Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) slijedit će politiku Evropske unije (EU) po pitanju sankcija Bjelorusiji zbog hapšenja novinara Romana Protaseviča, uz saglasnost Predsjedništva BiH, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u četvrtak. 27. maja.
U BiH o sankcijama odlučuje Predsjedništvo BiH, koje vodi vanjsku politiku države, nakon inicijative Ministarstva vanjskih poslova i odluke Vijeća ministara BiH.
Nakon što su u nedjelju 23. maja bjeloruske vlasti prisilile avion kompanije Ryanair da sleti u Minsk i uhapsile novinara Ramana Protaseviča i njegovu djevojku koji su bili na tom letu, lideri EU pozvali su na hitno uvođenje oštrijih sankcija Bjelorusiji.
Vijeće sigurnosti UN-a kazalo je da hapšenje novinara Protaševiča “bez presedana i da je neprihvatljivo”. Također su pozvali Bjeorusiju da odmah oslobodi Protaseviča i njegovu djevojku Sofiju Sapegu koja je putovala sa njim.
Dvadesetšestogodišnji novinar suočava se sa optužbama da stoji iza građanskih nemira, što je krivično djelo za koje je predviđena kazna do 15 godina zatvora. On je bio ključni administrator Telegram kanala Nexta Live koji je pratio proteste koji su izbili prošle godine u Bjelorusiji.
Hoće li BiH uvesti sankcije Bjelorusiji?
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović za RSE kaže da na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH ima obavezu usklađivati svoju vanjsku politiku sa stavovima visokog komesara EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.
“Smatram nedopustivim i šokantnim navedeni postupak bjeloruskih vlasti. Ovaj nedemokratski potez predstavlja direktnu prijetnju za sigurnost u međunarodnom civilnom saobraćaju, na što se mora snažno reagirati”, kazao je Džaferović u vezi s međunarodnom osudom prisilnog prizemljenja putničkog aviona i hapšenja novinara Protaseviča.
Kazao je kako BiH očekuje obavijest iz Brisela o zajedničkim stavovima i mjerama EU prema Bjelorusiji.
“Svakako da ću podržati stavove Brisela”, navodi Džaferović u pisanom odgovoru za RSE.
Pročitajte i ovo: Pogled sa Zapadnog Balkana na zbivanja u BelorusijiNakon izbora u Bjelorusiji i nasilno ugušenih protesta zbog pobjede Aleksandra Lukašenka, u august 2020.godine, lideri EU pozvali su članice i potencijalne kandidate da se pridruže predloženim sankcijama.
Tom prilikom član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da je Predsjedništvo BiH odbacilo stav Ministarstva vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH o pridruživanju Deklaraciji EU koja je donesena povodom stanja u Bjelorusiji.
Naveo je, također, da ponašanje ministrice vanjskih poslova Bisere Turković „nije bilo u skladu sa Ustavom i zakonom BiH“ i da „treba prekinuti sa tom praksom“.
Da bi BiH trebala pratiti politiku EU, kazao je za RSE i Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u četvrtak, 27. maja.
"Trebalo bi kazniti takve ljude koji su uradili takve stvari”, kazao je Izetbegović.
Pročitajte i ovo: Izetbegović o sankcijama Bjelorusiji: Treba podržati EUKonzularno predstavništvo na Palama, u Republici Srpskoj
Bjelorusija nema svoje diplomatsko predstavništvo u BiH. Ono se nalazi u Budimpešti. Ni BiH nema diplomatsko predstavništvo u Bjelorusiji, a za konzularnu pomoć građanima BiH nadležna je ambasada u Moskvi.
U julu 2020. godine Milorad Dodik, trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH je predložio da se Nedeljko Elek, kadar stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) imenuje za počasnog konzula Bjelorusije u BiH.
Saglasnost na imenovanje dali su i ostali članovi Predsjedništva BiH.
Počasni konzulat otvoren je u decembru prošle godine na Palama, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a na otvorenje je došao i Ponomarev.
Počasni konzulat Bjelorusije na Palama, 27 maja 2021.
Nedeljko Elek za RSE kaže kako je njegova uloga promocija ekonomskih i kulturnih odnosa. Međutim, kako ističe, zbog događaja u Bjelorusiji i pandemije korona virusa, dosad je malo urađeno na produbljivanju ovih veza. Trgovinska saradnja između dvije zemlje do sada je bila zanemariva.
“Pokušavamo da napravimo neku saradnju prvenstveno između njihovih proizvođača traktora, jer su oni dosta prisutni u cijelom regionu, a nisu u Bosni i Hercegovini, i proizvođača poljoprivrednih mašina, a jednim dijelom i vojne i namjenske industrije”, kaže Elek.
Navodi i kako čeka da se situacija smiri, te da se naprave „malo kvalitetnije i bolje ekonomske odnose između dviju zemalja, jer postoji veliki potencijal“.
Tokom proteklog perioda održan je sastanak privrednika dvije zemlje uz pomoć ministra vanjske trgovine BiH Staše Košarca, također kadra SNSD, koji je predvodio tim proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda, s obzirom da u Bjelorusiji za ovim proizvodima postoji potreba, dodaje Elek.
“Ali sve to sad u principu stoji zbog komplikovane situacije. Prvo je bila korona, nemogućnost putovanja njihovih delegacija kod nas, naših kod njih. Poslije toga su se desili ovi politički potresi kod njih, tako da trenutno imamo samo neku komunikaciju, ali nismo još pokrenuli neke intenzivnije aktivnosti”, kaže Elek.
Prema njegovim riječima, budući odnosi zavise od toga da li će se BiH pridružiti sankcijama prema Bjelorusiji, te naglašava kako će u tom slučaju “sigurno biti teže ostvariti bilo koji vid saradnje, pogotovo ekonomske”.
Podsjeća da i poslije izbora u Bjelorusiji, BiH nije imala jedinstven stav po pitanju odnosa prema ovoj zemlji, tada uvedenim sankcijama. Rezultate izbora priznale su Rusija, Kina i Turska, kaže Elek.
“Mi čekamo stav Predsjedništva BiH koje je nadležno za spoljnu politiku i poslije toga i Ministarstva spoljnih poslova koje to treba da sprovodi”, navodi Elek.
Navodi i da se konzulat više bavi pokušajem uspostavljanja kulturnih i ekonomskih odnosa.
Veze Dodika i Lukašenka
Dok su širom Bjelorusije trajali protesti zbog osvajanja još jednog mandata bjeloruskog predsjednika Aleksandara Lukašenka, kojeg često nazivaju "posljednjim evropskim diktatorom", Dodik mu je čestitao na ponovnom izboru i u čestitci izrazio nadu da će ‘pod njegovim vodstvom Bjelorusija nastaviti put ekonomskog i tehnološkog napretka’.
Tokom sastanka sa Lukašenkom u Minsku, u junu 2019. godine, dvojica lidera istakli su da je „potrebno ojačati saradnju na svim polјima, od ekonomije do kulture“, te da za to postoje svi potrebni uslovi, saopšteno je iz Dodikovog ureda. Dogovorili su da ekspertski timovi naprave plan saradnje, kako bi ona što prije bila konkretizovana.
Dodik je tom prilikom pozvao Lukašenka da posjeti BiH. U posjeti Bjelorusiji umjesto Džaferovića, i trećeg člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, bili su njihovi savjetnici.
Iste godine Dodik se nekoliko puta sastao sa ambasadorom Bjelorusije za BiH Aleksandrom Ponomarevim.
Ministri vanjskih poslova EU započeli su u četvrtak (27. maja) razgovore o mogućim ekonomskim sankcijama protiv Bjelorusije.
Pročitajte i ovo: EU se sastaje kako bi odlučili o sankcijama BjelorusijiBjeloruski autoritarni lider Lukašenko i njegovi saveznici već se nalaze pod nizom zapadnih sankcija zbog brutalnog suzbijanja masovnih protesta koji su uslijedili nakon njegovog osporavanog reizbora.