Zaključke Spoljnopolitičkog vijeća EU komentarisao je ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. Govoreći na tribini u organizaciji Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Lagumdžija je naveo da je stigla jasna poruka kako su "jedinstvo, cjelovitost, integritet, i suverenitet Bosne i Hercegovine neupitni".
Lagumdžija je izdvojio još dva zaključka.
„Druga poruka je da ekonomske reforme, prije svega pitanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine, usmjeravanje, davanje konkretne pomoći na onim projektima koji će u kratkoročnom i srednjoročnom periodu biti usmjereni ka otvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno za mlade ljude. Drugi segment su socijalne reforme i ono što se posebno podcrtava, a to je da nam Evropska unija proširi strukturalni dijalog koji se vodi o pravosuđu, i da se on prije svega usmjeri na aktivne mehanizme borbe protiv korupcije. Treća poruka: ustavne reforme, odmah poslije oktobarskih izbora, 'Sejdić-Finci' je dio ustavnih reformi, ustavne reforme usmjerene ka efikasnijoj i funkcionalnijoj Bosni i Hercegovini na svim nivoima, uz učešće svih relevantnih međunarodnih faktora. I poruka koja ide ispod svih, i to sam vidio danas u izjavi koju je dala Ketrin Ešton, a to je ustvari, pošto u ovoj zemlji nema ozbiljnije političke stranke koja nije negdje vlast a negdje opozicija, više se ne zna ko je vlast, ko je opozicija, svi upiru prstom 'nisam ja vlast, onaj drugi je'. Dakle, mi smo se odlično izvještili u tome da objašnjavamo 'nije do mene, majke mi'.“
Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić je izjavio da podržava zaokret u kojem će fokus biti na ekonomiji i borbi protiv korupcije i kriminala, ali je protiv nekih naznaka da bi se u okviru rješavanja odluke 'Sejdić-Finci' trebalo razgovarati o širim ustavnim promjenama.
„Prije svega, pitanja korupcije, pa i ekonomskog razvoja koja se nameću, pokazuju da se sišlo sa tekuće dnevne političke rasprave koja je bila obilježena slučajem 'Sejdić-Finci'. Ja mislim da su se oni previše zapetljali u cijeli taj slučaj, da nemaju ni sami odgovora šta je to i pitanje stavljaju malo na stranu, a izbacuju one stvari koje zaista jesu, objektivno jesu dominantne u Bosni i Hercegovini, a to je priča o korupciji i kriminalu, i to je priča o potrebi ekonomskog razvoja. Ja mislim da je taj dio zaokreta dobar. Ono što mi se ne sviđa jeste neka naznaka da bi se o 'Sejdić-Finci' slučaju trebalo razgovarati o širim ustavnim promjenama. Ja nisam to tako doživio da je Evropska unija rekla, ali vidim da je gospodin Lagumdžija, koji to promoviše, on to rekao. Ja mislim da uslova za šire promjene Ustava BiH nema. Da se mene pita, proglasio bih moratorij na raspravu o Ustavu narednih petnaest godina, i natjerao političke elite da se bave stvarnim problemima a ne stvarima oko kojih mi danas svi znamo da nema šansi da se postigne saglasnost. Dakle, da se ljudi bave ekonomijom, otvaranjem radnih mjesta, borbom protiv korupcije i stvarnim životnim problemima.“
Predsjednik RS-a Milorad Dodik ne očekuje neki novi evropski pristup prema Bosni i Hercegovini, naglašavajući da je politika pristupanja u Evropsku uniju uvijek ista za sve zemlje te da se ništa neće promijeniti.
„Ovdje funkcionišu stvari tako da se javno razviju velika očekivanja od svakog nekog navodnog novog sastanka. Samo želim da kažem da politika pristupanja Evropskoj uniji ne može biti nego ista za sve zemlje, i tu se ništa promijeniti neće, a da li postoje neka nova saznanja – ja nemam pojma. Ne očekujem ništa u vezi toga. Očekujem nova pozivanja na taj evropski put, očekujem i zaklinjanja Evrope da su za Bosnu i Hercegovinu, ali u Bosni i Hercegovini nema unutrašnjeg konsenzusa. Što se tiče Republike Srpske, ona je usmjerena i dala je pozitivne odgovore na sva evropska pitanja, od 'Sejdić-Finci' do mehanizma koordinacije, riješila svoje probleme. Druga strana, Federacija, kada riješi problem unutar sebe, mi smo spremni za razgovore i dogovore o 'Sejdić-Finci' i mehanizmu koordinacije. Oni to nisu riješili i to ostaje problem. Republika Srpska je u stanju značajne štete zbog toga, jer i nama treba kretanje ka Evropi, kao dokaz i kao potreba za određene komunikacije koje mogu pomoći privredi.“
O hitnim i dugoročnim ekonomskim mjerama Evropske unije i domaćih aktera za oživljavanje ekonomije i povećanje socijalne pravde, govori prof. dr. Dženan Đonlagić, vođa ekonomskog tima Demokratske fronte.
„Evropska unija bi trebala izvršiti dodatni pritisak na političare u Bosni i Hercegovini koji su donosioci ključnih odluka u paketu reformi, da se hitno izvrši rasterećenje privrede u Bosni i Hercegovini, na način da se nameti koje privatni poduzetnici plaćaju prema budžetima rasterete, jer Bosna i Hercegovina ima najveći procenat opterećenja u odnosu na zemlje regije i evropski prosjek – od 69 posto, dok je evropski prosjek oko 40-50 posto. Ukoliko bi se to desilo, mi bismo mogli potaknuti dodatno zapošljavanje mladih i obrazovanih ljudi. Ako imate kompaniju koja ima 30 zaposlenika, sa tim rasterećenjem moglo bi se zaposliti 10-20 dodatnih zaposlenika. Kad se to multiplicira na broj registrovanih kompanija u Bosni i Hercegovini, tada bismo napravili ključni ekonomski efekat, a to je smanjenje nezaposlenosti, koje je nedopustivo visoko u Bosni i Hercegovini.“, zaključio je Đonlagić.
Zlatko Lagumdžija
„Mislim da je u Briselu, odnosno Luksemburgu, nakon nekoliko mjeseci vrlo ozbiljnih priprema, Ministarsko vijeće EU u šest tačaka donijelo zaključke koji, mislim, otvaraju jednu potpuno novu perspektivu i novu šansu za Bosnu i Hercegovinu, da otvaraju neku vrstu nade da možemo sa pozitivnim odnosom prema budućnosti ipak napraviti neke ozbiljne korake. Evropska unija nije nama smanjila kriterije. Kominike koji je izdat može se svesti, uslovno rečeno, na tri ključne poruke. Prva poruka, u prvoj tačci – jedinstvo, cjelovitost i nedjeljivost, integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine je neupitan. To je konsenzus 28 ministara vanjskih poslova. Nijedna zemlja Evropske unije nije se odrekla nijedne riječi. Uslov da bi to izašlo jeste da su svi ZA, odnosno, direktno je osuđena secesija i politika podjele. Prvi put je rečeno da je ono do čega smo došli danas rezultat ne onoga što su nam stalno govorili – 'to je vaša zemlja, svi ste krivi' – već je najviše doprinijela retorika i djelovanje usmjereno ka secesiji i ka podjeli, i da su to glavni odgovorni, neću reći krivci kao pojedinci, nego politike kojima treba stati ukraj.“Lagumdžija je izdvojio još dva zaključka.
„Druga poruka je da ekonomske reforme, prije svega pitanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine, usmjeravanje, davanje konkretne pomoći na onim projektima koji će u kratkoročnom i srednjoročnom periodu biti usmjereni ka otvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno za mlade ljude. Drugi segment su socijalne reforme i ono što se posebno podcrtava, a to je da nam Evropska unija proširi strukturalni dijalog koji se vodi o pravosuđu, i da se on prije svega usmjeri na aktivne mehanizme borbe protiv korupcije. Treća poruka: ustavne reforme, odmah poslije oktobarskih izbora, 'Sejdić-Finci' je dio ustavnih reformi, ustavne reforme usmjerene ka efikasnijoj i funkcionalnijoj Bosni i Hercegovini na svim nivoima, uz učešće svih relevantnih međunarodnih faktora. I poruka koja ide ispod svih, i to sam vidio danas u izjavi koju je dala Ketrin Ešton, a to je ustvari, pošto u ovoj zemlji nema ozbiljnije političke stranke koja nije negdje vlast a negdje opozicija, više se ne zna ko je vlast, ko je opozicija, svi upiru prstom 'nisam ja vlast, onaj drugi je'. Dakle, mi smo se odlično izvještili u tome da objašnjavamo 'nije do mene, majke mi'.“
Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić je izjavio da podržava zaokret u kojem će fokus biti na ekonomiji i borbi protiv korupcije i kriminala, ali je protiv nekih naznaka da bi se u okviru rješavanja odluke 'Sejdić-Finci' trebalo razgovarati o širim ustavnim promjenama.
„Prije svega, pitanja korupcije, pa i ekonomskog razvoja koja se nameću, pokazuju da se sišlo sa tekuće dnevne političke rasprave koja je bila obilježena slučajem 'Sejdić-Finci'. Ja mislim da su se oni previše zapetljali u cijeli taj slučaj, da nemaju ni sami odgovora šta je to i pitanje stavljaju malo na stranu, a izbacuju one stvari koje zaista jesu, objektivno jesu dominantne u Bosni i Hercegovini, a to je priča o korupciji i kriminalu, i to je priča o potrebi ekonomskog razvoja. Ja mislim da je taj dio zaokreta dobar. Ono što mi se ne sviđa jeste neka naznaka da bi se o 'Sejdić-Finci' slučaju trebalo razgovarati o širim ustavnim promjenama. Ja nisam to tako doživio da je Evropska unija rekla, ali vidim da je gospodin Lagumdžija, koji to promoviše, on to rekao. Ja mislim da uslova za šire promjene Ustava BiH nema. Da se mene pita, proglasio bih moratorij na raspravu o Ustavu narednih petnaest godina, i natjerao političke elite da se bave stvarnim problemima a ne stvarima oko kojih mi danas svi znamo da nema šansi da se postigne saglasnost. Dakle, da se ljudi bave ekonomijom, otvaranjem radnih mjesta, borbom protiv korupcije i stvarnim životnim problemima.“
Milorad Dodik
Predsjednik RS-a Milorad Dodik ne očekuje neki novi evropski pristup prema Bosni i Hercegovini, naglašavajući da je politika pristupanja u Evropsku uniju uvijek ista za sve zemlje te da se ništa neće promijeniti.
„Ovdje funkcionišu stvari tako da se javno razviju velika očekivanja od svakog nekog navodnog novog sastanka. Samo želim da kažem da politika pristupanja Evropskoj uniji ne može biti nego ista za sve zemlje, i tu se ništa promijeniti neće, a da li postoje neka nova saznanja – ja nemam pojma. Ne očekujem ništa u vezi toga. Očekujem nova pozivanja na taj evropski put, očekujem i zaklinjanja Evrope da su za Bosnu i Hercegovinu, ali u Bosni i Hercegovini nema unutrašnjeg konsenzusa. Što se tiče Republike Srpske, ona je usmjerena i dala je pozitivne odgovore na sva evropska pitanja, od 'Sejdić-Finci' do mehanizma koordinacije, riješila svoje probleme. Druga strana, Federacija, kada riješi problem unutar sebe, mi smo spremni za razgovore i dogovore o 'Sejdić-Finci' i mehanizmu koordinacije. Oni to nisu riješili i to ostaje problem. Republika Srpska je u stanju značajne štete zbog toga, jer i nama treba kretanje ka Evropi, kao dokaz i kao potreba za određene komunikacije koje mogu pomoći privredi.“
O hitnim i dugoročnim ekonomskim mjerama Evropske unije i domaćih aktera za oživljavanje ekonomije i povećanje socijalne pravde, govori prof. dr. Dženan Đonlagić, vođa ekonomskog tima Demokratske fronte.
„Evropska unija bi trebala izvršiti dodatni pritisak na političare u Bosni i Hercegovini koji su donosioci ključnih odluka u paketu reformi, da se hitno izvrši rasterećenje privrede u Bosni i Hercegovini, na način da se nameti koje privatni poduzetnici plaćaju prema budžetima rasterete, jer Bosna i Hercegovina ima najveći procenat opterećenja u odnosu na zemlje regije i evropski prosjek – od 69 posto, dok je evropski prosjek oko 40-50 posto. Ukoliko bi se to desilo, mi bismo mogli potaknuti dodatno zapošljavanje mladih i obrazovanih ljudi. Ako imate kompaniju koja ima 30 zaposlenika, sa tim rasterećenjem moglo bi se zaposliti 10-20 dodatnih zaposlenika. Kad se to multiplicira na broj registrovanih kompanija u Bosni i Hercegovini, tada bismo napravili ključni ekonomski efekat, a to je smanjenje nezaposlenosti, koje je nedopustivo visoko u Bosni i Hercegovini.“, zaključio je Đonlagić.