Mada su politički lideri koji su osvojili većinu na posljednjim izborima, usaglasili principe za formiranje vlasti i načelno dogovorili raspodjelu resora u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, najviši izvršni organ u državi i gotovo sedam mjeseci nakon izbora radi u tehničkom mandatu. Dok su važne reforme na čekanju, politički se lideri spore oko neprihvatanja Akcionog plana za ulazak BiH u NATO (MAP) od strane izabranih zvaničnika u Republici Srpskoj (RS), što bi, kako smatraju analitičari, tek izgovor kako bi se ostvarili neki drugi interesi.
Ograničen rad vlada u tehničkom mandatu, reforme na čekanju, prolongiranje mišljenja Evropske komisije o osnovanosti prijave BiH za članstvo u EU, tek su dio brojnih posljedica neuspostavljanja izvršne vlasti u BiH.
Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA) Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, iako su usaglasili principe na kojima bi se ona trebala formirati, pa čak načelno i raspodijelili resore u Vijeću ministara BiH, dalje od toga nisu makli. Uslov za SDA je da SNSD prihvati aktivaciju MAP-a, što je potvrdio i potpredsjednik SDA Šefik Džaferović.
"Treba tražiti načina kako da se dostavi taj prvi godišnji nacionalni plan i imenuje Vijeće ministara i moguće je to uraditi. Ja mislim da dolazi vrijeme kada će sve to skupa biti urađeno", istakao je Džaferović.
Pročitajte i ovo: Dogovorena podjela resora za Vijeće ministara BiHI njihov partner u vlasti Demokratska fronta (DF) neće odustati od ovih ciljeva. Pozivajući na kompromis, predsjednik te stranke Željko Komšić kaže:
"Moguće je po meni imenovati mandatara, s tim što u tom slučaju gospodin Dodik i SNSD oprostite na izrazu moraće malo, 'progutati žabu' kada je riječ o NATO. Moguće je te dvije stvari pomiriti ako postoji volja za takvu vrstu dogovora. Ja mislim da možemo izaći iz ove situacije i mislim da se to može desiti najkasnije do polovine maja, jer je riječ o rokovima koje su nam dali ljudi iz Evropske komisije."
Pročitajte i ovo: NATO prepreka do nove vlasti u BiHIpak, SNSD, kako to kaže predsjednik te stranke Milorad Dodik, nije spreman progutati uslove koje mu nameću druga dva buduća partnera u vlasti.
"Nećemo podržati MAP zato što je to veoma jasno. Mislim da je to pitanje izvan formiranja Savjeta ministara. To je ustavna priča, formiranje Savjeta ministara je daleko iznad bilo kog pitanja u BiH", naglasio je Dodik.
Mada su reformski procesi u zastoju, te postoji opasnost da ovaj saziv Evropske komisije ne izda mišljenje o zahtjevu za kandidatski status, lideri su izmjestili procese iz institucija, te ih podredili onim uslovima koji odgovaraju njima, kaže politički analitičar Srećko Latal. Moguće je, smatra, i dodatno zaoštravanje.
"Ono što je bitno naglasiti je da je gospodin Dodik jasno naglasio da ukoliko se vlast ne formira do kraja sedmice da razmatra druge opcije, a prema indicijama, one bi značile povlačenje srpskih i hrvatskih predstavnika iz postojećih institucija vlasti, Vijeća ministara i Parlamenta BiH, što bi kompletiralo to neko urušavanje organa vlasti koje mi vidimo već nekoliko godina", riječi su Latala.
Pročitajte i ovo: Parlament BiH na službenom putuUslovljavanja bi se mogla i nastaviti, jer u aktuelnom sazivu Vijeća ministara - za razliku od SNSD - SDA i HDZ BiH imaju svoje predstavnike, pa im se, sudeći prema izjavama, i ne žuri. I nije to ništa novo, kaže predsjednik Foruma građana Tuzla i član Koalicije za fer i poštene izbore "Pod Lupom" Vehid Šehić.
Iza svega smatra stoji nepostojanje mehanizama odgovornosti za to što se vlast nije formirala u razumnom roku. A za njihovo usvajanje i sprječavanje zloupotreba, nema volje, kaže Šehić.
"Iz jednog prostog razloga, jer se ne bi ubuduće mogli ponašati kao što se danas ponašaju. Onda je logičan zaključak da oni stvarno ništa ne treba da mijenjaju, jer vladati na ovakav način, kako je to u BiH je privilegija u smislu da ne radite ništa, ako uzmemo Predstavnički dom i Dom naroda državnog parlamenta vidjećemo da su održane jedna ili dvije sjednice, da je prošlo pet šest mjeseci od formiranja vlasti da dobijaju jako velike iznose za rad koji nisu obavili", dodaje Šehić.
Pročitajte i ovo: Weber: Za međunarodnu zajednicu BiH je u međuprostoruKontradiktorno je, smatraju analitičari, da BiH očekuje pozitivno mišljenje Evropske komisije da dobije status kandidata, a nije u stanju ni da formira vlast i ispoštuje osnovni demokratski princip - provede izbornu volju svojih građana.
Kako je EU zaokupljena unutrašnjim problemima, te je pitanje proširenja stavljeno po strani, Srećko Latal vjeruje da je to za domaće političare povoljna situacija koja im omogućava ovakav odnos.
"Nažalost, činjenica je da je dobar dio naših političara u proteklih deset, 15 ili 20 godina pokretalo reforme, ne zato što su one potrebne građanima BiH, već zato što su to od njih tražili ili američki ili evropski diplomati. Nažalost, većina tih reformi su nepopularne zahtijevaju ozbiljno suočavanje s našim neriješenim unutrašnjim, ekonomskim i socijalnim pitanjima i većini političara odgovara da se održavaju na vlasti sa bilo nacionalističkom retorikom, bilo sa ispraznim obećanjima nego da se suoče s ozbiljnim reformama", zaključuje Latal.