Radio Slobodna Evropa danas je punoljetna. Punih 18 godina, bez prekida, Balkanski servis, uz Regionalni, emituje i programe za BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju.
Bilo nas je šestero tog 31. januara 1994. godine. U jednom trenutku porasli smo na skoro 30 ljudi u Pragu i preko 200 na Balkanu.
Povezivao nas je koristan, dobar i pošten posao, a mnoge od nas i ljudsko i profesionalno razumijevanje.
Bio je rat, danas je mir. Bili smo potomci tek raspolućene Jugoslavije, danas su države Balkana na vratima EU.
Šta je isto, a šta različito, objašnjava Nenad Pejić, utemeljitelj ideje regionalnog programa i prvi direktor Balkanskog servisa, koji je sada regionalni direktor RSE:
"Bojim se da je problem u tome što su razlozi gotovo identični. Ajde da kažemo gdje je bolje. Bolje je u Hrvatskoj iako i tamo na portalima i na televiziji ima dosta tekstova koji se postavljaju pod znakom pitanja, ali je situacija neuporedivo bolja. Gdje je gore? U Bosni i Hercegovini. Imate utisak da je tamo gore nego prije rata. Nema dana da neka izjava iz Republike Srpske, pogotovo Dodikova ne odapinje neke strijele mržnje prema Federaciji, a opet u Federaciji imate toliko primjera u medijima koji etiketiraju lidere iz Republike Srpske mimo svake profesije da je to prosto tužno gledati."
"Gdje je isto? Pa možda u Srbiji. Pogledajte ovu hajku protiv Nikolaidisa, hajku protiv Angeline Jolie i sada hajku protiv Nataše Kandić. Odjednom nekih pedeset mladića obuče nekakve maske i odluči da napadne i uništi automobile navijača koji su došli iz Hrvatske. Nisu oni to uradili zati što im je to neko naredio. Oni su to uradili zato što im je obrazovanje u školama takvo da oni misle da je normalno. Dakle, generalno govoreći, mislim da je situacija više-manje ista, izuzev Hrvatske naravno, i da su razlozi za postojanje Radija Slobodna Evropa gotovo identični kao i prije osamnaest godina," kazao je Pejić.
Povjerenje
Odluku da osnuje servis za bivšu Jugoslaviju Kongres SAD donio je, prije svega zbog krvavog rata u BiH.
Što je Bosni samoj značila i znači Slobodna Evropa, govori Milenko Voćkić, šef sarajevskog biroa:
"Program Slobodne Evrope pratio je različite društvene faze u BiH, period rata, sudske i ljudske priče o posljedicama, period obnove, razvoja novih društvenih vrijednosti, razvoja ljudskih prava i sloboda, tranzicijski proces u najširem smislu riječi. Ono što je u profesionalnim smislu priznanje našem programu je da smo prema svim istraživanjima, program prepoznatljiv po tačnosti i program kome se vjeruje. Osamnaest godina za ovakav model programa koji prate krizna područja nije mali. Promijenile su se generacije slušalaca, tehnologije i vrste medijskog izraza, nažalost društvene okolnosti veoma malo."
"Zanimljivo je da i danas postoji veliki interes za preuzimanjem našeg programa, tako da se broj radio i TV stanica koje preuzimaju radijski i TV program,TV Liberty, popeo na preko šezdeset. Brojni web portali svakodnevno preuzimaju naše sadržaje. S profesionalne strane, možemo reći da se ponosimo povjerenjem koje imamo kod naših slušalaca, s druge strane zabrinjavajuče je što je bh. javnost i dalje izložena podjelama, medijskom ratu i odsustvu ili iskrivljavanju evropskih i univerzalnih vrijednosti savremenog društva," dodao je Voćkić.
Za svjetliju budućnost regiona
Kad je Radio počinjao, Crna Gora je, od svoje nezavisnosti tada, 1994. godine imala Cetinje, Liberale i grupu intelektualaca koji nisu htjeli učestvovati u „ratu za mir“.
Paralelu je povukla Slavica Brajović, šefica podgoričkog dopisništva našeg Radija.
"Prije 18 godina u vrijeme medijskog mraka i propagande, pokušavali smo da budemo glas razuma i pomirenja i, prije svega da prenesemo istinite informacije. Danas pokušavamo da ukažemo na sve one pojave i deformacije sa kojima ovaj region teško da može u svjetliju budućnost i neke evropske integracije. To su pojave kao što su kriminal i korupcija, pokušaji dezintegracija, pokušaji prepravljanja istorije, negiranje zločina, nacionalizma. Objektivno, region za ovih 18 godina nije dostigao zavidan nivo stabilnosti i opšteg napretka", kazala je Brajović.
Srbija se u vrijeme početaka Balkanskog servisa zvala SR Jugoslavija. Ali kako god joj ime bilo, ostala je najveće iskušenje za naš Radio. I tu se, kaže šef beogradskog biroa Slobodan Kostić, ništa nije promijenilo.
"To ne znači da se odustalo od teritorijalnih pretenzija prema Bosni ili Kosovu, promenile su se samo metode. Nacionalni fanatizam koji je ranih devedesetih, poput talasa zahvatio ljude, a kasnije ih tresnuo o zemlju ošamućene, zamenio je umeveni, građanski nacionalizam. Tako nam ni ministri više ne prete da će naš rad biti tretiran kao izdaja, i da se zna kako se postupa s izdajnicima. To umesto njih sada rade desničarske grupe. Samo što sa nekim ko je dočekao punoletstvo u takvom okruženju, nije lako izaći na kraj."
Prošlo je 18 godina, i niko ne zna koliko ćemo još trajati. Ono što možemo obećati jeste da ćemo nastaviti dale nadajući se da će prevladati profesija i ljudskost.
Povodom 18 godina emitovanja programa Radija Slobodna Evropa na prostoru bivše SFRJ, našoj redakciji stižu čestitke sa svih strana.
Urednik Studentskog radija eFM u Sarajevu, Zoran Ćatić je, između ostalog, naveo: "Vaš rad i profesionalizam nam je uzor i primjer kojim se rukovodimo u našem radu i radu s novim generacijama koje odgajamo. Hvala Vam na tome".
Na našoj Facebook stranici, među ostalim čestitkama je i ona ona Perse Vučić čiji deo prenosimo.
"Odmah su mi postali i zauvek mi ostali dragi: Nenad Pejić, Veljko Samolov, Branka Mihajlović, Jugoslav Ćosić... i meni najdraži Omer Karabeg i njegov ,,Most''! U vreme NATO bombardovanja Srbije sam vas neizostavno svake noći slušala od ponoći do pola šest ujutru, da bih saznala šta se događa u Srbiji. Bili ste i ostali objektivni!"
Slobodna Evropa se zahvaljuje na čestitkama i porukama podrške.
Bilo nas je šestero tog 31. januara 1994. godine. U jednom trenutku porasli smo na skoro 30 ljudi u Pragu i preko 200 na Balkanu.
Povezivao nas je koristan, dobar i pošten posao, a mnoge od nas i ljudsko i profesionalno razumijevanje.
Bio je rat, danas je mir. Bili smo potomci tek raspolućene Jugoslavije, danas su države Balkana na vratima EU.
Minhen: Tim Radija Slobodna Evropa nakon prvog emitiranja emisije na južnoslavenskim jezicima, 31. januar 1994.
Šta je isto, a šta različito, objašnjava Nenad Pejić, utemeljitelj ideje regionalnog programa i prvi direktor Balkanskog servisa, koji je sada regionalni direktor RSE:
"Bojim se da je problem u tome što su razlozi gotovo identični. Ajde da kažemo gdje je bolje. Bolje je u Hrvatskoj iako i tamo na portalima i na televiziji ima dosta tekstova koji se postavljaju pod znakom pitanja, ali je situacija neuporedivo bolja. Gdje je gore? U Bosni i Hercegovini. Imate utisak da je tamo gore nego prije rata. Nema dana da neka izjava iz Republike Srpske, pogotovo Dodikova ne odapinje neke strijele mržnje prema Federaciji, a opet u Federaciji imate toliko primjera u medijima koji etiketiraju lidere iz Republike Srpske mimo svake profesije da je to prosto tužno gledati."
"Gdje je isto? Pa možda u Srbiji. Pogledajte ovu hajku protiv Nikolaidisa, hajku protiv Angeline Jolie i sada hajku protiv Nataše Kandić. Odjednom nekih pedeset mladića obuče nekakve maske i odluči da napadne i uništi automobile navijača koji su došli iz Hrvatske. Nisu oni to uradili zati što im je to neko naredio. Oni su to uradili zato što im je obrazovanje u školama takvo da oni misle da je normalno. Dakle, generalno govoreći, mislim da je situacija više-manje ista, izuzev Hrvatske naravno, i da su razlozi za postojanje Radija Slobodna Evropa gotovo identični kao i prije osamnaest godina," kazao je Pejić.
Povjerenje
Odluku da osnuje servis za bivšu Jugoslaviju Kongres SAD donio je, prije svega zbog krvavog rata u BiH.
Što je Bosni samoj značila i znači Slobodna Evropa, govori Milenko Voćkić, šef sarajevskog biroa:
Milenko Voćkić, šef sarajevskog biroa
"Program Slobodne Evrope pratio je različite društvene faze u BiH, period rata, sudske i ljudske priče o posljedicama, period obnove, razvoja novih društvenih vrijednosti, razvoja ljudskih prava i sloboda, tranzicijski proces u najširem smislu riječi. Ono što je u profesionalnim smislu priznanje našem programu je da smo prema svim istraživanjima, program prepoznatljiv po tačnosti i program kome se vjeruje. Osamnaest godina za ovakav model programa koji prate krizna područja nije mali. Promijenile su se generacije slušalaca, tehnologije i vrste medijskog izraza, nažalost društvene okolnosti veoma malo."
"Zanimljivo je da i danas postoji veliki interes za preuzimanjem našeg programa, tako da se broj radio i TV stanica koje preuzimaju radijski i TV program,TV Liberty, popeo na preko šezdeset. Brojni web portali svakodnevno preuzimaju naše sadržaje. S profesionalne strane, možemo reći da se ponosimo povjerenjem koje imamo kod naših slušalaca, s druge strane zabrinjavajuče je što je bh. javnost i dalje izložena podjelama, medijskom ratu i odsustvu ili iskrivljavanju evropskih i univerzalnih vrijednosti savremenog društva," dodao je Voćkić.
Za svjetliju budućnost regiona
Kad je Radio počinjao, Crna Gora je, od svoje nezavisnosti tada, 1994. godine imala Cetinje, Liberale i grupu intelektualaca koji nisu htjeli učestvovati u „ratu za mir“.
Slavica Brajović, šefica podgoričkog dopisništva
Paralelu je povukla Slavica Brajović, šefica podgoričkog dopisništva našeg Radija.
"Prije 18 godina u vrijeme medijskog mraka i propagande, pokušavali smo da budemo glas razuma i pomirenja i, prije svega da prenesemo istinite informacije. Danas pokušavamo da ukažemo na sve one pojave i deformacije sa kojima ovaj region teško da može u svjetliju budućnost i neke evropske integracije. To su pojave kao što su kriminal i korupcija, pokušaji dezintegracija, pokušaji prepravljanja istorije, negiranje zločina, nacionalizma. Objektivno, region za ovih 18 godina nije dostigao zavidan nivo stabilnosti i opšteg napretka", kazala je Brajović.
Srbija se u vrijeme početaka Balkanskog servisa zvala SR Jugoslavija. Ali kako god joj ime bilo, ostala je najveće iskušenje za naš Radio. I tu se, kaže šef beogradskog biroa Slobodan Kostić, ništa nije promijenilo.
Slobodan Kostić, šef beogradskog biroa
"Srbija je jedno od najvećih iskušenja za naš radio, i tu se ništa nije promenilo od početka emitovanja programa na južnoslovenskim jezicima. Tajkuni vladaju iz senke, korupcija ima razmere epidemije, a Srbija je jedina evropska zemlja kojoj ulazak u EU nije primarni cilj. Državni mediji su i dalje samo režimski, mehanizmi vladavine isti kao devedesetih, samo što su na čelu zemlje ipak malo drugačiji ljudi, koji nisu spremni da vode agresorski rat protiv suseda nakon što je čitav državni, vojni i policijski vrh završio u Hagu," kaže Kostić."To ne znači da se odustalo od teritorijalnih pretenzija prema Bosni ili Kosovu, promenile su se samo metode. Nacionalni fanatizam koji je ranih devedesetih, poput talasa zahvatio ljude, a kasnije ih tresnuo o zemlju ošamućene, zamenio je umeveni, građanski nacionalizam. Tako nam ni ministri više ne prete da će naš rad biti tretiran kao izdaja, i da se zna kako se postupa s izdajnicima. To umesto njih sada rade desničarske grupe. Samo što sa nekim ko je dočekao punoletstvo u takvom okruženju, nije lako izaći na kraj."
Prošlo je 18 godina, i niko ne zna koliko ćemo još trajati. Ono što možemo obećati jeste da ćemo nastaviti dale nadajući se da će prevladati profesija i ljudskost.
Čestitke za rođendan
Čestitke za rođendanPovodom 18 godina emitovanja programa Radija Slobodna Evropa na prostoru bivše SFRJ, našoj redakciji stižu čestitke sa svih strana.
Urednik Studentskog radija eFM u Sarajevu, Zoran Ćatić je, između ostalog, naveo: "Vaš rad i profesionalizam nam je uzor i primjer kojim se rukovodimo u našem radu i radu s novim generacijama koje odgajamo. Hvala Vam na tome".
Na našoj Facebook stranici, među ostalim čestitkama je i ona ona Perse Vučić čiji deo prenosimo.
"Odmah su mi postali i zauvek mi ostali dragi: Nenad Pejić, Veljko Samolov, Branka Mihajlović, Jugoslav Ćosić... i meni najdraži Omer Karabeg i njegov ,,Most''! U vreme NATO bombardovanja Srbije sam vas neizostavno svake noći slušala od ponoći do pola šest ujutru, da bih saznala šta se događa u Srbiji. Bili ste i ostali objektivni!"
Slobodna Evropa se zahvaljuje na čestitkama i porukama podrške.