Džaferović u Briselu zatražio kandidatski status za BiH

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, Brisel, 23. juna 2022.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je 23. jula zatražio od predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela da na sjednici Evropskog vijeća podrži kandidatski status za BiH.

Ako će Evropsko vijeće dodijeliti kandidatski status za Ukrajinu i Moldaviju, onda i BiH treba dobiti kandidatski status, rekao je Džaferović tokom sastanka s Michelom, uoči samita EU- Zapadni Balkan u Briselu.

Zahvaljujući odlučnoj akciji međunarodne zajednice stanje u BiH je postalo znatno stabilnije, rekao je Džaferović, te upozorio da nije dovoljno samo zaustaviti destrukciju kako bi se gradio mir.

"Potrebno je uraditi više i samo Evropska unija ima sredstvo kojim može osigurati dugoročni mir. To je kredibilna evropska perspektiva", napisao je Džaferović.

Džaferović je na Facebook profilu podijelio da se u Briselu susreo i sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen te predsjednikom Evropskog vijeća Michelom.

Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije, prvi put nakon dužeg vremena, na samitu će potvrditi "nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, te će pozvati na ubrzanje procesa pridruživanja".

Ovo je navedeno u nacrtu zaključaka u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid.

Lideri EU usvojiće ove zaključke na redovnom samitu u Briselu, koji se održava 23. i 24. juna i koji je posvećen proširenju.

Prošle sedmice je Evropska komisija predložila da Evropska unija da status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, o čemu će na samitu odlučivati lideri EU.

Pročitajte i ovo: Uoči samita u Briselu lideri EU pozivaju na ubrzanje procesa pridruživanja

Inače, Brisel je godinama odlagao proširenje EU u pogledu takozvane zapadnobalkanske šestorke – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Jedan od glavnih izazova EU je njen odnos s balkanskim zemljama koje nisu članice i percepcija da se ti odnosi opet zamrzavaju. Francuska je bila među zemljama koje su se najviše protivile ranom proširenju, i javno i iza kulisa.

Pročitajte i ovo: Skoplje ne može lako da se izvuče iz bugarskog veta