BiH više nije evropski analogni raritet: Krenula digitalizacija

Vaš browser nepodržava HTML5

Nakon više od godinu dana kašnjenja u odnosu na ostatak Europe, Bosna i Hercegovina počela je emitirati digitalni signal. Javni RTV servisi u petak su počeli emitiranje testnog digitalnog signala u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Program će biti moguće pratiti i u okolnim gradovima i mjestima koja imaju optičku vidljivost prema emisionim lokacijama, što se prvenstveno odnosi na građane Vogošće, Ilijaša, Visokog, Pala, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Gradiške, Laktaša, Čelinca kao i mjesta u dolini rijeke Neretve prema Čapljini.

Bosna i Hercegovina više nije jedina zemlja Europi sa analognim signalom. Nove instrumente točno u podne pustio je u pogon ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko.

Najavio je i skori početak druge faze digitalizacije, u kojoj bi digitalnim signalom trebala biti pokrivena cijela Bosna i Hercegovina:

"Naša je intencija i želja da svi zajednički, jer ovo nije projekat samo ministarstva, nego svih nas, ovo je nacionalni projekat od ključne važnosti za sve nas, da u narednoj godini damo sve od sebe da digitalnim signalom bude pokrivena čitava Bosna i Hercegovina", ističe ministar Jusko.

BHRT je produkcijske kapacitete prilagodio digitalnom emitiranju i spremno ulaze u testni proces, kaže generalni direktor Belmin Karamehmedović:

"U narednih 90 dana, u ovom testnom periodu, ćemo vidjeti kako te stvari funkcioniraju, na širim područjima Sarajeva Banje Luke i Mostara i na osnovu tih iskustava ćemo se pripremiti i za drugu fazu", naveo je Karamehmedović.

Pogodnosti tek u drugoj fazi

Zdravko Šavija, šef ekspertnog tima, kazao je da iza višemjesečnog kašnjenja procesa digitalizacije stoje različite interesne grupe koje su usporavale cijeli proces:

"Sretan sam da se ta borba isplatila, da su konačno pobjednici država i javni RTV servisi, da mi imamo sada svoju mrežu, da imamo upravljanje sa svojom mrežom, imamo vlasništvo nad tom mrežom i da smo mi u poziciji sada da rentamo tu mrežu za ostale i ostvarimo neku financijsku korist za sva tri javna RTV servisa", navodi Zdravko Šavija.

Pogodnosti digitalizacije za komercijalne televizije trebale bi biti dostupne tek u drugoj fazi, nakon instaliranja kompletne opreme i pokrivanja čitave BiH digitalnim signalom.

Strategiju digitalizacije u BIH usvojili su državni parlamentarci još 2009. godine. Prvi, ambiciozno zadati rok za prelazak na digitalnu tehnologiju, postavljen za 2011. godinu, propušten je a da čak nije bila osmišljena ni skica akcionog plana.

Posljednji datum do kojeg su sve europske države trebale preći s analognog na digitalni sistem emitovanja – 17. juni 2015, također je propušten.

Zakon o javnom RTV servisu BiH, usvojen je 2005. godine i predviđa osnivanje Korporacije tri javna emitera, koja bi, između ostalog, trebala biti odgovorna i za uvođenje novih tehnologija, upravljanje imovinom i tehničkim resursima i transmisijom emitovanja signala. Korporacija bi trebala voditi proces digitalizacije, ali, zbog nedostatka političke volje, ona nikada nije ni osnovana.

Iako nema zvaničnih podataka, iz Regulatorne agencije za komunikacije navode da oko 50 posto stanovništva u BiH još uvijek koristi analogne antene.

Javni RTV servisi će i dalje nastaviti analogno emitovanje svojih programa, tako da građani do kojih neće dolaziti digitalni signal u fazi digitalizacije, koja je počela danas, neće biti uskraćeni za prijem programa javnih RTV servisa (BHT, FTV, RTRS), saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.