157 bosanskohercegovačkih intelektualaca uputili su apel svim relevantnim institucijama međunarodne zajednice u kojem se zahtijeva ubrzana obnova cjelovite, multietničke i evropske države jednakopravnih građana i naroda, demokratske Bosne i Hercegovine.
Oni smatraju da o neodrživosti ovakvog stanja govori ocjena Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u BiH diskriminatorski i protivan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Kažu kako je jedan od razloga bezvlašće u zemlji, koje svakim danom BiH udaljava od susjedstva, ali i Evropske unije koja čeka rješenja.
Potpisnici apela se zalažu za donošenje novog ustava Bosnei Hercegovine ocjenjujući kako je zaustavljanje rata jedino pozitivno dostignuće Dejtonskog sporazuma.
Na pitanje kakvo je stanje sada, Hidajet Repovac, član Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug” 99, kaže:
„Stanje je katastrofalno. Iz dana u dan vidim neprekidno produbljavanje podjela i derogiranje jednog ambijenta u kojemu bi ljudi osjećali da se poštuju ljudska prava i da se poštuje ravnopravnost, da se poštuje jednakost ljudi. Siromaštvo prati sve to i ono je jedna dodatna činjenica - ona je ulje na vatru kod nas. A ne rješava se ništa što bi na političkom niovu obezbijedilo uslove da se prevaziđu ti problemi.“
Jakob Finci, jedan od potpisnika apela, navodi da svako ko živi u Bosni i Hercegovini ili prati njenu političku situaciju, sa sigurnošću može tvrditi da je izuzetno teška. Prema njegovim riječima, bezvlašće u Bosni i Hercegovini zemlju svakim danom udaljava od susjedstva, ali i Evropske unije koja čeka rješenja. Zbog toga apel bh. intelektualaca pokazuje da su spremni da se kao civilno društvo uključe u rješavanje problema, jer su političari pokazali da to ne mogu.
„Tako da se bojim da će se ostvariti ona moja duhovita prognoza - da će prije trešnje u Mostaru roditi nego što ćemo mi u Sarajevu dobiti vlast. I zbog toga je ovaj apel još jedan krik upomoć da pokušamo da se što prije izvučemo iz ove situacije u kojoj jesmo i krenemo u pravcu u koji se svi naši politički lideri zaklinju, a to je ka EU, ka euroatlantskim integracijama, i da prevaziđemo ovo močvarno stanje u kojem se sad nalazimo - jer se sada nalazimo u nekom blatu i niko nigdje ne talasa. Jedni iz straha da ne potonu dublje, a drugi iz straha da nema izlaza iz blata“, kaže Finci.
Niko ne radi svoj posao
Apel, koji su potpisali univerzitetskii profesori, naučnici, književnici i umjetnici iz zemlje i dijaspore, upućen je svim relevantnim institucijama međunarodne zajednice. Istovremeno, profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović smatra da ne postoji volja međunarodne zajednice, ali ni domaćih političara da bilo šta riješe, zbog čega se zemlja nalazi u vakuumu.
„Utoliko se događa da, zapravo, nije ni bitno da li će se naša vlast formirati za mjesec dana, pet mjeseci, godinu ili dvije. Jednostavno, ova naša država, nažalost, funkcioniše tako kao da nema uopšte vlast. I ne znam da li su svi zadovoljni kada je riječ o establišmentu politike, a kada je riječ o običnim ljudima - oni nemaju šta da jedu“, rekao je Živanović.
Sa ocjenom da ne postoji volja međunarodne zajednice, ali i domaćih vlasti da nešto promijene u zemlji čije je društvo duboko podijeljeno, slaže se i Muris Osmanagić, koordinator incijatora apela bh. intelektualaca. On kaže da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da se 15 godina od njegovog završetka nije pomaklo sa mrtve tačke.
Građanskog društva nema, entiteti se ponašaju kao države, a demokratske snage i civilno društvo su potpuno marginalizirani, ističe Osmanagić.
„Mi nismo za to da dođe do ovih izraza kao što su u Egiptu i u drugim zemljama, nego smo za to da se na vrijeme počnu otklanjati osnovni uzroci ovakvoga stanja. I tu treba međunarodna zajednica da pomogne - i ne može dići ruke. Nema rješenja bez korijenite promjene situacije, i to sa novim ustavom koji neće biti ponavljanje dejtonskog ustava, nego potpuno novog, uzornog, evropskog ustava“, smatra on.
Predsjednik Glavnog odbora Saveza boraca BiH Jure Galić kaže:
„Jer ti ljudi koji rade u vlasti, oni ne rade to što žele državi dobro već gledaju kako će oni imati u prvom redu materijalnu korist.“
Bosanskohercegovački intelektualci, jedinstveni u ocjeni da vlasti nisu ništa uradile da promijene postojeće stanje, Ustav ili približe zemlju Evropskoj uniji, nude svoju pomoć u rješavanju nagomilanih problema. I ne samo to - kažu da i pored njih u Bosni i Hercegovini postoje ljudi koji zemlju mogu izvesti iz sadašnjeg vakuuma.
„Oni se uglavnom potiskuju na margine, ne daje im se nikakva inicijativa, nemaju mogućnost da uđu u sferu političkih odnosa zato što stranke svoje ljude postavljaju na odgovarajuća mjesta. Zato vam i jesu neadekvatni ljudi na ministarskim mjestima. Recimo ginkeloozi, ja poštujem to zanimanje, ali ne mogu se oni baviti politikom i odlučivati o političkom životu. Dakle, niko ne radi svoj posao. To je naš ključni problem. I mislim da bi se tu morale napraviti promjene. Ministarsko vijeće bi moralo biti vijeće eksperata, a ne vijeće stranačkih reprezentanata partikularnih interesa“, poručuje Hidajet Repovac.
Oni smatraju da o neodrživosti ovakvog stanja govori ocjena Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u BiH diskriminatorski i protivan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Kažu kako je jedan od razloga bezvlašće u zemlji, koje svakim danom BiH udaljava od susjedstva, ali i Evropske unije koja čeka rješenja.
Potpisnici apela se zalažu za donošenje novog ustava Bosnei Hercegovine ocjenjujući kako je zaustavljanje rata jedino pozitivno dostignuće Dejtonskog sporazuma.
Na pitanje kakvo je stanje sada, Hidajet Repovac, član Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug” 99, kaže:
„Stanje je katastrofalno. Iz dana u dan vidim neprekidno produbljavanje podjela i derogiranje jednog ambijenta u kojemu bi ljudi osjećali da se poštuju ljudska prava i da se poštuje ravnopravnost, da se poštuje jednakost ljudi. Siromaštvo prati sve to i ono je jedna dodatna činjenica - ona je ulje na vatru kod nas. A ne rješava se ništa što bi na političkom niovu obezbijedilo uslove da se prevaziđu ti problemi.“
Jakob Finci, jedan od potpisnika apela, navodi da svako ko živi u Bosni i Hercegovini ili prati njenu političku situaciju, sa sigurnošću može tvrditi da je izuzetno teška. Prema njegovim riječima, bezvlašće u Bosni i Hercegovini zemlju svakim danom udaljava od susjedstva, ali i Evropske unije koja čeka rješenja. Zbog toga apel bh. intelektualaca pokazuje da su spremni da se kao civilno društvo uključe u rješavanje problema, jer su političari pokazali da to ne mogu.
„Tako da se bojim da će se ostvariti ona moja duhovita prognoza - da će prije trešnje u Mostaru roditi nego što ćemo mi u Sarajevu dobiti vlast. I zbog toga je ovaj apel još jedan krik upomoć da pokušamo da se što prije izvučemo iz ove situacije u kojoj jesmo i krenemo u pravcu u koji se svi naši politički lideri zaklinju, a to je ka EU, ka euroatlantskim integracijama, i da prevaziđemo ovo močvarno stanje u kojem se sad nalazimo - jer se sada nalazimo u nekom blatu i niko nigdje ne talasa. Jedni iz straha da ne potonu dublje, a drugi iz straha da nema izlaza iz blata“, kaže Finci.
Niko ne radi svoj posao
Apel, koji su potpisali univerzitetskii profesori, naučnici, književnici i umjetnici iz zemlje i dijaspore, upućen je svim relevantnim institucijama međunarodne zajednice. Istovremeno, profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović smatra da ne postoji volja međunarodne zajednice, ali ni domaćih političara da bilo šta riješe, zbog čega se zemlja nalazi u vakuumu.
„Utoliko se događa da, zapravo, nije ni bitno da li će se naša vlast formirati za mjesec dana, pet mjeseci, godinu ili dvije. Jednostavno, ova naša država, nažalost, funkcioniše tako kao da nema uopšte vlast. I ne znam da li su svi zadovoljni kada je riječ o establišmentu politike, a kada je riječ o običnim ljudima - oni nemaju šta da jedu“, rekao je Živanović.
Sa ocjenom da ne postoji volja međunarodne zajednice, ali i domaćih vlasti da nešto promijene u zemlji čije je društvo duboko podijeljeno, slaže se i Muris Osmanagić, koordinator incijatora apela bh. intelektualaca. On kaže da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da se 15 godina od njegovog završetka nije pomaklo sa mrtve tačke.
Građanskog društva nema, entiteti se ponašaju kao države, a demokratske snage i civilno društvo su potpuno marginalizirani, ističe Osmanagić.
„Mi nismo za to da dođe do ovih izraza kao što su u Egiptu i u drugim zemljama, nego smo za to da se na vrijeme počnu otklanjati osnovni uzroci ovakvoga stanja. I tu treba međunarodna zajednica da pomogne - i ne može dići ruke. Nema rješenja bez korijenite promjene situacije, i to sa novim ustavom koji neće biti ponavljanje dejtonskog ustava, nego potpuno novog, uzornog, evropskog ustava“, smatra on.
Predsjednik Glavnog odbora Saveza boraca BiH Jure Galić kaže:
Galić: Ljudi koji rade u vlasti, oni ne rade to što žele državi dobro već gledaju kako će oni imati u prvom redu materijalnu korist.
„Jer ti ljudi koji rade u vlasti, oni ne rade to što žele državi dobro već gledaju kako će oni imati u prvom redu materijalnu korist.“
Bosanskohercegovački intelektualci, jedinstveni u ocjeni da vlasti nisu ništa uradile da promijene postojeće stanje, Ustav ili približe zemlju Evropskoj uniji, nude svoju pomoć u rješavanju nagomilanih problema. I ne samo to - kažu da i pored njih u Bosni i Hercegovini postoje ljudi koji zemlju mogu izvesti iz sadašnjeg vakuuma.
„Oni se uglavnom potiskuju na margine, ne daje im se nikakva inicijativa, nemaju mogućnost da uđu u sferu političkih odnosa zato što stranke svoje ljude postavljaju na odgovarajuća mjesta. Zato vam i jesu neadekvatni ljudi na ministarskim mjestima. Recimo ginkeloozi, ja poštujem to zanimanje, ali ne mogu se oni baviti politikom i odlučivati o političkom životu. Dakle, niko ne radi svoj posao. To je naš ključni problem. I mislim da bi se tu morale napraviti promjene. Ministarsko vijeće bi moralo biti vijeće eksperata, a ne vijeće stranačkih reprezentanata partikularnih interesa“, poručuje Hidajet Repovac.