Premda ima pomaka u oporavku bh. ekonomije kako to vidi MMF, to ne prate prihodi u budžetima - upozorili su predstavnici ovog tijela koji borave u BiH u okviru četvrtog pregleda po stand-by aranžmanu. Vlasti u BiH ne smiju dozvoliti da zemlja ostane bez novca MMF-a jer bi to sasvim sigurno značilo krah za bh privredu. Zbog toga gotovo šokonatno zvuči da je u situaciji kada bi se trebao štedjeti svaki dinar, zbog bahatog odnosa i neodgovornosti, BiH ostala bez vrijednih kreditnih sredstava EU. Suočavanje sa stvarnošću put je kojim bi BiH trebala ići, slažu se analitičari, a to je postupni prestanak novih zaduživanja, korištenje novca za produktivne stvari, i posebno korištenje besplatnog novca kao što su sredstva EU-a, koja se za BiH sve češće uskraćuju. Također, treba presjeći i predizborno zavlačenje ruke u državne džepove.
Pomaka u oporavku ekonomske aktivnosti ima u BiH, no to ne prate prihodi u budžetima, upozoreno je nakon sastanaka delegacije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom
Veliki dio ciljeva zacrtanih u junu 2013. ispunjen je i ispoštovan, no u MMF sada očekuje izvršenje budžeta za tekuću i planiranje za narednu godinu, a što je zbog deficita u budžetima dovedeno u pitanje.
"Izvršenje ciljeva postavljenih u sklopu stand-by aranžmana je veoma dobro proteklo u oba entiteta, a prilično dobro napreduju i reforme u okviru programa. Ekonomija pokazuje znake oporavka, a i povećana je industrijska proizvodnja. Ipak, pred nama su značajni izazovi, posebno kada je u pitanju izvršenje budžeta za 2013. i planiranje onih za 2014", naveo je šef Misije MMF-a za BiH Ron Van Roden.
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Misiju MMF i njenog prvog čovjeka je, kaže, upoznao s onim šta se dešava s globalnim fiskalnim okvirom.
“Iskrena nada da će još idući tjedan globalni fiskalni okvir biti usvojen i to će otvoriti prostor da u veoma kratkom vremenu usvojimo dokument okvirnog proračuna na nivou države. To bi dovelo do relaxa i do lakšeg usvajanja entitetskih i proračuna svih nižih nivoa vlasti”, nada se Bevanda.
“Naredna godina je izborna. Moramo osigurati da ono što su vlade uspjele uštedjeti tokom fiskalne konsolidacije ne bude izgubljeno tokom naredne godine" poručuje Ron Van Roden
Vlasti u Bosni i Hercegovini ne smiju dozvoliti da ostanu bez novca MMF-a jer bi to sasavim sigurno značio krah za bh privredu . Različita istraživanja kažu da je Bosna i Hercegovina trenutno zadužena oko 8 milijardi maraka, iako je gornja granica zaduženosti dvije milijarde.
Od tog iznosa, 4,6 milijardi duguje Republika Srpska, a Federacija BiH 4,3 milijarde KM.
Zadužuje se BiH, zadužuju se entiteti, kantoni, općine, gradovi, poduzeća i sami građani. Na žalost, tek 10 posto zaduženja odnosi se na stimuliranje privrednog razvoja, dok je ostatak namijenjen pokrivanju budžetskih deficita, odnosno javnoj potrošnji glomazne administracije.
Profesorica Azra Hadžiahmetović, zastupnica u državnom parlamentu kaže da vlast u BiH nema ni volju ni plan da zemlju izvuče iz ekonomskog kolapsa.
“Ima dovoljno stručnih ljudi i dovoljno potencijala, ali, nažalost, nema dovoljno političke volje kod ključnih sudionika na političkoj sceni u BiH, dakle onih koji i nose odgovornost za trenutno stanje stvari, da se suoče sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje Hadžiahmetović.
“Vlasti BiH gotovo da nisu ništa uradile na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija. Neminovno je kresanje ogromne potrošnje koja ide skoro do 50 posto od ukupnog GDP-a“,upozorava Hasić.
U svemu navedenom gotovo nevjerovatno zvuči da u situaciji kada bi se trebao štedjeti svaki dinar, upravo zbog bahatog odnosa i nedgovorosti, BiH ostala bez vrijednih kreditnih sredstava EU, dok je čak pet projekat IPR koji su trebali pomoći unapređenju malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede suspendirano.
Postavljen je još jedan rok 1. oktobra kada će u Briselu biti održan još jedan sastanak vladajućih lidera sa zvaničnim Brisleom.
"Evropska komisija je morala da otkaže dva ranije suspendovana projekta u oblasti poljoprivrede, zbog neuspjeha vlasti u BiH da se dogovore o strukturama za usmjeravanje finansijske pomoći EU za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPARD). Nepostojanje sporazuma o provođenju projekta ne znači samo gubitak više od pet miliona eura za dva pomenuta projekta. To, takođe, onemogućava blagovremeno uspostavljanje struktura za usmjerevanje budućih fondova EU za razvoj ruralnih područja u BiH. Odbor za praćenje IPA-e je dao Bosni i Hercegovini vremena do 1. oktobra ove godine da postigne sporazum o još pet projekata ukupne vrijednosti od devet miliona eura. To uključuje dva projekta za podršku malim i srednjim preduzećima i turizmu 4.5 miliona eura, dva planirana projekta za jačanje socijalne uključivosti tri miliona eura i jedan trenutni projekat za jačanje Nacionalnog procesa planiranja u BiH OKO 1.5 miliona eura“, kaže Jamila Milović-Halilović, portparolka specijalnog predstavnika EU u BiH.
Suočavanje sa stvarnošću put je kojim bi BIH trebala ići, slažu se analitičari, a to je postupni prestanak novih zaduživanja, korištenje novca za produktivne stvari, i posebno korištenje besplatnog novca kao što su sredstva EU-a, koja se Bosni I Hercegovini sve češće uskraćuju
Pomaka u oporavku ekonomske aktivnosti ima u BiH, no to ne prate prihodi u budžetima, upozoreno je nakon sastanaka delegacije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom
Veliki dio ciljeva zacrtanih u junu 2013. ispunjen je i ispoštovan, no u MMF sada očekuje izvršenje budžeta za tekuću i planiranje za narednu godinu, a što je zbog deficita u budžetima dovedeno u pitanje.
"Izvršenje ciljeva postavljenih u sklopu stand-by aranžmana je veoma dobro proteklo u oba entiteta, a prilično dobro napreduju i reforme u okviru programa. Ekonomija pokazuje znake oporavka, a i povećana je industrijska proizvodnja. Ipak, pred nama su značajni izazovi, posebno kada je u pitanju izvršenje budžeta za 2013. i planiranje onih za 2014", naveo je šef Misije MMF-a za BiH Ron Van Roden.
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Misiju MMF i njenog prvog čovjeka je, kaže, upoznao s onim šta se dešava s globalnim fiskalnim okvirom.
“Iskrena nada da će još idući tjedan globalni fiskalni okvir biti usvojen i to će otvoriti prostor da u veoma kratkom vremenu usvojimo dokument okvirnog proračuna na nivou države. To bi dovelo do relaxa i do lakšeg usvajanja entitetskih i proračuna svih nižih nivoa vlasti”, nada se Bevanda.
Vjekoslav Bevanda
Oko 94,1 miliona KM. bit će dostupno zaključenjem četvrtog pregleda po stand by aranžmanu, ali:“Naredna godina je izborna. Moramo osigurati da ono što su vlade uspjele uštedjeti tokom fiskalne konsolidacije ne bude izgubljeno tokom naredne godine" poručuje Ron Van Roden
Vlasti u Bosni i Hercegovini ne smiju dozvoliti da ostanu bez novca MMF-a jer bi to sasavim sigurno značio krah za bh privredu . Različita istraživanja kažu da je Bosna i Hercegovina trenutno zadužena oko 8 milijardi maraka, iako je gornja granica zaduženosti dvije milijarde.
Od tog iznosa, 4,6 milijardi duguje Republika Srpska, a Federacija BiH 4,3 milijarde KM.
Zadužuje se BiH, zadužuju se entiteti, kantoni, općine, gradovi, poduzeća i sami građani. Na žalost, tek 10 posto zaduženja odnosi se na stimuliranje privrednog razvoja, dok je ostatak namijenjen pokrivanju budžetskih deficita, odnosno javnoj potrošnji glomazne administracije.
Profesorica Azra Hadžiahmetović, zastupnica u državnom parlamentu kaže da vlast u BiH nema ni volju ni plan da zemlju izvuče iz ekonomskog kolapsa.
“Ima dovoljno stručnih ljudi i dovoljno potencijala, ali, nažalost, nema dovoljno političke volje kod ključnih sudionika na političkoj sceni u BiH, dakle onih koji i nose odgovornost za trenutno stanje stvari, da se suoče sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje Hadžiahmetović.
Duljko Hasić
Na nerad vladajuće strukture upozorava i ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.“Vlasti BiH gotovo da nisu ništa uradile na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija. Neminovno je kresanje ogromne potrošnje koja ide skoro do 50 posto od ukupnog GDP-a“,upozorava Hasić.
U svemu navedenom gotovo nevjerovatno zvuči da u situaciji kada bi se trebao štedjeti svaki dinar, upravo zbog bahatog odnosa i nedgovorosti, BiH ostala bez vrijednih kreditnih sredstava EU, dok je čak pet projekat IPR koji su trebali pomoći unapređenju malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede suspendirano.
Postavljen je još jedan rok 1. oktobra kada će u Briselu biti održan još jedan sastanak vladajućih lidera sa zvaničnim Brisleom.
"Evropska komisija je morala da otkaže dva ranije suspendovana projekta u oblasti poljoprivrede, zbog neuspjeha vlasti u BiH da se dogovore o strukturama za usmjeravanje finansijske pomoći EU za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPARD). Nepostojanje sporazuma o provođenju projekta ne znači samo gubitak više od pet miliona eura za dva pomenuta projekta. To, takođe, onemogućava blagovremeno uspostavljanje struktura za usmjerevanje budućih fondova EU za razvoj ruralnih područja u BiH. Odbor za praćenje IPA-e je dao Bosni i Hercegovini vremena do 1. oktobra ove godine da postigne sporazum o još pet projekata ukupne vrijednosti od devet miliona eura. To uključuje dva projekta za podršku malim i srednjim preduzećima i turizmu 4.5 miliona eura, dva planirana projekta za jačanje socijalne uključivosti tri miliona eura i jedan trenutni projekat za jačanje Nacionalnog procesa planiranja u BiH OKO 1.5 miliona eura“, kaže Jamila Milović-Halilović, portparolka specijalnog predstavnika EU u BiH.
Suočavanje sa stvarnošću put je kojim bi BIH trebala ići, slažu se analitičari, a to je postupni prestanak novih zaduživanja, korištenje novca za produktivne stvari, i posebno korištenje besplatnog novca kao što su sredstva EU-a, koja se Bosni I Hercegovini sve češće uskraćuju