Predstavnici stranaka koji čine Bh. blok, a to su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Naša stranka (NS) i Demokratska fronta (DF) najavili su u četvrtak na konferenciji za novinare u Sarajevu kako će se pravnom borbom boriti protiv odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK) da se za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH primjenjuje popis stanovništva iz 2013. godine.
Pročitajte i ovo: Delegacija EU i ambasada SAD pohvalile CIKPodsjećamo, CIK je tu odluku donio prije dva dana i po njoj će se raspodjela mandata iz kantonalnih skupština u FBiH vršiti prema popisu iz 2013. godine, ali će iz svake skupštine ući po najmanje jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je kao takav izabran u kantonalne skupštine.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kazao je da ta odluka suštinski podržava podjelu zemlje, što se može smatrati i izdajom države. Nikšić je također kazao kako je pomalo začuđen što su odluku pozdravile Europska komsija i Ambasada SAD-a u BiH.
„Jedna mjerila važe za njihove zemlje i građane, a druga žele da nametnu nama ovdje. Na ovaj način se Bosna i Hercegovina želi podijeliti na tri etničke državice, a praktički ove tri naše multietničke stranke gotovo nemaju više potrebe i da postoje, jer se nemamo s kim nadmetati“, istako je Nikšić.
Potpredsjednik Demokratske fronte Dženan Đonlagić kako će pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom BiH da se preispita pomenuta odluka CIK-a.
„Poštivanje ustava jedne zemlje ne prepoznaje bilo kakve pravne kompromise. Ustavne odredbe podrazumjevaju da ih primjenjujete u cjelosti, a ne da jedan dio principa poštujete iz ustava, a drugi ne. Vjerujem da će se taj zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a naći pred Ustavnim sudom BiH i da će se on u nekom razumnom roku riješiti“, kazao je Đonlagić.
Pročitajte i ovo: Nacionalnost za foteljuIz ovih stranaka ranije su upozoravali da je CIK je morao donijeti odluku na osnovu Ustava BiH i FBiH da se Dom naroda popunjava prema popisu iz 1991. godine, s obzirom da Ustav jasno predviđa da se sve dok se ne implementira Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, morat će se primjenjivati rezultati popisa iz 1991. Na taj način tvorci Daytonskog sporazuma željeli su spriječiti da se rezultati politika genocida i etničkog čišćenja priznaju kao legalni i institucionalizuju.
Predstavnici stranaka koje čine Bh. blok također su predstavili kriterije s kojim žele ući u pregovore za formiranje vlasti na državnoj razini. Među kriterijima su između ostalog i izmjene Izbornog zakona u smislu uvođenja modela posrednog izbora članova Predsjedništva BiH u Parlamenta BiH, o čemu Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke kaže:
BiH treba jednog predsjednika: Peđa Kojović
„Ne znam ni jednu državu u Evropi koja ima kolektivnog šefa države, a mi smo prihvatili kao normalno da imamo koletivnog šefa države koji ima tri člana, koji ne mogu maltene da borave u istoj prostoriji zbog nekih 'dekorativnih' problema. Mi predlažemo da imao jednog simboličnog predsjednika, poput Njemačke, Italije i Izraela“.
Među kriterijima je i usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH u smislu uvođenja sistema elektronskog nadzora izbornog procesa i automatiziranog evidentiranja i prebrojavanja glasova, te usvajanje izmjena ustava BiH u smislu presuda Evropskog suda u Strazburu.