Moje mišljenje je da je ovdje potpuno zakazala država BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) spisateljica i pjesnikinja Ferida Duraković, jedna od potpisnica pisma kojim su umjetnici i kulturni radnici u BiH pozvali vlasti da hitno počnu rješavati problem sa migrantima u BiH.
"Poštujem činjenicu da postoji lokalna samouprava, ali ona ne može biti iznad države. To je bio moj motiv da potpišem to pismo. Generalno mislim da smo postali bešćutni i surovi. Zaboravili smo gdje smo bili i šta smo radili za vrijeme našeg rata, ko nam je sve pomagao", naglašava Duraković.
Apel umjetnika dolazi u trenutku kada se i stanje, prije svega u kampu "Vučjak", desetak kilometara od Bihaća, gdje je smješteno oko 700 migranata - pogoršava.
Grupa od više desetina umjetnika i kulturnih radnika u Bosni i Hercegovini nedavno je pozvala nadležne vlasti na svim nivoima da počnu hitno rješavati problem zbrinjavanja migranata i izbjeglica, odnosno da spriječe produbljivanje humanitarne krize.
Pročitajte i ovo: Migranti i izbjeglice sa strahom čekaju zimu na VučjakuU protestnom pismu, koje su poslali na adrese onih koji odlučuju, najoštrije su osudili "inertnost, ignoriranje i produbljivanje krize koja ljudsku nesreću i patnju koristi za političku manipulaciju".
Proteklog mjeseca samo u "Vučjaku" bilo je smješteno preko 2.000 migranata i izbjeglica, a od početka promjene rute kroz BiH, zbog blizine granice sa Hrvatskom, Unsko-sanski kanton (USK) je najviše pogođen. Duraković dodaje kako razumije da se tamošnje vlasti ne mogu nositi same sa tim problemima.
"Užasan je tamo pritisak, ljudi ne mogu normalno živjeti. Ne vjerujem da bilo ko od građana tog kantona ima nešto protiv tih ljudi. Oni jednostavno nemaju materijalnih sredstava da pomognu migrantima. Razumijem njihov očaj, ali postupci iz očaja znaju nekada biti i pogrešni", zaključuje Duraković.
Zaboravili smo gdje smo bili i šta smo radili za vrijeme našeg rata, ko nam je sve pomagao: Ferida Duraković
Odnos prema tisućama migranata i izbjeglica koji su proteklih nekoliko godina došli u Bosnu i Hercegovinu je krajnje nehuman, smatra redatelj Haris Pašović. Ovakva situacija traži hitno djelovanje svih državnih struktura, dodaje Pašović.
"Vlade kantona, entiteta, države nisu uradile ni minimalno da zbrinu te ljude, odnosno da urede taj proces. Ti ljudi danas žive u groznim okolnostima, razboljevaju se i mjesta gdje borave postaju legla epidemija. To je strašno i neko mora preuzeti odgovornost", istakao je Pašović.
- Početak novembra u 'Vučjaku': Šatori prokišnjavaju, zalihe hrane pri kraju
- BBC o migrantskim kampovima u BiH: Kao da su iz noćne more
Glumica Jasna Diklić, koja je također jedna od potpisnica pisma, naglašava kako su umjetnici spremni i pomoći, a ne samo pričati, tako da je već pokrenuto nekoliko akcija prikupljanja pomoći.
"Doći će sve ružniji dani. Samo možemo zamisliti šta će biti kada dođe zima. Glad, hladnoća, nemanje osnovnih životnih uslova dovest će do jako ružnih događaja", dodaje Diklić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Migranti na Vučjaku: Mi smo ljudi ne životinje
Bosanskohercegovački umjetnici su u proteklom periodu i kroz umjetnost pokušavali skrenuti pozornost na sve što se događa sa migrantima i izbjeglicama u BiH. Jedan od njih je i teatarski performans "Welcome", u kojem je sudjelovao i glumac Ermin Bravo.
U jednom od ranijih intervuja za RSE Bravo je izjavio:
"Mislim da je to važno, jer u našu zemlju sve više ljudi dolazi, sve više ljudi se tu zadržava, ne mogu proći dalje, a država zaista nije spremna adekvatno odgovoriti na to. Ne bih rekao da je to kriza. Ne znam šta bi značila izbjeglička kriza, ne znam šta kriza znači, za koga je ta kriza? Kriza je samo za njih. Vlast, da želi, to bi se moglo riješiti, moglo bi ih se prihvatiti i pomoći im. Mislim da se nedovoljno radi na tome."
Šatori u 'Vučjaku' prokišnjavaju, zalihe hrane pri kraju
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) trenutačno se u BiH nalazi oko 7.000 migranata i izbjeglica, a od početka 2018. u zemlju ih je ušlo 40.000, od kojih su petina djeca.