Javni Radio televizijski servis u Bosni i Hercegovini suočava se sa brojnim preprekama i teškoćama u svom radu od samog osnivanja. Poslijednja u nizu je izazvana nedavnom odlukom Upravnog odbora BHRT-a ,da bez saglasnosti menadžmenta, usvoji izmjene Statuta ove medijske kuće.
Među tim promjenama je i ona koja insistira da se ispuni ustavna obaveza o konstitutivnosti naroda, ali i ravnopravnosti manjina. Ovakvom odlukom, pojednostavljeno rečeno, Upravni odbor traži da im se dostave imena četiri čovjeka različitih nacionalnosti, među kojima bi izabrali onoga, koji će upravljati BHRT-om.
S druge strane, menadžment BHRT-a je nezadovoljan, jer tvrde da odluka nije u skladu sa zakonom i da duboko zadire u ingerencije poslovodstva, kada je u pitanju uređivanje programa i rukovođenje firmom. Reagovale su i druge organizacije i institucije.
Bez obzira na negodovanja koja dolaze sa svih strana, Upravni odbor
za sada, nema namjeru da promijeni svoju odluku. Predsjednik UO Ahmed Žilić vjeruje da svojom odlukom nisu napravili nikakvu grešku.
„Tražimo da ustvari, da za ta mjesta direktor predlaže najmanje tri kandidata, po svom izboru, poštujući odredbe o konstitutivnosti naroda i onda na njih Upravni odbor daje saglasnost. To nije nikakvo miješanje u uređivačku politiku. Uređivačka politika nema nikakve veze s tim“, smatra Žilić.
RSE: Da li je Vama važniji program ili nacionalni balans?
Žilić: Ne, te se dvije stvari ne mogu tako postavljati. Program je uvijek bitan, naravno, ali isto tako, nacionalni balans je zadaća.
Generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović smatra da su različiti uticaji koji su pogađali ovu medijsku kuću do sada bili diskretni, ali da se novim izmjenama Statuta bukvalno traži podobnost ljudi koji će upravljati i uređivati program na BHRT-u.
„ Sada se sve sručilo na Javni RTV servis BiH, koji svoju zadaću obavlja na nivou države, jer u podijeljenoj državi, zapravo, on na neki način, smeta tim političkim interesima i najbolje bi bilo da ga nema, a da ostanu dva recimo. Ključna ili željena inicijativa koja nikada nije prestala zapravo biti aktuelna, ona datira, svjedok sam, još od 1992.godine da se javni servis nacionalno organizuje i podijeli po nacionalnim kanalima, tako da imamo javni servis za Bošnjake, Srbe i Hrvate“, tvrdi Agović.
Na odluke Upravnog odbora reagovale su brojne institucije i organizacije, prije svega one koje se bave zaštitom prava novinara. Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović je ocijenila da izmjene Statuta bosanskohercegovačkog javnog emitera mogu narušiti njegovu uređivačku nezavisnost.
Nema politike
Statut usvojen na sastanku Upravnog odbora BHRT-a 26. aprila 2011. godine povjerava članovima Odbora punu uređivačku i upravljačku kontrolu nad ovim emiterom, što uključuje prethodno odobravanje programa i upošljavanje urednika. To bi trebala biti uloga generalnog direktora, poručuje Mijatović.
I medijska organizacija Jugoistočne Evrope (SEEMO) zabrinuta je zbog izmjena u Statutu javnog medijskog servisa uz ocjenu da se time može podrivati nezavisna uređivačka politika ove televizije. Sve ovo ponovo je otvorilo pitanja, ko, kako i zbog čega upravlja javnim emiterima u BiH?
Upravne odbore sva tri javna emitera u BiH potvrđuju parlamenti, državni i dva entitetska. Bez obzira što voljom vladajućih stranaka na nivou države ili entiteta, dolaze na ta mjesta, članovi Upravnih odbora, sva tri emitera tvrde da je njihov rad potpuno nezavistan i da politika nikada nije imala upliv u odluke koje donose.
„Naravno da se dešava, vjerovatno, ili će se dešavati da je nekada većina, skupštinsku većinu čine nekada jedne, a nekada druge stranke. Zavisno od toga ko je na vlasti, on ih u većini slučajeva bira, ali to ne znači da oni indirektno budu poslušnici vlasti“, kaže Radmila Čokorilo, predsjednica Upravnog odbora RTRS-a.
Slično razmišlja i član UO BHRT-a Marija Putica.
„Mogu tvrditi da niti jednim članom UO ne upravlja niti jedna politika i isto tako niti jedna interesna skupina“, kategorična je Putica.
Generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović kaže da je loše kada politika može da utiče na rad novinara ili slobodu izražavanja, posebno ako se to događa u javnom servisu.
„Problem je u tome što je ovo medij koji treba da bude u interesu svakog građanina ove države, da u interesu javnosti bude BiH, a ne jedne teritorijalne jedinice ili druge, ili pak jedne etničke skupine ili političke opcije. S obzirom da je sve zapravo ustrojeno po tom principu izdjeljenosti, onda zapravo, javni servis, kao takav, vrlo teško opstaje i obavlja svoju ulogu. Ovdje je posebno važna činjenica da ljudi shvate da mediji ne smiju biti izdijeljeni nikako. Medij mora biti u interesu svakome, jer on mora govoriti istinu. Međutim, ako je sve izdijeljeno i ako su svi interesi usmjereni prema tome da se izdijeli i medijski prostor i da se stvara više istina, da se on dezintegriše kao i neke druge stvari, onda je vrlo teško artikulirati jedan nezavisni medij, kakav treba da bude javni servis u skladu sa evropskim standardima“, zaključuje Agović.
Među tim promjenama je i ona koja insistira da se ispuni ustavna obaveza o konstitutivnosti naroda, ali i ravnopravnosti manjina. Ovakvom odlukom, pojednostavljeno rečeno, Upravni odbor traži da im se dostave imena četiri čovjeka različitih nacionalnosti, među kojima bi izabrali onoga, koji će upravljati BHRT-om.
S druge strane, menadžment BHRT-a je nezadovoljan, jer tvrde da odluka nije u skladu sa zakonom i da duboko zadire u ingerencije poslovodstva, kada je u pitanju uređivanje programa i rukovođenje firmom. Reagovale su i druge organizacije i institucije.
Bez obzira na negodovanja koja dolaze sa svih strana, Upravni odbor
za sada, nema namjeru da promijeni svoju odluku. Predsjednik UO Ahmed Žilić vjeruje da svojom odlukom nisu napravili nikakvu grešku.
„Tražimo da ustvari, da za ta mjesta direktor predlaže najmanje tri kandidata, po svom izboru, poštujući odredbe o konstitutivnosti naroda i onda na njih Upravni odbor daje saglasnost. To nije nikakvo miješanje u uređivačku politiku. Uređivačka politika nema nikakve veze s tim“, smatra Žilić.
"Ključna inicijativa koja nikada nije prestala biti aktuelna je da se javni servis nacionalno organizuje i podijeli po nacionalnim kanalima, tako da imamo javni servis za Bošnjake, Srbe i Hrvate“, tvrdi Mehmed Agović.
RSE: Da li je Vama važniji program ili nacionalni balans?
Žilić: Ne, te se dvije stvari ne mogu tako postavljati. Program je uvijek bitan, naravno, ali isto tako, nacionalni balans je zadaća.
Generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović smatra da su različiti uticaji koji su pogađali ovu medijsku kuću do sada bili diskretni, ali da se novim izmjenama Statuta bukvalno traži podobnost ljudi koji će upravljati i uređivati program na BHRT-u.
„ Sada se sve sručilo na Javni RTV servis BiH, koji svoju zadaću obavlja na nivou države, jer u podijeljenoj državi, zapravo, on na neki način, smeta tim političkim interesima i najbolje bi bilo da ga nema, a da ostanu dva recimo. Ključna ili željena inicijativa koja nikada nije prestala zapravo biti aktuelna, ona datira, svjedok sam, još od 1992.godine da se javni servis nacionalno organizuje i podijeli po nacionalnim kanalima, tako da imamo javni servis za Bošnjake, Srbe i Hrvate“, tvrdi Agović.
Na odluke Upravnog odbora reagovale su brojne institucije i organizacije, prije svega one koje se bave zaštitom prava novinara. Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović je ocijenila da izmjene Statuta bosanskohercegovačkog javnog emitera mogu narušiti njegovu uređivačku nezavisnost.
Nema politike
Statut usvojen na sastanku Upravnog odbora BHRT-a 26. aprila 2011. godine povjerava članovima Odbora punu uređivačku i upravljačku kontrolu nad ovim emiterom, što uključuje prethodno odobravanje programa i upošljavanje urednika. To bi trebala biti uloga generalnog direktora, poručuje Mijatović.
I medijska organizacija Jugoistočne Evrope (SEEMO) zabrinuta je zbog izmjena u Statutu javnog medijskog servisa uz ocjenu da se time može podrivati nezavisna uređivačka politika ove televizije. Sve ovo ponovo je otvorilo pitanja, ko, kako i zbog čega upravlja javnim emiterima u BiH?
Upravne odbore sva tri javna emitera u BiH potvrđuju parlamenti, državni i dva entitetska. Bez obzira što voljom vladajućih stranaka na nivou države ili entiteta, dolaze na ta mjesta, članovi Upravnih odbora, sva tri emitera tvrde da je njihov rad potpuno nezavistan i da politika nikada nije imala upliv u odluke koje donose.
„Naravno da se dešava, vjerovatno, ili će se dešavati da je nekada većina, skupštinsku većinu čine nekada jedne, a nekada druge stranke. Zavisno od toga ko je na vlasti, on ih u većini slučajeva bira, ali to ne znači da oni indirektno budu poslušnici vlasti“, kaže Radmila Čokorilo, predsjednica Upravnog odbora RTRS-a.
Slično razmišlja i član UO BHRT-a Marija Putica.
„Mogu tvrditi da niti jednim članom UO ne upravlja niti jedna politika i isto tako niti jedna interesna skupina“, kategorična je Putica.
Generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović kaže da je loše kada politika može da utiče na rad novinara ili slobodu izražavanja, posebno ako se to događa u javnom servisu.
„Problem je u tome što je ovo medij koji treba da bude u interesu svakog građanina ove države, da u interesu javnosti bude BiH, a ne jedne teritorijalne jedinice ili druge, ili pak jedne etničke skupine ili političke opcije. S obzirom da je sve zapravo ustrojeno po tom principu izdjeljenosti, onda zapravo, javni servis, kao takav, vrlo teško opstaje i obavlja svoju ulogu. Ovdje je posebno važna činjenica da ljudi shvate da mediji ne smiju biti izdijeljeni nikako. Medij mora biti u interesu svakome, jer on mora govoriti istinu. Međutim, ako je sve izdijeljeno i ako su svi interesi usmjereni prema tome da se izdijeli i medijski prostor i da se stvara više istina, da se on dezintegriše kao i neke druge stvari, onda je vrlo teško artikulirati jedan nezavisni medij, kakav treba da bude javni servis u skladu sa evropskim standardima“, zaključuje Agović.