Prijetnje o vraćanju nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine (BIH) na entitet Republika Srpska (RS) završile su tek na parlamentarnoj raspravi na tu temu, tako jedan od efekata posjete američkog diplomate Gabriela Escobara Bosni i Hercegovini vidi opozicija u RS.
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan drugi dan posjete BiH u Banjaluci je ponovio da njegova zemlja nikada neće podržati jednostrane aktivnosti koje će ugroziti Dejtonski mirovni sporazum, koje će biti antiustavne i koje će napraviti neku vrstu problema u BiH.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio predsjednik opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović koji se sa Escobarom susreo u utorak 9. novembra.
„Poslije sastanka sa Escobarom vidljivo je da je, od najava Dodika da će mijenjati 140 zakona u vraćanju nadležnosti Republike Srpske (RS), sada sve spalo na raspravu o nekim informacijama u Narodnoj skupštini RS, koje, ipak, nemaju snagu kao zakonska rješenja“, kaže Borenović.
Susret Dodik-Escobar privukao pažnju
Dodik i Escobar su razgovarali u ponedjeljak, 8. novembra u Sarajevu i to je, po ocjenama analitičara, sastanak koji je najviše privukao pažnju od svih sastanaka koje je američki diplomata održao sa političkim liderima i predstavnicima institucija u BiH.
Escobar je nakon ovog razgovora izjavio kako je "otvorena mogućnost da se povuku odluke koje je Dodik donio, ali i najavio", a koje se tiču prenosa nadležnosti sa nivoa Bosne i Hercegovine na nivo entiteta Republika Srpska.
No, Dodik je ustvrdio da je razgovor tekao drugačije, te da je upoznao američkog diplomatu sa namjerom da o pitanjima prenosa nadležnosti raspravlja entitetska skupština.
Pročitajte i ovo: Gabriel Escobar za RSE: Rata u BiH neće biti, Dodik štiti svoju moć i bogatstvoNarodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz u oktobru prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.
Pročitajte i ovo: Predsjednica RS ukazom ponovo dozvoljava negiranje genocida u tom bh. entitetuIzmjene Krivičnog nametnuo je bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko krajem jula.
U članu 1. se kaže da se “odluka visokog predstavnika neće primenjivati na teritoriji RS”, a u članu 2 da "nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika. U članu 3 se precizira da će zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.
Pročitajte i ovo: Dodik najavljuje prijedloge izmjena pet zakona za vraćanje nadležnosti RSU međuvremenu, Dodik je najavio i prenos nadležnosti kada su u pitanju Oružane snage BiH, Visoki sudski i tužilački savjet i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Prema Ustavu BiH entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Opozicija tvrdi da Dodik proizvodi vještačku krizu
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović ističe kako je Dodiku cilj produžiti krizu još šest mjeseci, čime bi se ovakvo stanje održalo praktično do pred opšte izbore u BiH 2022. godine.
„Što nije predložio zakone sljedeće sedmice? Što nije postrojio vojsku Republike Srpske sljedeće sedmice, pa da vidimo frajeru koliko si hrabar. Dođi sljedeće sedmice u Narodnu skupštinu RS i postroji Vojsku RS kako si i obećavao sa 140 zakona. Dolazi sa četiri informacije i sa nekoliko zaključaka, koji znamo kako završavaju, kada su u pitanju posebne sjednice Narodne skupštine“, rekao je Borenović, poslije sastanka sa Escobarom.
Pročitajte i ovo: Opozicija u RS sa Escobarom: Na miran način sačuvati Daytonski sporazumMilorad Dodik, poslije razgovora sa Escobarom, te nakon sastanka vladajuće većine u RS, najavio je i da će u utorak, 9. novembra biti podnesen zahtjev za održavanje posebne sjednice Parlamenta RS, na kojem bi se raspravljalo o informacijama o prenesenim nadležnostima.
Nakon toga bi se išlo i na donošenje „akcionog plana za vraćanje nadležnosti prenesenih sa RS na BiH“.
U opozicionim strankama u tom entitetu nisu precizirali hoće li učestvovati na toj sjednici.
Lider SDS-a Mirko Šarović, istakao je da je za to da o svim pitanjima „treba razgovarati unutar institucija“, te da su „jednostrane odluke vrlo opasne i da mogu odvesti na stranputicu“.
"Postoje stvari za koje je potreban dijalog, neke odluke koje jesu toliko važne i izazvale su veliko nezadovoljstvo u RS, kao što su odluke Ustavnog suda BiH. Trebaju nam normalne politike, ne trebaju nam oni koji raspiruju strasti i vode nas u jednu opasnu situaciju. Mir je jedina atmosfera u kojoj RS može da napreduje", rekao je Šarović u utorak, 9. novembra, nakon razgovora sa Escobarom.
Šta nakon posjete američkog diplomate?
Vidljivo je da su Escobar i Dodik dali izjave kao da su bili na dva odvojena razgovora, smatra politikolog iz Banjaluke Velizar Antić. No, po njegovom mišljenju, već u skorijoj budućnosti biće poznati stvarni rezultati Escobarovih razgovora.
„Ja verujem da će doći do nekog oblika spuštanja lopte i da se neće ići sa najavljenim merama i akcijama u Republici Srpskoj. Međutim, sa druge strane verujem da zaista mora doći do ozbiljnih razgovora na nivou BiH, da se mora tu umešati i međunarodna zajednica“, rekao je Antić za RSE.
Pročitajte i ovo: Komšić i Džaferović sa Escobarom: Promjene Dejtona nisu prihvatljive za SADSa druge strane Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva vjeruje da Dodik neće odustati od aktivnosti na vraćanju nadležnosti RS, te da mu je i Escobarova posjeta dala vjetar u leđa.
„Iz ovoga do sada, ne samo ove zadnje posjete, već i onoga razgovora koji su oni imali, a čiji transkript je onda Dodik pokazivao na konferenciji za štampu je potvrdilo ono o čemu se dugo vremena govorilo, a to je da, niti SAD, a pogotovo Evropska unija (EU) nemaju neke jasne vizije šta i kako dalje sa BiH“, rekao je Huskić za RSE.
Vaš browser nepodržava HTML5
Escobar za RSE: Dodikovu agendu ne podržava niko u regiji, uključujući i Srbiju
Izostale su očekivane sankcije, ističe Huskić, koje je „čak i opozicija u RS očekivala“ koju ovakva situacija dovodi u vrlo nepovoljan položaj.
„Mislim da je i on (Dodik) iznenađen u kojoj mjeri niko ništa ne čini po tom pitanju, što će, nažalost, mislim, njega ohrabriti u tome da pokuša stvari zaista izgurati do kranjih granica. Jer, on nema razloga nikakvog, do sada, da odstupi, ni jednog milimetra, od onoga što je započeo“, kaže Huskić.
Ustav BiH ne predviđa vraćanje nadležnosti na entitetski nivo
Politikolog Velizar Antić ističe da način na koji Dodik pokušava da vrati nadležnosti RS sa BiH nije ustavan, jer da bi se vratila neka nadležnost potrebno je ponovo proći proceduru kojom je ona prenešena.
„Mnoge nadležnosti su prenesene koje nisu predviđene zaista Dejtonskim sporazumom, u tom delu je Milorad Dodik u pravu, ali su one prenošene na način da su srpski predstavnici, bilo u Parlamentu RS ili Parlamentu BiH, preneli nadležnosti na taj centralni nivo. Da biste vratili nadležnosti, potrebno je da i ona druga strana pristane da se te nadležnosti vrate“, ističe Antić.
U Članu 5 Ustava BiH stoji između ostalog, da će „Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta“.
Nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu Bosnu i Hercegovinu su donesene u Parlamentu Bosne i Hercegovine. To je jedina zakonodavna institucija koja može donijeti odluku o prestanku važenja tog zakona. Niži nivoi zakonodavne vlasti, Skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, ne mogu poništavati svojim odlukama državne zakone.