Pitanje terorizma, prevencije radikalizma i otvaranje vrata islamu u Evropi, ali i islama ka Evropi glavne su teme o kojima su na konferenciji u Sarajevu razgovarali ministri vanjskih i unutrašnjih poslova iz EU i regiona. Na konferenciji su analizirane mjere koje su poduzimane u protekle dvije godine, nakon Bečke deklaracije, te projekcije budućeg djelovanja.
Fokus borbe protiv terorizma mora biti stavljen na prevenciju radikalizacije i saradnju s prvenstveno islamskom zajednicom, te se mora povesti širi dijalog o tzv. evropskom islamu, koji prihvata sve vrijednosti demokratije, ali i kojeg prihvata Evropa. Ovu tezu, kako je istakao ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić prihvataju svi koji se žele suprotstaviti radikalizmu.
"Kako u okviru tih evropskih dostignuća u okviru poštivanja ljudskih prava demokratije i svih tih vrijednosti integrisati izazove radikalizma, terorizma i ekstremizma koji se ogleda u ovom trenutku u problemima prije svega islamskog radikalizma", navodi Mektić.
Mektić je upozorio i da lažni podaci o broju bh. državljana na stranim ratištima štete imidžu Bosne i Hercegovine jer se govori o hiljadama, dok zvanični podaci kažu da ih se na ratištima nalazi 115, dok se 46 vratilo.
Također je negirao i postojanja bilo kakvih kampova za obuku, te pozvao sve koji to tvrde da podatke dostave tužilaštvima.
Akcije u Austriji
A u sferi borbe protiv terorizma uz oslanjanje na saradnju i razmjenu informacija BiH ima značajnu saradnju s Austrijom. Tim prije što u toj zemlji živi oko 60.000 građana porijeklom iz BiH.
Velike policijske akcije koje su se dogodile u Austriji, a koje su bile usmjerene upravo na radikalne selefijske autoritete pokazale su da veze postoje i sežu sve do zemalja bivše Jugoslavije. Među hapšenima, ali i osuđenima u antiterorističkim akcijama nalaze se i državljani BiH.
Međutim, austrijski ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Sobotka smatra kako je povezanost Bosne i Hercegovine s tim jednaka onoj kao i svake druge zemlje.
"Ne mogu ustanoviti posebnu vezu BiH s tim, osim što imamo isti problem", konstatovao je Sobotka.
Sa ministarskog skupa u Sarajevu, 7. aprila 2017.
Kao finansijeri takvih aktivnosti, naveo je Sobotka, pojavljuju se Saudijska Arabija i Turska.
Selefistički propovjednici porijeklom iz BiH nisu pretjerano aktivni, ali je oko 50 osoba iz BiH radikalizovano u toj zemlji. Međutim, priznao je i da postoji veza.
"Da je međunarodni terorizam povezan sa ostalim formama međunarodnog kriminala, kao što je trgovina oružjem, ljudima ili drogom. To je također jako dobro dokazano. Tako da u tom kontekstu ovi selefisti imaju zaista veze i sa BiH, i sa Albanijom, i svim drugim zemljama Zapadnog Balkana. Ako pogledamo činjenicu da 40 ili 50 posto kokaina u Austriju stiže preko Albanije onda možemo zamisliti kakve su veze kriminalaca u ovim zemljama", konstatuje Wolfgang Sobotka.
Zajednički timovi više nisu opcija
Upravo zbog veza s kriminalom saradnja mora biti dobra na čemu se intenzivno radi, ocijenio je direktor Policije Srbije Vladimir Rebić.
"Izuzetno je dobra saradnja a ključ sprečavanja terorizma je razmena informacija bez sakrivanja, a ona je na izuzetno dobrom nivou", naveo je Rebić.
Jednako, ideja o formiranju zajedničkih timova, potvrdio je, više nije u opciji, upravo zbog zavidnog nivoa saradnje.
Na konferenciji pod nazivom "Oblikovanje naše zajedničke budućnosti" na kojoj učestvuju ministri vanjskih i unutrašnjih poslova 13 zemalja EU i regiona, analizirane su mjere poduzete u protekle dvije godine od potpisivanja tzv. Bečke deklaracije.
Naglašeno je i kako će mjere borbe protiv terorizma biti usmjerene i na radikalizaciju putem društvenih mreža, ali i prema najranjivijoj populaciji - mladima.