Vijeće sigurnosti UN trebalo bi ponovno raspravljati o stanju u Siriji nakon što su vlasti koristile i tenkove da bi rastjerali prosvjednike.
Glavni tajnik svjetske organizacije Ban Ki-moon i visoka povjerenica za ljudska prava Navi Pillay osudili su postupak prema demonstrantima i zatražili nezavisnu istragu o smrti stotina civila.
U manje od 24 sata Vijeće sigurnosti UN dva puta bi trebalo raspravljati o Siriji. Rasprava održana u ponedeljak nije rezultirala usaglašenom rezolucijom o osudi postupaka režima Bashara Assada.
Tekst rezolucije su predložili Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Portugal ističući nedemokratske i nasilničke akcije snaga sigurnosti prema demonstrantima. Od početka prosvjeda prije šest tjedana ubijeno je više od 400 ljudi.
Kina i Rusija, koje imaju pravo veta, nisu spremne podržati ni izjavu Vijeća sigurnosti, nezadovoljne zbog načina rješavanja krize u Libiji.
Glavni tajnik UN je zatražio nezavisnu istragu. Sirijske vlasti moraju poštovati ljudska prava, istaknuo je Ban Ki-moon.
"Promatramo dogadjaje u Siriji. Izrazito smo zabrinuti. Osudjujem nasilje prema mirnim demonstrantima, posebno upotrebu tenkova i pucanje po prosvjednicima. Moram podsjetiti da su sirijske vlasti dužne štititi civile i poštovati medjunarodna ljudska prava. To uključuje pravo na slobodno izražavanje i mirno okupljanje", kaže on.
Assad ne pristaje da ode sa vlasti
Nakon jučerašnje raprave iza zatvorenih vrata na East Riveru američka ambasadorica Susan Rice je istaknula:
"Umjesto da sluša svoj vlastiti narod predsjednik Assad za sve krivi druge, ali istodobno traži pomoć Irana kako bi ugušio demonstracije, na isti brutalni način kako je to učino iranski režim".
Sirijski režim tvrdi da sam može provesti istragu o eventualnom prekomjernoj upotrebi sile, ali je negira tvrdeći da su demonstranti nasilni.
Prilike u Siriji daleko su od smirivanja. Demonstracije se nastavljaju. Assad je prema izvještaju Reutersa tokom noći poslao više od dve tisuće specijalaca pod teškom opremom u predgrađe Damaska odakle su kretale demonstracije prema centru grada.
Obitelj Assad vlada Sirijom od 1970. godine, kada je otac aktualnog predsjednika Hafez došao na vlast državnim udarom. Bashar je oca naslijedio na mjestu šefa države 2000. godine, a obitelj u rukama ima veliki dio sirijskog gospodarstva.
Assad ima dobre veze s Iranom, podržava militanti Hamsas i Hezbollah. Sirija i Izrael su, tehnički, još uvijek u ratu iako granica na Golanskoj visoravni miruje od 1974., kada su dvije države pristale na primirje.
Pod pritiskom demonstracija Bashar Assad je ukinuo izvanredno stanje u zemlji, kao i sud koji je sudio političkim zatvorenicima, ali nije spreman prihvatiti zahtjeve demonstranata da i sam ode s vlasti .
Glavni tajnik svjetske organizacije Ban Ki-moon i visoka povjerenica za ljudska prava Navi Pillay osudili su postupak prema demonstrantima i zatražili nezavisnu istragu o smrti stotina civila.
U manje od 24 sata Vijeće sigurnosti UN dva puta bi trebalo raspravljati o Siriji. Rasprava održana u ponedeljak nije rezultirala usaglašenom rezolucijom o osudi postupaka režima Bashara Assada.
Tekst rezolucije su predložili Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Portugal ističući nedemokratske i nasilničke akcije snaga sigurnosti prema demonstrantima. Od početka prosvjeda prije šest tjedana ubijeno je više od 400 ljudi.
Kina i Rusija, koje imaju pravo veta, nisu spremne podržati ni izjavu Vijeća sigurnosti, nezadovoljne zbog načina rješavanja krize u Libiji.
Glavni tajnik UN je zatražio nezavisnu istragu. Sirijske vlasti moraju poštovati ljudska prava, istaknuo je Ban Ki-moon.
"Promatramo dogadjaje u Siriji. Izrazito smo zabrinuti. Osudjujem nasilje prema mirnim demonstrantima, posebno upotrebu tenkova i pucanje po prosvjednicima. Moram podsjetiti da su sirijske vlasti dužne štititi civile i poštovati medjunarodna ljudska prava. To uključuje pravo na slobodno izražavanje i mirno okupljanje", kaže on.
Assad ne pristaje da ode sa vlasti
Nakon jučerašnje raprave iza zatvorenih vrata na East Riveru američka ambasadorica Susan Rice je istaknula:
"Umjesto da sluša svoj vlastiti narod predsjednik Assad za sve krivi druge, ali istodobno traži pomoć Irana kako bi ugušio demonstracije, na isti brutalni način kako je to učino iranski režim".
Sirijski režim tvrdi da sam može provesti istragu o eventualnom prekomjernoj upotrebi sile, ali je negira tvrdeći da su demonstranti nasilni.
Prilike u Siriji daleko su od smirivanja. Demonstracije se nastavljaju. Assad je prema izvještaju Reutersa tokom noći poslao više od dve tisuće specijalaca pod teškom opremom u predgrađe Damaska odakle su kretale demonstracije prema centru grada.
Demonstrant sa povredom na glavi tokom demonstracija u Damasku, fotografija preuzeta sa amaterskog video snimaka, 23. april 2011.
Riječ je o takozvanoj Republikanskoj gardi izuzetno odanoj Basharu. Četrvtom mehaničkom divizijom koju je poslao na Deru komandira njegov brat Maher.
Obitelj Assad vlada Sirijom od 1970. godine, kada je otac aktualnog predsjednika Hafez došao na vlast državnim udarom. Bashar je oca naslijedio na mjestu šefa države 2000. godine, a obitelj u rukama ima veliki dio sirijskog gospodarstva.
Assad ima dobre veze s Iranom, podržava militanti Hamsas i Hezbollah. Sirija i Izrael su, tehnički, još uvijek u ratu iako granica na Golanskoj visoravni miruje od 1974., kada su dvije države pristale na primirje.
Pod pritiskom demonstracija Bashar Assad je ukinuo izvanredno stanje u zemlji, kao i sud koji je sudio političkim zatvorenicima, ali nije spreman prihvatiti zahtjeve demonstranata da i sam ode s vlasti .