Hoće li SDA i HDZ formirati manjinsku vladu?

Bakir Izetbegović (L) i Dragan Čović (R)

Dan nakon što je propao još jedan pokušaj formiranja vlasti u Federaciji BiH, Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica pokušavaju iznaći rješenja uoči sastanka te dvije političke partije u utorak. Stvari su se, naime, iskomplikovale nakon što je Demokratska fronta, koja je trebala činiti parlamentarnu većinu, istupila iz pregovora, jer uslovi koje su postavili nisu ispunjeni.

„U pregovorima je to tako išlo da je HDZ povećao svoj zahtjev na šest, SDA je pristala na to. Mi zbog naših birača to ne možemo prihvatiti. Što se nas tiče, mi smo spremni sutra, prekosutra, kada god to hoće SDA i HDZ, podržati njihovu Vladu“, poručio je Željko Komšić, lider DF-a.

Da se nisu predomislili ni 24 sata kasnije, potvrđuje i izjava Emira Suljagića, člana Predsjedništva Demokratske fronte.

„U Vladu Federacije možemo ući samo pod svojim uslovima nakon što smo napravili ogromne ustupke HDZ i SDA u procesu formiranja Vijeća ministara“, navodi Suljagić.

Ovakav stav, kako kažu u Stranci demokratske akcije, je iznenađujući.

„Gospodin Željko Komšić i DF nas je do sada par puta iznenadila na ovakav način. Uvijek sam ponavljao da bih volio čuti njegove stavove, barem, porukom na mobilnom telefonu, prije nego što se iznesu u javnosti. Nadamo se, još uvijek, da će se DF i gospodin Komšić predomisliti i vratiti u koaliciju, jer ovoj zemlji je potrebna stabilnost“, kazao je Bakir Izetbegović.

„Vlast se treba implementirati odmah, jer dobili ste poruke i sa nekih trećih strana da će oni koji su danas u toj Federalnoj vladi je svakako napustiti do kraja trećeg mjeseca i nama ne trebaju takve vrste avanture“, poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Ovdašnja javnost ocjenjuje kako nikome u ovom trenutku, a ponajmanje SDA i HDZ, ne bi odgovaralo formiranje tzv. manjinske vlade u Federaciji BiH. Istovremeno, analitičar Ibrahim Prohić ide i korak dalje i kaže kako je postojeće stanje rezultat politike koju provodi Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, na što Željko Komšić, kako je izjavio, ne pristaje.

„Politička filozofija Dragana Čovića je takva da on kada mu se ispuni jedan maksimalistički zahtjev, umjesto da se zadovolji, on ispostavlja novi i to bi tako išlo do unedogled. Uostalom, koji su konačni ciljevi HDZ-a i Dragana Čovića, moglo se iščitavati svih ovih godina, a bilo je potpuno očito nakon posljednjeg zasijedanja HNS-a“, kaže Prohić.

Prijeti potpuna blokada institucija

Istovremeno, Prohić se ne usuđuje prognozirati hoće li SDA i HDZ formirati Federalnu vladu i bez DF-a, no gotovo je siguran da će do 11. marta, kada ističe zakonski rok, Bosna i Hercegovina imati Vijeće ministara BiH, uprkos tome što je HDZ to do sada uslovljavao konstituisanjem kantonalnih, odnosno federalnog nivoa vlasti.

Ibrahim Prohić

„Ako ostane ovako kako je Željko Komšić najavio, da oni neće biti dio vlasti i da će omogućiti formiranje i podržati manjinsku vladu, onda prestaje bilo kakav razlog za opstrukciju Čoviću za formiranje Vijeća ministara. Ukoliko bi se desilo suprotno, da Čović opstruira uspostavljanje Vijeća ministara, onda bi on definitivno ogolio svoju politiku opstrukcije i razaranja Bosne i Hercegovine. Mislim da je dovoljno mudar i da ima dovoljno političkog iskustva da se neće toliko ogoliti“, zaključuje Prohić.

Ono što može predstavljati opasnost jeste činjenica da Bosna i Hercegovina, a i njen entitet Federacija BiH, nema budžet za ovu godinu, a na snazi je odluka o privremenom finansiranju koja ističe krajem ovog mjeseca. Ukoliko se desi da do tada vlast ne bude formirana, doći će, kako navodi profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz, do potpune blokade institucija.

„To je najozbiljniji problem kojeg političke elite nisu svjesne i takav jedan scenario ja ne smijem ni da zamišljam. Stoga je vrlo jasno koliko su ove političke elite neodgovorne i koliko preziru realne potrebe građana“, ističe Kazaz.

Bilo kako bilo, već u utorak će biti jasnije hoće li SDA i HDZ formirati tzv.manjinsku Vladu Federacije BiH koju bi činile samo ove dvije političke partije, ili će se udovoljiti zahtjevima Demokratske fronte, što je, kako navode analitičari, manje vjerovatno.