Po prvi put u BiH je danas izrečena presuda i kazna jednoj banci za lihvarstvo, odnosno neopravdano povećanje kamata za kredite koji su ranije uzeti. U posljednjih godinu dana većina bh. banaka povećala je kamate na realizovane kredite, i to bez znanja klijenata, a veliki broj njih nikada nije ni obaviješten.
Na taj način banke su protuzakonito zaradile desetine miliona eura. Sve je završilo na sudu privatnom tužbom jednog od klijenata, a kako najavljuju u inspekciji, slijede i kolektivne tužbe za sve banke koje su podigle kamate bez znanja klijenata.
Banka Intesa San Paolo prva je banka u BiH koja je ikada proglašena krivom zbog povećanja kamata na kredite u otplati. Presudom Opštinskog suda u Sarajevu ova banka kažnjena je sa 4.000 eura kazne, a njen direktor sa 500 eura jer su, kako se navodi, samoinicijativno povećali kamate na već realizovane kredite. Banka će, također, morati građanima vratiti novac koji je uzela povćanjem kamata.
Ovo je prva pozitivna presuda jednog suda u BiH u slučajevima protiv lihvarenja nakon prekršajne prijave koju je podnijela Federalna uprava za inspekcijske poslove. Direktor Uprave Ibrahim Tirak kaže da je podnijeto više od 190 prekršajnih naloga za oko 10 najvećih banaka u BiH koje su povećale kamate. Nova suđenja počela su već danas:
„Mi imamo 190 takva sudovanja koja će biti, ne samo u Sarajevu, biće u čitavoj Federaciji, zavisi odakle je neko poslao zahtjev da mi to vidimo. Očekujemo u 27 sudova, i mi očekujemo da će se to završiti za jedno mjesec i po dana.“
Pored toga što su banke samoinicijativno povećavale ionako visoke kamate, o tome vrlo često nisu ni obavijestile svoje klijente, pa ni godinu dana poslije. Nemalo su bili iznenađeni oni kojima su se na otplatnim izvještajima pojavila dugovanja jer su kamate povećane bez njihovog znanja. To se desilo i jednoj od klijentkinja iz Sarajeva koja je željela ostati anonimna:
„Kad sam provjeravala stanje prethodnog kredita, koliko je otplaćeno, a koliko je ostalo, vidjela sam da imam dug od nekih 40-ak maraka, što je bilo za mene veliko iznenađenje jer je bilo apsolutno nejasno otkud toliki dug s obzirom da se rate otpočetka uplaćuju redovno i u istom iznosu. Tada mi je rečeno da su mi povećane kamate prošle godine u avgustu i da je razlika od tri marke, koja se nakupila za godinu dana, taj moj sadašnji dug. Pri tome niko nikada i ni na koji način nije obavijestio da su kamate povećane.“
Direktor Uprave za inspekcijske poslove FBiH Ibrahim Tirak najavljuje da uskoro slijede i kolektivne tužbe protiv banaka:
„Sve banke koje su podizale kamate mi ćemo tužiti da sud donese odluku, a to može i po Zakonu o zaštiti potrošača. I to će biti jedan pravni presedan u BiH u kome sud može donijeti odluku i svim bankama narediti kako da postupaju. E tada ćemo mi zahtijevati da se banke vrate na početno stanje i da se građani obeštete.“
U Kancelariji ombudsmena FBiH za potrošače kažu da je pogađanje sa bankama trajalo mjesecima, ali da su svi zahtjevi da se kamate vrate ostali bez uspjeha, pa je sve završilo na sudu. Pomoćnik ombudsmana za potrošače Mediha Bakalović kaže:
„Inspektori su zaista iskontrolirali, utvrdili su to i donijeli prekršajne naloge, ali nažalost banke ni tada nisu prihvatile nego su se žalile, odnosno zahtijevale sudski postupak, i evo imamo epilog tog prvog sudskog postupka. Znači da banke nisu u pravu.“
Bakalović dodaje da su sve banke prekršile Zakon o zaštiti potrošača jer ugovori o sklapanju kredita nisu precizni i jasni:
„Nisu propisale uvjete za promjenu godišnje kamatne stope. Ako su stavili jednu odredbu da su kamate promjenljive, onda su trebale i uvjete unaprijed propisati da bi svaki potrošač znao, a ne da ga zadesi u toku vraćanja ta nepogoda - da u toku već potpisanog ugovora i vraćanja tih već poznatih rata banke jednostrano svojim aktom, bez znanja druge ugovorne strane, tj. potrošača, klijenta povećaju kamatne stope.“
Mensud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača FBiH, ističe da već godinama traže uvođenje ombudsmena za bankarstvo jer je, kako tvrdi, ova oblast u BiH neuređena:
„Nažalost, nismo našli razumijevanja niti u Vijeću ministara, niti na federalnom, odnosno entitetskom nivou i, naravno, da građani ispaštaju. Dokaz za to su i afere oko kamata gdje su jednostavno na osnovu onih ugovora, koji nisu, mogu slobodno reći, valjani, banke sebi uzele pravo da mijenjaju kamate kako one hoće, po svojem nahođenju. Vjerujte mi to je veliki, veliki iznos novca. Ako dodamo i pravna lica koja su dizala kredite, to su milioni, vjerujte mi. Mislim da ćemo tek za nekih šest mjeseci doći do nekakvih saznanja jer je sve više i više tih ljudi koji su oštećeni.“
Lakota ističe da je u kontrolu rada banaka već odavno trebalo uvesti više reda. Tako bi se spriječilo lihvarstvo i samovolja banaka koje su uglavnom strane, a sve na štetu bh. građana koji su zbog teške ekonomske situacije prinuđeni uzimati kredite uz najveće kamate u regionu.
Na području BiH posluje 28 banaka, uglavnom stranih, dok su domaće rasprodate u bescijenje, pa je jedna od najpoznatijih - Privredna banka Sarajevo - prodata za jednu konvertibilnu marku.
Na taj način banke su protuzakonito zaradile desetine miliona eura. Sve je završilo na sudu privatnom tužbom jednog od klijenata, a kako najavljuju u inspekciji, slijede i kolektivne tužbe za sve banke koje su podigle kamate bez znanja klijenata.
Banka Intesa San Paolo prva je banka u BiH koja je ikada proglašena krivom zbog povećanja kamata na kredite u otplati. Presudom Opštinskog suda u Sarajevu ova banka kažnjena je sa 4.000 eura kazne, a njen direktor sa 500 eura jer su, kako se navodi, samoinicijativno povećali kamate na već realizovane kredite. Banka će, također, morati građanima vratiti novac koji je uzela povćanjem kamata.
Ovo je prva pozitivna presuda jednog suda u BiH u slučajevima protiv lihvarenja nakon prekršajne prijave koju je podnijela Federalna uprava za inspekcijske poslove. Direktor Uprave Ibrahim Tirak kaže da je podnijeto više od 190 prekršajnih naloga za oko 10 najvećih banaka u BiH koje su povećale kamate. Nova suđenja počela su već danas:
Mi imamo 190 takva sudovanja koja će biti, ne samo u Sarajevu, biće u čitavoj Federaciji, zavisi odakle je neko poslao zahtjev da mi to vidimo.
„Mi imamo 190 takva sudovanja koja će biti, ne samo u Sarajevu, biće u čitavoj Federaciji, zavisi odakle je neko poslao zahtjev da mi to vidimo. Očekujemo u 27 sudova, i mi očekujemo da će se to završiti za jedno mjesec i po dana.“
Slijede i kolektivne tužbe protiv banaka
Pored toga što su banke samoinicijativno povećavale ionako visoke kamate, o tome vrlo često nisu ni obavijestile svoje klijente, pa ni godinu dana poslije. Nemalo su bili iznenađeni oni kojima su se na otplatnim izvještajima pojavila dugovanja jer su kamate povećane bez njihovog znanja. To se desilo i jednoj od klijentkinja iz Sarajeva koja je željela ostati anonimna:
„Kad sam provjeravala stanje prethodnog kredita, koliko je otplaćeno, a koliko je ostalo, vidjela sam da imam dug od nekih 40-ak maraka, što je bilo za mene veliko iznenađenje jer je bilo apsolutno nejasno otkud toliki dug s obzirom da se rate otpočetka uplaćuju redovno i u istom iznosu. Tada mi je rečeno da su mi povećane kamate prošle godine u avgustu i da je razlika od tri marke, koja se nakupila za godinu dana, taj moj sadašnji dug. Pri tome niko nikada i ni na koji način nije obavijestio da su kamate povećane.“
Direktor Uprave za inspekcijske poslove FBiH Ibrahim Tirak najavljuje da uskoro slijede i kolektivne tužbe protiv banaka:
„Sve banke koje su podizale kamate mi ćemo tužiti da sud donese odluku, a to može i po Zakonu o zaštiti potrošača. I to će biti jedan pravni presedan u BiH u kome sud može donijeti odluku i svim bankama narediti kako da postupaju. E tada ćemo mi zahtijevati da se banke vrate na početno stanje i da se građani obeštete.“
Pogađanje sa bankama trajalo mjesecima
U Kancelariji ombudsmena FBiH za potrošače kažu da je pogađanje sa bankama trajalo mjesecima, ali da su svi zahtjevi da se kamate vrate ostali bez uspjeha, pa je sve završilo na sudu. Pomoćnik ombudsmana za potrošače Mediha Bakalović kaže:
„Inspektori su zaista iskontrolirali, utvrdili su to i donijeli prekršajne naloge, ali nažalost banke ni tada nisu prihvatile nego su se žalile, odnosno zahtijevale sudski postupak, i evo imamo epilog tog prvog sudskog postupka. Znači da banke nisu u pravu.“
Bakalović dodaje da su sve banke prekršile Zakon o zaštiti potrošača jer ugovori o sklapanju kredita nisu precizni i jasni:
„Nisu propisale uvjete za promjenu godišnje kamatne stope. Ako su stavili jednu odredbu da su kamate promjenljive, onda su trebale i uvjete unaprijed propisati da bi svaki potrošač znao, a ne da ga zadesi u toku vraćanja ta nepogoda - da u toku već potpisanog ugovora i vraćanja tih već poznatih rata banke jednostrano svojim aktom, bez znanja druge ugovorne strane, tj. potrošača, klijenta povećaju kamatne stope.“
Nisu propisale uvjete za promjenu godišnje kamatne stope. Ako su stavili jednu odredbu da su kamate promjenljive, onda su trebale i uvjete unaprijed propisati da bi svaki potrošač znao, a ne da ga zadesi u toku vraćanja ta nepogoda
Mensud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača FBiH, ističe da već godinama traže uvođenje ombudsmena za bankarstvo jer je, kako tvrdi, ova oblast u BiH neuređena:
„Nažalost, nismo našli razumijevanja niti u Vijeću ministara, niti na federalnom, odnosno entitetskom nivou i, naravno, da građani ispaštaju. Dokaz za to su i afere oko kamata gdje su jednostavno na osnovu onih ugovora, koji nisu, mogu slobodno reći, valjani, banke sebi uzele pravo da mijenjaju kamate kako one hoće, po svojem nahođenju. Vjerujte mi to je veliki, veliki iznos novca. Ako dodamo i pravna lica koja su dizala kredite, to su milioni, vjerujte mi. Mislim da ćemo tek za nekih šest mjeseci doći do nekakvih saznanja jer je sve više i više tih ljudi koji su oštećeni.“
Lakota ističe da je u kontrolu rada banaka već odavno trebalo uvesti više reda. Tako bi se spriječilo lihvarstvo i samovolja banaka koje su uglavnom strane, a sve na štetu bh. građana koji su zbog teške ekonomske situacije prinuđeni uzimati kredite uz najveće kamate u regionu.
Na području BiH posluje 28 banaka, uglavnom stranih, dok su domaće rasprodate u bescijenje, pa je jedna od najpoznatijih - Privredna banka Sarajevo - prodata za jednu konvertibilnu marku.