Oko 1.400 migranata u prihvatnom centru „Lipa“ u četvrtak (24. decembra), dan je provelo u jednom jedinom šatoru koji nije razmontiran u dan ranije, nakon što je Međunarodna agencije za migracije (IOM) odlučila da povuče osoblje iz kampa i prestane sa svim servisima koje su proteklih osam mjeseci pružali migrantima.

Crveni krst je podijelio jedan obrok onim migrantima koji su ostali u „Lipi“, uz obećanje da će to činiti svaki dan dok se ne riješi problem smještaja.

Među njima je i Afganistanac Said, koji je noć proveo u šumi.

''Situacija je veoma loša. Policija i ljudi iz IOM-a ispitivali su ko je juče zapalio šatore. Ja zaista ne znam ništa o tome. Prespavali smo u šumi, jer nismo svi mogli spavati u dva šatora. Jutros smo ponovo došli ovdje'', kaže Said za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon povlačenja IOM-a, izbio je požar u kojem je izgorjela većina šatora. Iz policije navode kako su konstatovali da u slučaju paljenja „ima elemenata krivičnog djela, odnosno da je požar podmetnut na četiri šatora koji su u potpunosti izgorjeli“.

Ostaci izgorjelih šatora

Više stotina migranata, prema podacima policije, su tokom noći sa srijede na četvrtak (23. na 24. decembar) blokirali saobraćajnicu magistralnog puta Bihać-Sarajevo, zaustavljajući saobraćaj.

''Tokom noći nismo imali značajnijih problema, a najveći broj migranata i dalje se nalazi na ovom lokalitetu, u kampu Lipa. Manje grupe, pojedinci, su se uputili prema gradu Bihaću i moguće da su neki od njih došli u grad, ali to za nas nije sigurnosni izazov. Na području grada nemamo bitnijih incidentnih situacija'', objasnio je Ale Šiljdedić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Unsko-sanskog kantona.

Vlasti USK odbijaju odluku državnog nivoa da smjeste migrante

Kantonalne i opštinske vlasti u Bihaću, na zapadu Bosne i Hercegovine, ne pristaju na otvaranje kampa „Bira“ u kome su migranti boravili do septembra. Tada je vlast, uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, donijela odluku da zatvore taj kamp, a migrante prebace u privremeni, u „Lipu“, tridesetak kilometara od Bihaća.

Građani tog grada svaki dan dežuraju ispred „Bire“, ne dozvoljavajući da se migranti vrate.

‘'Povratak migranta u Biru je vraćanje noćne more za sve građane. Odlučili smo da to ne dozvolimo nakon što su državne vlasti, preko Službe za strance, htjeli vratiti migrante u Biru bez saglasnosti Skupštine USK. Mi odustati nećemo, istrajaćemo po bilo koju cijenu'', kaže za RSE Bišćanin, Sej Ramić, koji već 81 dan dežura ispred Bire.

Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) i Ministarstvo sigurnosti BiH su u srijedu, 23. decembra, uputili poziv vlastima Unsko-sanskog kantona (USK) i Grada Bihaća da privremeno otvore prihvatni centar "Bira" kako bi se tu smjestili migranti iz "Lipe".

Pročitajte i ovo: Ministar sigurnosti BiH ponovo pozvao vlasti USK da otvore migrantski kamp Bira

Dopis je uputio vlastima USK uputio i ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, u kojem ih je podsjetio da da je Ministarstvo sačinilo plan izmještanja privremenih prihvatnih centara za migrante iz gradskih i naseljenih područja.

„Plan je da se na lokaciji „Lipa“ napravi prihvatni centar za migrante, za što su osigurana sredstva Vijeća ministara BiH od 5.000.000 KM (256.000 eura) i 500.000 eura od Evropske komisije, dok je više ambasada obećalo konkretnu pomoć u opremanju centra.

Prema procjenama, radovi bi mogli biti završeni do kraja aprila iduće godine, a do tada je kao alternativni centar predloženo korištenje Bire“, navodi se u saopštenju.

No, kantonalne i opštinske vlasti u Bihaću su to odlučno odbile, dok iz Ministarstva sigurnosti BiH za RSE navode kako i dalje očekuju od lokalnih vlasti i drugih nadležnih institucija da riješe pitanje alternativnog smještaja migranata dok se ne završe građevinski radovi na prihvatnom centru “Lipa”, sa svim pratećim sadržajima koji osiguravaju human i adekvatan smještaj.

Zapaljen šator dok IOM povlači osoblje iz migrantskog kampa 'Lipa'

Istovremeno, Skupština Unsko-sanskog kantona ( USK) na vanrednoj sjednici, 23.decembra, je donijela zaključke kojima potvrđuje da „Bira“, za njih, nije rješenje smještaja migranata.

''Mi kao Skupština moramo prvenstveno stati iza naših građana, njihove sigurnosti, sigurnosti njihove djece, njihove imovine, a onda naći kompromis za migrante koji trebaju negdje prezimiti. Kad to grad Bihać, gradonačelnik i građani Bihaća prihvate, onda to nije problem ni Skupštini“, kaže za RSE Razim Halkić, dopredsjedavajući Skupštine USK.

Halkić dodaje kako se u „Biri“ nalazi 260 kontejnera i misli kako ih treba prebaciti u 'Lipu'.

''To se moglo uraditi davno. Međutim, mi čekamo Vijeće ministara BiH da to stavi na dnevni red, godinu dana, maltene, da se Lipa prihvati kao kamp. I onda, na njihovoj zadnjoj sjednici se to povlači s dnevnog reda, da bi se prekjučer, na telefonskoj sjednici hitno Lipa proglasila kao migrantski kamp, a nije se ukinula Bira”, navodi on.

Odluka Vijeća ministara BiH samo na papiru

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) donijelo je 21. decembra, odluku o uspostavljanju privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata Lipa, na području Bihaća i zadužilo Ministarstvo sigurnosti da s Gradom Bihaćem riješi pravna pitanja u vezi s davanjem na korištenje lokacije Lipa Službi za poslove sa strancima za uspostavljanje privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata.

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić kaže za RSE da je rješenje koje nude vlasti sa državnog nivoa potpuno pogrešno.

''Ovdje je Ministarstvo sigurnosti i Vijeće ministara BiH postavilo stvar - 'Bira ili ništa', a mi 'Biru' ne možemo dozvoliti, jer imamo loše iskustvo, naročito sad, u ovoj situaciji. Ako bi neko pokušao na silu da dovede migrante u 'Biru', to bi imalo nesagledive posljedice u Bihaću, i za živote i za zdravlje građana i migranata. To se ni u kom slučaju ne može dozvoliti'', kaže Fazlić za RSE.

Fazlić podsjeća da je Bihać već tri godine bori sa izazovima migrantske krize, dok druge sredine odbijaju da prime migrante.

''Ako je iko svjestan migranata, mi smo. Ove tri godine na USK je otvoreno šest ili sedam različitih centara i dan danas ovdje ima 4.000, 5.000 migranata, mi smo svjesni da se to mora raditi, ali je evidentno da smo ostavljeni sami i da smo odjednom došli u situaciju da nam naredbama pokušavaju to riješiti, a to tako ne može ići. To mora ići isključivo dogovorom, saradnjom'', dodaje Fazlić.

Iz IOM-a su ranije stigla upozorenja da bi se USK mogao nađi u humanitarnoj krizi ukoliko se za migrante iz „Lipe“ ne nađe alternativno rješenje prije nego što IOM povuče svoje osoblje.

Pročitajte i ovo: U BiH moguća humanitarna kriza, oko 3.000 migranata bez smještaja

Šatorski kamp Lipa, otvoren je 21. aprila, a namijenjen je za smještaj muškaraca. U kampu je, prema podacima IOM-a bilo smješteno 1.359 migranata. Njima zamjenski smještaj nije obezbijeđen.

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini (BiH) izrazile su zabrinutost zbog izostanka prihvatljivih rješenja za zimsko opremanje šatorskog privremenog prihvatnog centra 'Lipa'.

"Sa još, najmanje, dodatnih 1.500 migranata, tražitelja azila i izbjeglica, uključujući žene i djecu, koji su već ostavljeni sami u šumskim kampovima, uglavnom u Unsko-sanskom kantonu, nedostatak hitnih rješenja dovodi ukupni procijenjeni broj ljudi kojima je humanitarna pomoć prijeko potrebna na 3.000", stoji u pisanoj izjavi UN u BiH.

Migranti pod dekama nakon što je zatvoren privremeni centar 'Lipa', 24. decembar 2020

Evropska komisija usvojila je dodatni paket pomoći od 25 miliona eura za podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama, saopšteno je iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH. Kako je navedeno u saopštenju, dodatna sredstva EU biće namijenjena za osnovne potrebe izbjeglica i migranata tokom zime, obezbjeđujući im smještaj, hranu, pristup zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama.

EU očekuje od vlasti BiH da obezbijede efikasnu koordinaciju u upravljanju migracijama i azilom, uključujući preuzimanje upravljanja privremenih prijemnih centara koje finansira EU.

U Bosni i Hercegovini postoji pet migrantskih centara. To su "Miral", "Sedra", na zapadu BiH, "Ušivak", "Blažuj" - na području Kantona Sarajevo i "Salakovac", u okolini Mostara, na jugu BiH.