Premda domaći političari na sva usta hvale napredak i evropski put Bosne i Hercegovine, navodeći kako su svi jednoglasno za reforme koje vode ka članstvu, s građanima stvari idu malo drugačije. Bosna i Hercegovina je, što je odavno poznato, podijeljena po ovom pitanju.
I dok u Federaciji BiH, prema istraživanju koje je nedavno uradio Međunarodni Republikanski Institut, vlada proevropsko raspoloženje, u Republici Srpskoj (RS) je ono daleko slabije, te apsolutnu podršku uživa kod tek 18 posto anketiranih građana. Međutim, analitičari smatraju kako su sva lutanja u tom pogledu uključujući i vjeru u Rusiju kao saveznika, u biti, zavaravanje.
Reformska agenda, posvećenost putu ka eurointegracijama, evropski zakoni... već duže od godinu dana riječi su koje bosanskohercegovački političari koriste kako bi pokazali kako se zalažu za članstvo u EU. Navodno u tome su jednoglasni, svi su tome posvećeni, mada se u stvarnosti jasno vidi njihova podijeljenost, jer se pod krinkom reformi, pokušava podmetnuti svašta.
Podijeljeni su i građani. Iako su uzevši u obzir cjelokupno stanovništvo uglavnom za članstvo, u RS-u, prema istraživanju koje je nedavno uradio Međunarodni Republikanski Institut (IRI), tek 18 posto stanovništa izražava bezrezervnu potporu, dok ih oko 35 posto ima određenu zadršku.
A evo šta građani Banjaluke misle o članstvu u Evropskoj uniji:
Vaš browser nepodržava HTML5
Dijelom se to može pripisati i tome da se u RS-u protežira prorusko raspoloženje. Podgrijavaju ga politički lideri koji u Rusiji vide saveznika.
"Veoma sam zadovoljan što jedna mala Republika Srpska zadržava pažnju Ruske Federacije na najvišem nivou kada je riječ o političkim i ekonomskim pitanjima, te u tom smislu postoje odlične pretpostavke da se saradnja ojača i produbi", izjavio je nedavno predsjednik RS-a Milorad Dodik nakon posjete Rusiji.
I dok nade usmjeravaju ka Rusiji istina je da je Brisel, odnosno Evropska unija, najjači partner BiH, kako politički tako trgovinski.
Ono od čega se bježi, smatra politički analitičar i psiholog Srđan Puhalo, nije Evropska unija, već evropske vrijednosti.
"Domaćim političarima ovo je idealna država. Imaju maksimalnu moć, maksimalne benefite i minimalnu odgovornost. Zašto bi oni željeli da odu u EU ako im je ovdje savršeno? Plašim se da iza svih zaklinjanja u EU ne stoji stvarna spremnost da se uđe u taj savez i, što je važnije, prihvate vrijednosti karakteristične za Uniju", ocjenjuje Puhalo.
Već i sama činjenica da prema pomenutom IRI-jevom istraživanju građani Bosnu i Hercegovinu ne svrstavaju ni na Istok ni na Zapad i to sve etničke grupe podjednako, dovoljno govori o tome kakva je percepcija zemlje u kojoj žive.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović, podsjeća da, u konačnici, u Evropsku uniju ne ulaze narodi već zemlja.
Uticaj Rusije ili Turske ne može, smatra Bećirović, donijeti toliko dobra kao članstvo u EU.
"Pragmatično su svi svjesni da je Evropska unija prirodni prostor kojem pripada sama Bosna i Hercegovina, međutim, uslijed manipulacije političkih struktura, pokušava se nametnuti kao alternativa Evropskoj uniji neke druge države. Da li je to Ruska Federacija, Republika Turska ili neke treće države, što spada u sferu apsolutne iracionalnosti, u sferu emocija, a ljudi u Bosni i Hercegovini i bilo gdje da žive, trebaju jednu racionalnost i realnost, a ta realnost je upravo Evropska unija", navodi Zijad Bećirović i ukazuje:
"Nije ni slučajno što je najveća ekonomska razmjena Bosne i Hercegovine sa državama Evropske unije, što najviše građana BiH ili je izbjeglički status dobilo u državama Evropske unije ili sada ide na privremeni rad. Niti se Rusija pokazala kao investitor u Bosni i Hercegovini niti Turska, koja je čak više investirala u susjednu Republiku Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Na kraju krajeva, imamo veću razmjenu sa jednom Slovenijom, Austrijom ili Njemačkom od svih tih država."
I Srđan Puhalo smatra da je krajnja tačka ista svima – svi su za Evropsku uniju. Jedni za EU u BiH, a drugi za EU iz BiH, kamo odlaze da bi sebi obezbijedili egzistenciju.
"Ljudi koji su euroskeptici i maštaju o Rusiji žele plate Evropske unije i oni žele da pomire nešto što je teško u realnosti pomiriti – da slijede Putina i imaju njemačke prihode i upravo ta raspolućenost, koja nije mala, nas drži u tom mjestu da ne znamo šta hoćemo, a da pritom kad dođe trenutak da se ode – odu u EU", zaključuje Bećirović.