i otvaraju nova, od 90-ih godina pa do danas", naglašava Kasim Trnka.
Trnka: Rješenje je prestanak miješanja Hrvatske i Srbije u unutrašnje odnose u BiH
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković uoči zajedničke sjednice u julu 2017. Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH je izjavio: "U bilateralnom smislu za Hrvatsku važnije države od Bosne i Hercegovine – nema".
Nasuprot tome, mnoga otvorena pitanja i dalje opterećuju odnose dvije zemlje. Dužnosnici Hrvatske sve češće i otvorenije, traže izmjene Izbornog zakona i ustavne promjene u BiH, o čemu se glas čuje direktno i iz Evropskog parlamenta, od hrvatskih zastupnika.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović već je doživjela ozbiljne kritike u Bosni i Hercegovini zbog izjave da se "iz tzv. Islamske države u BiH vraća hiljade boraca".
Sve u svemu, mnogo je nepoznatog na putu boljih odnosa između dvije države, dok se sasvim jasno zna šta od Bosne i Hercegovine traži Hrvatska i to prema izjavi njene predsjednice: "Tražimo: Prvo – žurno donošenje novog Izbornog zakona koji će jamčiti jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda; Drugo – žurno donošenje novoga Satuta Grada Mostara i organizaciju lokalnih izbora; Treće – pravovremeno djelovanje međunarodnne zajedmice nužno za stabilnost BiH i šireg susjedstva" (izjava od 16. marta 2017.).
- Pročitajte: Kurspahić: Tango za troje | 'Garanti' i 'jamci' nesporazuma
Nekadašnja ambasadorica BiH u Italiji, a danas zastupnica Hrvatske u Evropskom parlamentu Željana Zovko, poručila je kako su izmjene Ustava u Keniji dobar primjer i za Bosnu i Hercegovinu.
"Jako je važno da BiH sada promijeni Izborni zakon i Ustav. Primjer Kenije pokazuje da se nakon velikih sukoba, kada je ubijeno više od 1.000 i prognano 100.000 ljudi, može postići kompromis gdje je nakon ustavnih promjena zemlja decentralizirana u kojoj guverneri u tim oblastima imaju veće ovlasti", izjavila je Zovko 13. avgusta u intervjuu Večernjem listu.