Najmoćniji oligarh Bugarske možda gubi moć i uticaj

Pišu: Elitsa Simeonova i Ivan Bedrov

Deljan Peevski, vodeći političar i najmoćniji oligarh u Bugarskoj je neka vrsta enigme. Pored nekoliko hotela, o kojima kolaju glasine da ih posjećuje, niko ne zna gdje on živi.

Rijetko ćete ga vidjeti na ulici, a 44-godišnjak više voli da se odveze do parlamenta u konvoju crnih blindiranih terenaca, pored desetina tjelohranitelja.

Ipak, ako biste bugarskog političara pitali ko je kriv za tekuću političku krizu, gdje se zemlja suočava sa sedmim izborima u tri godine, oni bi najvjerovatnije svalili krivicu direktno na leđa Peevskog, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Godinama je oligarh operisao uglavnom iza kulisa. Kontrolom nad novinama i velikim dijelom mreže za distribuciju medija, Peevski ima nevjerovatan uticaj na javno mnjenje. Reporteri bez granica rekli su 2018. da je Peevski oličenje "korupcije i dosluha između medija, političara i oligarha", optužbe koje Peevski negira, rekavši da njegovi domaći protivnici vrše pritisak na međunarodne grupe za ljudska prava da ga uključe u svoje izveštaje.

Pošto je povremeno služio kao poslanik u parlamentu od 2009. godine i obavljao različite državne funkcije, uključujući i funkciju šefa bugarske kontraobavještajne agencije, Peevski ima značajan uticaj na političke ličnosti i institucije.

Politička previranja

Medijski tajkun se 2023. godine našao u centru pažnje, redovno posećujući parlament i obraćajući se novinarima. Početkom 2024. postao je predsjednik Pokreta za prava i slobode (DPS), stranke koja tradicionalno predstavlja bugarsku etničku tursku i muslimansku manjinu. U junu je stranku doveo do drugog mjesta na parlamentarnim izborima, osvojivši 47 od 240 mjesta.

Kako je politička zvijezda Peevskog rasla, Bugarska je ušla u period političkih previranja bez presedana. Od 2009. do 2021. godine, stranka desnog centra GERB, koju je predvodio Bojko Borisov, glavni oslonac bugarske politike, vladala je uglavnom bez prekida. Ali od 2021. godine održano je šest uzastopnih parlamentarnih izbora. GERB je osvojio četiri, ali nikada nije uspio da formira vladu.

Za prosječnog Bugarina, Peevski predstavlja oličenje mračnog svijeta korupcije i organizovanog kriminala za koji mnogi vjeruju da je zauzeo državu. On je možda jedan od političara u zemlji kojima se najmanje vjeruje. U nedavnoj anketi, samo dva odsto Bugara je reklo da mu vjeruje, dok mu 88 odsto ne vjeruje.

U skladu sa Magnicki Zakonom, Sjedinjene Države su uvele sankcije Peevskom, optužujući ga za korupciju i trgovinu uticajem kako bi se "zaštitio od javnog nadzora i izvršio kontrolu nad ključnim institucijama i sektorima".

Velika Britanija je takođe uvela sankcije, rekavši da je Peevski "umiješan u pokušaje da izvrši kontrolu nad ključnim institucijama i sektorima u bugarskom društvu putem mita i korišćenja svoje medijske imperije".

Pročitajte i ovo: Unutar mreže za širenje dezinformacija u Bugarskoj

Medijski tajkun i političar preduzeo je akciju da pravno ospori međunarodne sankcije i kontinuirano pobija optužbe na njegov račun. On je pokrenuo pravni postupak u SAD da bi ukinuo sankcije, tvrdeći da su optužbe politički motivisane i neosnovane.

'Toksični' partner

Njegova narušena reputacija je značila da mnogi bugarski političari sada odbijaju da rade sa njim. Za njih je Peevski "toksičan", kaže Dimitar Bečev, predavač na Oxfordskoj školi za globalne i regionalne studije i viši saradnik u Carnegie Europe, briselskom institutu.

Hristo Ivanov, jedan od lidera prozapadne reformističke koalicije Nastavljamo promjene-Demokratska Bugarska (PP-DB), rekao je 30. jula Bugarskom servisu RSE da je "osnovni problem Bugarske 'zarobljena država' koju posljednjih godina najviše oličava Peevski".

Mnogi bugarski političari sada počinju da shvataju da svako druženje sa medijskim tajkunom može da donese gubitak glasova.

Koalicija PP-DB je možda vidjela posljedice svog kratkog partnerstva sa partijom DPS Peevskog između juna 2023. i aprila. Na posljednjim parlamentarnim izborima u Bugarskoj, u junu, njene pristalice su masovno napustile koaliciju. A partija GERB, koja je blisko i javno sarađivala sa Peevskim, nastavila je da gubi glasače.

Posrnule reforme

Bugarski političari takođe su optužili Peevskog za stalno odbacivanje reformskih napora.

Kada je klimava koalicija koja se sastojala od dvije najveće političke stranke u Bugarskoj u to vrijeme, GERB i PP-DB, vladala zemljom 2023-24., obje su stranke obećale da će podržati vojnu pomoć Ukrajini, prihvatiti euro i uvesti Bugarsku u potpunosti u Šengensku zona bez granica.

Bivši premijer Nikolaj Denkov

Međutim, reformski nastrojeniji PP-DB takođe je predložio mjere kojima bi se smanjila moć glavnog tužioca i očistile sigurnosne službe od ruskog uticaja, insistirajući na preciznom vremenskom rasporedu za njihov završetak.

Uz odugovlačenje GERB-a s predloženim reformama, koalicona vlada raspala se u martu. U intervjuu za Bugarski servis RSE u aprilu, Nikolaj Denkov, jedan od rotirajućih premijera koalicije, okrivio je Peevskog za vršenje pritiska na GERB i lidera Borisova kako bi izbacio iz kolosijeka pregovore između dva koaliciona partnera.

• Usred političkog zastoja, u Bugarskoj predlog novog vladinog kabineta

Peevski se bojao reformi, rekao je Denkov, i imao je neprimjeren uticaj na Borisova. "Vidio sam to svojim očima... Idemo na sastanak, a Peevski sjedi do Borisova", rekao je. "I zapravo, tokom tih mjeseci, 80 posto vremena razgovor je bio s Peevskim, a ne s Borisovim."

I Borisov se nakon prošlih izbora u junu distancirao od Peevskog. S pobjedom GERB-a na izborima i drugom DPS-om, dvije stranke su mogle da formiraju vladu uz podršku nekoliko nezavisnih zastupnika. Ali Borisov je nekoliko puta rekao da ne želi da vlada samo s DPS-om i Peevskim.

Raskol u partiji

Predstojeći parlamentarni izbori, zakazani za oktobar, mogli bi ipak biti prekretnica, uglavnom zbog dubokog raskola u DPS-u Peevskog.

Nakon što je početkom 2024. postao predsjednik DPS-a, Peevski je započeo čišćenje stranke od članova bliskih Ahmedu Doganu, dugogodišnjem lideru stranke, a sada počasnom predsjedniku. Ta frakcija sada uzvraća, a Dogan i članovi stranačke baze sada traže ostavku Peevskog.

Zbog raskola u stranci, analitičari kažu da bi Peevski mogao ili ne biti izabran u sljedeći saziv parlamenta ili bi ga podržavao značajno manji broj zastupnika. Druge stranke već su razgovarale o mogućnosti izolacije Peevskog nakon izbora u oktobru.

"Moramo prihvatiti da ćemo raditi s onima koji su protiv Peevskog u DPS-u", rekao je lider PP-DB-a Ivanov. "Jednom moramo biti taktički pametni i, kada se za to otvori prstor, ukloniti najnoviju inkarnaciju korumpirane države."

Nestabilnost i inertnost takođe dolaze u trenutku kada je Bugarska, najsiromašnija i najkorumpiranija zemlja u EU, sve više izolovana i gubi tlo pod nogama u bloku.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, sedmicama je čekala da Bugarska predloži evropskog povjerenika, no zbog političkih preokreta Sofija navodno još uvijek nije donijela odluku o kandidatu.

I dok je EU odobrila ekonomski plan vrijedan šest milijardi eura, Bugarska vjerovatno neće dobiti većinu tog novca dok ne provede reforme koje je naložila EU, uključujući mjere protiv korupcije.

Politička inertnost Bugarske takođe je mogla naštetiti njenoj regionalnoj sigurnosti, s ratom u Ukrajini na drugoj strani Crnog mora. Sofija nije aktivno uključena u regionalne sigurnosne razgovore i "ispod je svoje kategorije", kaže Matthew Boyce, viši saradnik na institutu Hudson sa sjedištem u Washingtonu i bivši zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država.

"Ako se zemlja ne uspije izvući iz ovog političkog zastoja", upozorava Vessela Tcherneva, zamjenica direktora Evropskog vijeća za inostrane odnose, "to će dodatno proširiti pristup zemljama poput Rusije koje bi željele imati uticaj u državi članici EU i NATO saveza."

Pročitajte i ovo: Zašto bugarski prokremljanski predsjednik bojkotuje samit NATO-a?