Gdje je Bosna i Hercegovina?

Srbija i Crna Gora su u ponedjeljak (11. decembar) otvorile nova poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU). Tako su zabilježile novi uspjeh pa Crna Gora ima otvorenih 30 poglavlja a Srbija 12, dok su neka od njih već i zatvorena.

A gdje je Bosna i Hercegovina? Puževim korakom kreće se prema kandidatskom statusu, dok se bh. političari hvale nepostojećim rezultatima a evropski zvaničnici uglavnom koriste ocjene o "vidljivom napretku" što nema očiglednog pokrića.

BiH se ubjedljivo najsporije približava EU, što je ocjena i nevladine organizacija Centri civilnih inicijativa.

Zvanični predpristupni koraci BiH prema Uniji traju daleko duže u odnosu na sve zemlje koje su postale punopravne članice u posljednjih 20 godina, kao i u odnosu na zemlje regije.

Bosna i Hercegovina zaostaje za Slovenijom više od 20 godina, za Hrvatskom 14, za Srbijom i Crnom Gorom, desetak godina.

• Hahn u Sarajevu o reformama i Upitniku
• Gradonačelnik Ljubljane: BiH dekretom uvesti u EU
• Poslanik Švedske u EP: BiH ne funkcioniše kao država

Šta je razlog – da li je BiH toliko loša država ili je lošom čine oni koji bi trebali biti pokretačka snaga, bh. lideri?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da je Bosna i Hercegovina divna zemlja, ali da su kočničari njeni političari.

Pored ostalog, kako ističe ona, potpuno je kompromitovan i obezvrijeđen evropski put BiH.

"Taj put se pretvorio u makadam i drum, ali nema nikakve zabrinutosti zbog toga. Ovo se već pretvorilo u zonu sumraka. Ja uvek postavljam pitanje koliko košta ne biti u EU, posebno ako drugi otvaraju nova poglavlja i idu dalje. Košta nas strahovito jer ima nešto u ekonomiji što se naziva oportunitetni trošak – trošak propuštenih mogućnosti. Kad bi se on izračunao, to bi bile milijarde koje se nikada neće nadoknaditi. Košta nas taj zastoj jer imamo izuzetno loš imidž, vidimo da ni domaći privrednici neće da investiraju a kamoli inostrani. Gledaju nas s prezirom i to je slika BiH", ukazuje Svetlana Cenić.

Sve više ljudi odlazi, navodi Cenić, a ništa se ne rešava i ne dešava, osim prodaje magle.

"To obeshrabruje, koliko privredni sektor toliko i stanovništvo koje sve više odlazi. Kad je počeo poces pridruživanja BiH je mislila da će to ići mnogo brže a imala je i mnogo bolje startne pozicije od drugih zemalja u regiji. Evo, smo na pragu 2018. godine, a od kandidatskog statusa ništa. Nismo uspeli ni Upitnik popuniti za godinu dana. U ovom procesu pokazali smo krajnju neozbiljnost, tako da bilo kakva druga priča, pa i o regionalnoj saradnji, pada u vodu", ocjenjuje Cenić.

Cenić: Košta nas zastoj jer imamo loš imidž

Novinar Almir Terzić ističe da je Bosna i Hercegovina sve udaljenija od Unije i da je jedina crna rupa na Zapadnom Balkanu.

"BiH je zemlja koja nema čak ni kandidatski status, ne računajući Kosovo koje pregovara po posebnim uvjetima. Bosna i Hercegovina se u tom kontekstu priče i ne može porediti sa Kosovom. To je jasan pokazatelj da političari u Bosni i Hercegovini svojim građanima ne žele da osiguraju prvenstveno vladavinu prava", navodi Terzić.

Političari ne žele ni da osiguraju bolje ekonomske uslove, ističe Almir Terzić, odnosno ispunjavanje legislative i uvođenje evropskih standarda u zakonodavne okvire Bosne i Hercegovine.

"Time jasno kažnjavaju građane i na izvjestan način ih tjeraju da svoju budućnost traže u zemljama Evropske unije. Pritom nedostaje reakcija s druge strane, od građana Bosne i Hercegovine koji nisu u stanju da smognu hrabrosti i kazne političare u BiH, zbog dvadeset i više godina tapkanja u mjestu ili čak nazadovanja, ne samo u procesu integrisanja", riječi su Terzića.

Za BiH još nije aktiviran MAP – Akcioni plan za članstvo u NATO-a, jedina je zemlja koja nije članica Svjetske trgovinske organizacije u regiji, jedina koja trpi brojne pritiske posebno iz Energetske zajednice ali i drugih međunarodnih institucija i organizacija, jer ne ispunjava preuzete obaveze, ukazuje analitičar Terzić.

"To sve jasno govori da je ova država u agoniji a da građani, umjesto da kazne svoje političare, odlaze iz zemlje. Istovremeno, političari i dalje šire politiku straha, uvode jezik mržnje i jezik dodatnih etničkih podjela, želeći samo da se održe na vlasti", kaže Almir Terzić.

Država je u agoniji: Almir Tezić (na fotografiji: Johannes Hahn​ u Sarajevu)

Predsjednik Evropske narodne stranke Joseph Daul tokom nedavne posjete Sarajevu je poručio da "Bosna i Hercegovina treba imati državnike koje misle na buduće generacije, a ne političare koji jedino misle na naredne izbore".

Evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn takođe u Sarajevu prije desetak dana izjavio kako je omiljena riječ bh. lidera "sljedeće sedmice, za nekoliko dana, uskoro"...

I sve uzalud, jer, ničeg novog nema na bh. političkom nebu. I dalje pljušte obećanja koja se ne ispunjavaju.

Posljednje je da će odgovori na Upitnik Evropske komisije, nakon što je prošla godišnjica od njihovog uručivanja, biti kompletirani do 15. decembra. Od ispunjavanja novog, ko zna kojeg utvrđenog roka, za sada nema ništa.

Gdje su odgovori za EU?

Najveći otpor upravo postoji kod bh. političara, smatra Željko Raljić, urednik portala Istinito iz Banjaluke.

"Njima ne odgovara ulazak u EU. Uvođenje reda, poštovanje zakona, gradnja pravne države – to je nešto što svakako bh. političarima nije prioritet. Mi smo se u to mogli uvjeriti na bezbroj primjera. Međutim, moram reći da su i evropske birokrate pale na ispitu, jer nisu naučili ništa iz bliske prošlosti BiH, nisu naučili mnogo ni o domaćem mentalitetu, dok su koketirali s bh. političarima", ističe Raljić.

Znamo da nakon rata u Bosni i Hercegovini mnogo toga je moralo da bude urađeno pod ekstremnim pritiskom međunarodne zajednice, ukazuje Raljić.

"U tome su prednjačile SAD, koje su se vremenom povukle i prepustile Evropskoj uniji da uradi nastavak reformi, odnosno da uradi završni posao u BiH, što se nije dogodilo. Moram podsjetiti i na visokog predstavnika koji se odavno ne miješa u svoj posao, koji praktično figurira za dobru platu. Tako da mislim da je međunarodna zajednica posustala u BiH", naglašava Željko Raljić.

Spisak neuspjeha Bosne i Hercegovine na evropskom putu mogao bi se i dalje dopunjavati.

Mehanizam koordinacije, kako bi BiH "govorila jednim glasom" što traži Brisel, ne funkcioniše. Zbog toga što nije usvojena državna strategija za ruralni razvoj i poljoprivredu, izgubljeni su ogromni novci.

Treba podsjetiti da, nakon dvije godine od uspostavljanja, još uvijek ne funkcioniše Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU. To tijelo koje čine poslanici bh. Parlamenta i evropski parlamentarci, zapeo je na samom početku, na načinu glasanja za koji članovi iz Republike Srpske traže model entitetskog glasanja, kakav je u državnom Parlamentu.

'Status kandidata nije besplatan ručak'

Ne smije se zaboraviti ni čuvena izjava predsjedavajućeg bh. Predsjedništva Dragana Čovića koju je dao u Zagrebu nakon sastanka s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem a poslije presude šestorci zvaničnika Herceg Bosne.

"Ako treba da čeka evropski put neka dugo čeka ali ćemo se prije izboriti za svakog časnog predstavnika HVO-a i hrvatskog naroda u BiH", rekao je Čović drugog decembra.

Koliko su iskreni bh. političari u obećanjima i rokovima koje daju?

"Teško je reći koliko su iskreni političari u BiH, ubilo čemu što rade. Činjenica je da ne trpe štetu na izborima zbog neprovođenja reformi. Glasovi se ne gube zbog tog što se BiH ne približava Evropskoj uniji", poručuje Đorđe Tomić s Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn izjavio je u Sarajevu da su bh. političari od njega tražili povlašteni status za Bosnu i Hercegovinu kako bi ta država osigurala kandidatski status za Evropsku uniju.

"Status kandidata nije besplatan ručak. Moraju se ostvariti rezultati, mora se raditi na izgradnji povjerenja, ali i izgradnji povjerenja drugih u BiH. Krajnje je vrijeme da se ispune stvari koje su usaglašene", bio je jasan evropski komesar Hahn, govoreći u Sarajevu 4. decembra 2017.