Zbog neusvajanja zakonske regulative koja bi trebala spriječiti finansiranje terorizma i pranje novca, Bosna i Hercegovina je dospjela na crnu listu evropskih finansijskih institucija. Bh. ekonomisti upozoravaju da će kapital za BiH znatno poskupiti, te da će bh. privreda, ukoliko se uskoro ne ispune uslovi, doživjeti potpuni kolaps. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain u intervjuu za RSE govori o negativnim posljedicama stavljanja BiH na crnu listu evropskih banaka.
RSE: Evropsko udruženje banaka stavilo je BiH na "crnu listu" visokorizičnih zemalja za poslovanje, jer Bosna i Hercegovina nije ispunila uslove na koje se obavezala tokom pregovora sa FATF-om (Financial Action Task Force on Money Laundering) i Moneyvalom, a to je usklađivanje zakonodavstva za borbu proptiv pranja novca i finansiranja terorizma. Kakve su posljedice ovakve kvalifikacije?
Šain: Posljedice su višestruko negativne. BiH kao država gubi svoj dio kreditnog rejtinga i sve se mijenja u negativnom smislu u odnosu na dosadašnje stanje. To će osjetiti i pravna i fizička lica. Automatski će poskupiti sve u vezi sa nabavkom kapitala, doći će do poskupljenja transfera novca, za naše banke kada budu htjele posuditi novac na evropskom i svjetkom tržištu biće određene veće kamatne stope nego što je to bio slučaj do sada, što će se automatski, sistemom spojenih posuda, preliti na povećanje kamata fizičkim i pravnim licima u zemlji. Dakle, negativne posljedice osjetiće svi – i privrednici i građani.
Željko Šain: Posljedice su višestruko negativne
RSE: Praktično, evropske banke već odbijaju suradnju sa bosanskohercegovačkim bankama, a do sada je samo Deutsche banka u nekoliko dana stopirala uplate i isplate bh. banaka – 500 puta, kako tvrdi ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. Imate li Vi tih saznanja i možemo li očekivati isti scenario i kod svih drugih evropskih banaka?
Šain: Kapital je najplašljivija "zvjerka", čim se desi nešto negativno kapital "bježi". Pošto Deutsche bank ima veliki ugled u finansijskom i poslovnom svijetu, takav primjer će sigurno slijediti i druge velike banke što će nam otežati poslovanje i u tom smislu ostvaruje se jedan sistemski i operativni rizik što je jako negativno za naše reformske procese. Mi ćemo morati različitim diplomatskim i drugim kanalima tražiti načine da ti efekti budu što manje negativni za ukupan privredni i društveni život u BiH.
Takođe, entitetske vlade koje nisu izvršile svoje obaveze što prije trebaju to da urade jer inače svijet je nemilosrdan u tom pogledu i niko nam neće gledati kroz prste zbog emocija.
RSE: Budući da Bosna i Hercegovina nije stvorila pravni okvir za sprječavanje finansiranja terorizma, da li je time pojačala sumnju evropskih zemalja?
Šain: Postoji javno mišljenje u svijetu da zbog našeg geostrategijskog položaja, nacionalne i vjerske pripadnosti i svega što se dešava u BiH – možemo biti sumnjivi. Sve su to elementi koji se žele zloupotrijebiti i otežati nam ionako složen poslovni proces. U tom pogledu mi ćemo morati dokazati da imamo snage i kapaciteta da se izborimo sa izazovima i dokažemo da smo u stanju ispuniti preuzete obaveze.