Gradonačalenica Sarajeva Benjamina Karić podnijela je krivičnu prijavu Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine protiv gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića zbog širenja javnog izazivanja ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
Prijava je uslijedila nakon što je na ulazu iz Sarajeva u Istočno Sarajevo, grad u entitetu Republika Srpska, postavljena tabla na kojoj piše: "Dobro došli u Istočno Sarajevo, grad 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo".
Karić je na svojim društvenim mrežama, 30. juna, poručila Čosiću da se "uzalud trudi, došla su takva vremena da i hiljadu puta ponovljena laž NIKADA neće postati istina!".
Gradonačelnica Sarajeva je potom objavila fotografije prijave koju je zaprimilo Tužiteljstvo a u kojoj navodi da Ćosića prijavljuje za krivično djelo "javno izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini".
Za ovo krivično djelo predviđena je kazna u trajanju od najmanje tri godine zatvora, a u slučaju da je počinitelj dužnosnik u instituciji vlasti, a u konkretnom slučaju prijavljeni Ljubiša Ćosić to jeste, navodi Karić, propisano je i teže kažnjavanje.
Karić je u prijavi istaknula da je Ćosić još u januaru 2023. na press konferanciji Gradskog odbora stranke čiji je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) najavio i poručio "da će na ulazu u Istočno Sarajevo postaviti tablu: "Grad Istočno Sarajevo - grad 157.000 sarajevskih Srba koji su morali da ga napuste".
"Dana 30. juna 2023. godine, u trenutku izuzetne napetosti političke situacije uslijed donesenih neustavnih odluka od strane Narodne skupštine Republike Srpske, odnosno usvajanja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u, Ljubiša Cosić na granici entiteta Federacije BiH i entiteta RS, i to na teritoriju Federacije je postavio, odnosno naložio i realizovao postavljanje velikih tabli s pomenutim ispisom", napisala je u prijavu Tužiteljstvu Karić.
Postavljanje predmetne sporne table je odgovor na tablu postavljenu na području Federacije BiH, na ulazu u Grad Sarajevo, a na kojoj je navedeno da je grad Sarajevo bio pod opsadom 1.425 dana, dodaje Karić i naglašava da je opsada Sarajeva historijska činjenica nesporno dokazana nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije - Haški tribunal.
Pročitajte i ovo: Novi gradonačelnici dva Sarajeva u raspravi o spomen-pločamaReakcija vijećnika iz sarajevske općine
Srđan Srdić, vijećnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo, reagirao je na postavljene table u Istočnom Sarajevu i poručio da se "nada da u ovih 157.000 Srba niste ubrajali moju baku, majku i mene, jer mi smo ostali u Sarajevu".
"Ostali smo u gradu gdje sam rođen i gdje planiram umrijeti! Niko nije morao otići, sem onih koji su zločine činili! Slagali ste narod! Ne hranite sopstveni narod neistinom i lažima!", napisao je Srdić na Facebooku.
Opsada Sarajeva
Teror nad građanima Sarajeva trajao je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći.
Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.
Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske (RS), te Ratku Mladiću, ratnom komandandu Vojske RS, odnosi se upravo na terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva.
Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano 12 osoba.
Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i nekadašnji predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević, ali je umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen.
Biljana Plavišić, bivša predsjednica Republike Srspke, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu, nakon čega je, pred sudijama Haškog tribunala osuđena na 11 godina zatvora.
"Svojim ostupanjem prijavljeni Ljubiša Ćosić u cijelosti ignoriše činjenicu da su za zločine nad stanovnicima Grada Sarajevo pravosnažnim presudama od strane Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni po komandnoj odgovornosti oficiri Vojske Republike Srpske - general Stanislav Galić i pukovnik Dragomir Milošević, kao i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, a isto postupanje predstavlja biće krivičnog djela", poručuje Karić.