Kada je kriza u Ukrajini u pitanju, iz bosanskohercegovačkih medija mogle su se čuti i pročitati različite informacije. Primjera radi, na dan 2. mart, kada su tenzije u Ukrajini bile na vrhuncu, entitetski javni emiteri na potpuno različite načine saopštili su vijesti vezane za dešavanja u ovoj državi.
Evo kako je to urađeno u Dnevniku 2, Federalne televizije (FTV):
"Ukrajina je na rubu rata. O tome već govore i najviši politički zvaničnici u svijetu. Ruske trupe već su započele i otvorene vojne operacije u Ukrajini. S druge strane prelazna Vlada u Ukrajini traži opštu mobilizaciju. Zapad za sada upozorava."
Suprotno njima, u istoj informativnoj emisiji Radio televizije Republike Srpske (RTRS), vijest o Ukrajini je zvučala ovako:
"Ruski predsjednik Vladimir Putin, u obraćanju javnosti, izjavio je danas da je u Ukrajini izveden neustavni državni udar i oružano preuzimanje vlasti, koje niko nije osporio. Putin je rekao da je Viktor Januković ispunio sve uslove sporazuma potpisanog 21. februara sa predstavnicima opozicije i da je predao svu vlast. Januković je, prema njegovim riječima, i dalje legitimni predsjednik Ukrajine, mada sada nema vlast. On je poručio da će Rusija pružiti finansijsku podršku ukrajinskom regionu Krimu."
Bosanskohercegovački mediji o ukrajinskoj krizi izvještavali su jednostrano i pristrano, stavljajući se na jednu od strana, smatra novinar banjalučkog portala Buka, Dragan Bursać.
"Mi smo imali dijametralno suprotne stavove. Mediji u Federaciji su većinski podržavali demonstrante u Ukrajini, dok su mediji u RS-u, u jednom trenutku počeli da podržavaju proruske snage, narod i medije u Ukrajini. To je bilo poprilično jednostrano sa svih strana gledajući, bez nekih izvora i podataka, koji su bili dostupni javnosti. Mediji su se svrstavali na jednu stranu i „gurali“ tu priču jednostrano", ističe on.
Mediji u BiH pažljivije su izvještavali o Ukrajini, nego o stanju u Afganistanu ili Siriji, smatra kolumnista sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje i nekadašnji dopisnik iz Moskve, Vlastimir Mijović.
"Ono što je najvažnije je da ljudi shvate da je Ukrajina možda i najveći problem savremenog svijeta, gdje se sudaraju velike sile, EU i SAD protiv Rusije, koja nije stekla status kakav je imala nekada, ali je još uvijek snažna i ima jako žive interese u Ukrajini. Ono što je također bitno je da, kao i svi drugi problemi u svijetu, i ovi problemi u Ukrajini nas dijele", riječi su Mijovića.
Često su bosanskohercegovački mediji situaciju u Ukrajini upoređivali sa onom u BiH, početkom 90-tih. To, smatra Bursać, je produkt površnosti.
Specijalizovanih emisija o dešavanjima u Ukrajini nije bilo, kao ni sveobuhvatnih analiza. Međutim, kako tvrdi Mijović, u BiH nema stručnjaka koji bi bili kompetentni govoriti o tome.
"Kao i u mnogo čemu, kada je svijet u pitanju, mi u BiH nemamo dobrih stručnjaka za žarišna područja današnjeg svijeta. To je jedna slabost i zadugo će tako biti. Što se tiče medija, mi nemamo svoje ljude na licu mjesta, tako da ne možemo nikada biti sigurni u informacije koje dobijamo", kaže Mijović.
Dragan Bursać, pak, tvrdi kako je analiza bilo, ali onih koje nisu medijski atraktivne:
"Našao sam par analiza koje se, prije svega, bave poviješću Ukrajine i ukrajinskog naroda i stvarima koje su im se dešavale u dalekoj prošlosti. To su neki istorijski prevodi koji mogu da oslikaju ono zbog čega se danas dešava to što se dešava u Ukrajini. Naravno, takve analize su dosadne običnom puku."
A šta građani Sarajeva misle o stanju u Ukrajini:
"Pedesetih godina je to bilo rusko. Rusima je to interesu jer se Ukrajina sprema za EU."
"Trebaju pustiti da se narodi dogovore i da se ne miješaju strani faktori, kao što su se kod nas umiješali."
"Po meni je to nastavak ruske politike."
Evo kako je to urađeno u Dnevniku 2, Federalne televizije (FTV):
"Ukrajina je na rubu rata. O tome već govore i najviši politički zvaničnici u svijetu. Ruske trupe već su započele i otvorene vojne operacije u Ukrajini. S druge strane prelazna Vlada u Ukrajini traži opštu mobilizaciju. Zapad za sada upozorava."
Suprotno njima, u istoj informativnoj emisiji Radio televizije Republike Srpske (RTRS), vijest o Ukrajini je zvučala ovako:
"Ruski predsjednik Vladimir Putin, u obraćanju javnosti, izjavio je danas da je u Ukrajini izveden neustavni državni udar i oružano preuzimanje vlasti, koje niko nije osporio. Putin je rekao da je Viktor Januković ispunio sve uslove sporazuma potpisanog 21. februara sa predstavnicima opozicije i da je predao svu vlast. Januković je, prema njegovim riječima, i dalje legitimni predsjednik Ukrajine, mada sada nema vlast. On je poručio da će Rusija pružiti finansijsku podršku ukrajinskom regionu Krimu."
Bosanskohercegovački mediji o ukrajinskoj krizi izvještavali su jednostrano i pristrano, stavljajući se na jednu od strana, smatra novinar banjalučkog portala Buka, Dragan Bursać.
"Mi smo imali dijametralno suprotne stavove. Mediji u Federaciji su većinski podržavali demonstrante u Ukrajini, dok su mediji u RS-u, u jednom trenutku počeli da podržavaju proruske snage, narod i medije u Ukrajini. To je bilo poprilično jednostrano sa svih strana gledajući, bez nekih izvora i podataka, koji su bili dostupni javnosti. Mediji su se svrstavali na jednu stranu i „gurali“ tu priču jednostrano", ističe on.
Mediji u BiH pažljivije su izvještavali o Ukrajini, nego o stanju u Afganistanu ili Siriji, smatra kolumnista sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje i nekadašnji dopisnik iz Moskve, Vlastimir Mijović.
"Ono što je najvažnije je da ljudi shvate da je Ukrajina možda i najveći problem savremenog svijeta, gdje se sudaraju velike sile, EU i SAD protiv Rusije, koja nije stekla status kakav je imala nekada, ali je još uvijek snažna i ima jako žive interese u Ukrajini. Ono što je također bitno je da, kao i svi drugi problemi u svijetu, i ovi problemi u Ukrajini nas dijele", riječi su Mijovića.
Često su bosanskohercegovački mediji situaciju u Ukrajini upoređivali sa onom u BiH, početkom 90-tih. To, smatra Bursać, je produkt površnosti.
Demonstranti na kijevskom Trgu nezavisnosti, 2. mart 2014.
"Svaka banalizacija i poređenje ad hock je, ne samo nezahvalno, nego diletantski i neprofesionalno. Ima toliko aspekata po kojima se situacija u Ukrajini razlikuje od one u BiH, da bi bilo krajnje neozbiljno poistovjetiti te dvije situacije. U BiH 1992. godina i 2014. godina u Ukrajini, zaista su u mnogome različiti. Dakako da tu ima nekih sličnosti. Naš narod je osjetio rat i zna šta je rat, te, za razliku od nekih drugih teritorija svijeta, može sa empatijom da osjeti i predosjeti šta se dešava ukrajinskom narodu. Ali do kraja pojednostaviti situaciju i do kraja identifikovati situaciju između Ukrajine i BiH, bilo bi neprofesionalno", tvrdi Bursać.Specijalizovanih emisija o dešavanjima u Ukrajini nije bilo, kao ni sveobuhvatnih analiza. Međutim, kako tvrdi Mijović, u BiH nema stručnjaka koji bi bili kompetentni govoriti o tome.
"Kao i u mnogo čemu, kada je svijet u pitanju, mi u BiH nemamo dobrih stručnjaka za žarišna područja današnjeg svijeta. To je jedna slabost i zadugo će tako biti. Što se tiče medija, mi nemamo svoje ljude na licu mjesta, tako da ne možemo nikada biti sigurni u informacije koje dobijamo", kaže Mijović.
Dragan Bursać, pak, tvrdi kako je analiza bilo, ali onih koje nisu medijski atraktivne:
"Našao sam par analiza koje se, prije svega, bave poviješću Ukrajine i ukrajinskog naroda i stvarima koje su im se dešavale u dalekoj prošlosti. To su neki istorijski prevodi koji mogu da oslikaju ono zbog čega se danas dešava to što se dešava u Ukrajini. Naravno, takve analize su dosadne običnom puku."
A šta građani Sarajeva misle o stanju u Ukrajini:
"Pedesetih godina je to bilo rusko. Rusima je to interesu jer se Ukrajina sprema za EU."
"Trebaju pustiti da se narodi dogovore i da se ne miješaju strani faktori, kao što su se kod nas umiješali."
"Po meni je to nastavak ruske politike."