Bosna i Hercegovina se nalazi na kritičnoj tački svog evropskog puta, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak. Tako je, praktično probudio uspavane duhove i podsjetio na najvažniji zadatak koji imaju bh. lideri – dobiti kandidatski status za članstvo u EU i sustići zemlje regije. To bi istovremeno značilo provođenje brojnih reformi, prelazak iz faze međusobnih sporova prema evropskim standardima života i uređenja države.
"BiH se nalazi na prekretnici, u fazi u kojoj se sve manje vjeruje da će moći nastaviti dalje evropskim putem. Sada je u poziciji, ili - da će potpuno zaustaviti evropski put, ili prelomiti kritičnu tačku i krenuti prema kandidatskom statusu“, izjavio je ministar Igor Crnadak i time se predstavio kao bh. zvaničnik, jedan od malobrojnih, koji otvoreno ukazuje na zastoje u procesu integrisanja.
Tražeći izlaz iz, kako je rekao, slijepe ulice, predložio je zajedničku sjednicu Vijeća ministara, entitetskih vlada i predstavnika Brčko Distrikta.
„Želio bih da se na jednom ovakvom skupu, gdje bi se našli zajedno svi najvažniji ljudi koji odlučuju o evropskom putu, pokaže jedinstvena volja i odlučnost, i što je možda najvažnije – da se na jednom takvom skupu presijeku svi politički čvorovi koji trenutno postoje, koji nam onemogućavaju da popunimo kompletan Upitnik, što nas može zakočiti da se uspješno obavi posao“, rekao je Crnadak
Politolog iz Banjaluke, Velizar Antić, pozdravlja inicijativu za zajednički sastanak ali podvlači da je ipak najvažnije djelovanje nakon održavanja takvog ali i drugih skupova.
„Obično na sastancima ili u javnim istupima, bh. političarima su puna usta i Evropske unije i evrointegracija, boljeg života... Međutim, kada dođe do konkretnih stvari, izgleda kao da govore, ne tri, nego 33 različita jezika. Oni izađu sa istog sastanka i potpuno različite poruke šalju o tome šta su se tamo dogovorili, šta je bilo. I vrlo, vrlo malo rade na konkretnim pitanjima. Političari u BiH definitivno su u nekoj vrsti raskoraka i sa te strane ova inicijativa koju je iznio ministar Crnadak, jeste dobra“, smatra Antić.
Za razliku od stava koji je iznio ministar vanjskih poslova Igor Crnadak, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović je i dalje optimističan.
„Vjerujem da ćemo početkom iduće godine imati kandidatski status, a za to je potrebno usvojiti zakon o akcizama. Riješili smo pitanje prometne zajednice, moramo još usvojiti proračune i odgovoriti na Upitnik Europske komisije, što je u završnoj fazi“, rekao je Čović, koji je najavio svoj odlazak u Brisel, 24. oktobra.
Ako se s druge strane pogledaju stavovi predstavnika međunarodne zajednice, izgleda da su oni mnogo više zabrinuti za bosansko-hercegovački put prema članstvu u EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda u autorskom tekstu objavljenom na portalu European Western Balkan (EWB) pored ostalog piše: "Danas gotovo da nema razloga zbog kojega bi trebali ostati optimistični kada je riječ o evropskom putu BiH. Niti jedan ozbiljan napredak nije postignut u borbi protiv korupcije koja pogađa zemlju. Vladavina prava ostaje problematična, a pravosudnom sistemu i javnoj upravi u velikoj mjeri su potrebne reforme."
Europarlamentarac Dan Preda se osvrnuo i na kašnjenje u ispunjavanju Upitnika Evropske komisije navodeći kako se rokovi stalno postavljaju, a zatim se pomjeraju.
Na to uporozava i politički analitičar, profesor na Univerzitetu u Beču, Vedran Džihić.
„Bh. političari ne ispunjavaju ono što je dogovoreno ili što su sami obećali, pa to jednostavno upućuje na zaključak da oni to ne žele. Tako se stvara neka unutarnjopolitička dinamika, već istrenirana da non-stop obećava, a da ne ispunjava. Procenat ispunjavanja onoga što je obećano proporcionalno se smanjuje kako se približavaju izbori. BiH je već duboko ušla u predizbornu kampanju – kopaju se rovovi, zauzimaju se pozicije, proizvode se krize, diže se prazna retorička graja, a reformski procesi pate. Što se tiče Upitnika Evropske komisije, poređeno sa svim drugim zemljama, Bosna i Hercegovina je probila već sve rekorde, negativne rekorde“, kaže Džihić
Denis Zvizdić sa Upitnikom od 3.242 pitanja, decembar 2016.
Broj pitanja u Upitniku kao i period njegovog ispunjavanja, razlikuje se od države do države. Upitnik za Hrvatsku imao je 4.560, pitanja na koje je odgovoreno za tri mjeseca, Srbija je za dva mjeseca odgovorila na 2.483 pitanja, Crna Gora je za četiri mjeseca odgovorila na 2.178 pitanja.
Upitnik, za BiH sadrži tačno 3.242 pitanja i zvanično je uručen u decembru 2016. a predstavnici vlasti su obećali da će odgovoriti u roku od šest mjeseci. Kada je prošao juni, kraj septembra je određen kao novi rok. U oktobru, prema zvaničnoj informaciji, verifikovano je manje od 50 posto odgovora iz 17 od ukupno 33 poglavlja. Ovih dana je tek pripremljen i teren za prevođenje - test su položila 143 prevodica, nakon javnog poziva na koji se prijavio 251 prevodilac. Njima će trebati dva mjeseca da prevedu između 20.000 i 25.000 stranica Upitnika.
Nedavno je za ubrzaniji put BiH u procesu integrisanja, stigla podrška i od predsjednika Evropske narodne partije Žozefa Dola (Joseph Daul), koji je izrazio razočarenje postojećom distancom između političara i naroda, te stanjem u obrazovanju. „Nisam mogao vjerovati, zgrožen sam činjenicom da se ovdje mogu kupiti fakultetske diplome. Mladi u velikom broju odlaze iz zemlje i sada mi je jasno zbog čega“, rekao je Daul. On je poručio da lideri koji vode BiH moraju znati koji je to put
„Razni su uticaji na BiH. Pravo je pitanje hoće li krenuti prema Evropskoj uniji, Turskoj, Rusiji ili bilo kojoj drugoj strani. To moraju lideri ove zemlje odlučiti. Iz razgovora sa građanima stekao sam utisak da oni žele u Evropsku uniju. I zbog toga, zbog stava brojnih nevladinih organizacija, mi ćemo pomoći koliko god možemo, na tom putu“, izjavio je Daul u Sarajevu.
Šta je izbor BiH ako to nije članstvo u EU? Poslanik Evropskog parlamenta iz Švedske, porijeklom iz Sarajeva, Jasenko Selimović, ima jasan odgovor.
„BiH nema alternativu. BiH je dio Evrope, ona može biti razvijena, ona može biti važna članica EU – da bude most između Balkana, i prema Rusiji i prema islamskim zemljama. BiH je u poziciji koja joj može dati važnu ulogu. Mogućnost koja joj je pružena, mora se iskoristiti. Inače, doći će do situacije da se za BiH kaže – Eh, gdje je ova zemlja mogla biti da je pametno iskoristila šansu!! Vrata su otvorena, nikada kao danas tako široko. Ali mora se raditi, a očito se ne radi, ni dovoljno brzo ni dovoljno dobro. Izgovor da je BiH komplikovana zemlja ne pije vode. Jer i komplikovana zemlja mora riješiti svoje probleme, političari se moraju dogovarati. I samo dogovor vodi zemlju u EU“, ističe Selimović.