U petak je u Tuzli održan sastanak 26 nevladinih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije s ciljem zajedničkog nastupanja u procesu traženja nestalih. Smatraju da će zajedničkim djelovanjem moći snažije utjecati na vlasti u svim zemljama kako bi se proces traženja nestalih ubrzao.
Svi članovi Regionalne koordinacije udruženja obitelji nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije su osobe koje su u proteklom ratu izgubile najmilije i za čijim kostima još uvijek tragaju.
Još prije pet godina članovi 26 organizacija su počeli zajednički djelovati u procesu traženja nestalih, a od sada djeluju i pod zajedničkim imenom uz podršku ICMP-a, pojasnila je Ema Čekić, predsjednica Koordinacije udruženja nestalih osoba bivše Jugoslavije:
«Željela bih reći da ova naša moć ne izgubi na onome što smo ovdje i šta tražimo. A tražimo da pronađemo naše nestale. Mi nismo moć da ubrzamo neke stvari koje ne možemo, ali možemo da podstičemo to pitanje i da damo nekome na savjest da tragamo za svojim najmilijim.»
Proces traženja nestalih u svim zemljama bivše Jugoslavije prate brojni problemi. Ljiljana Alvir, iz Saveza udruga zatočenih i nestalih branitelja Republike Hrvatske, kaže da zajedničko djelovanje udruga iz zemalja regije šalje jasnu poruku javnosti i vlastima da nestali nisu zaboravljeni i da će biti pronađeni:
«Istina je da je u Hrvatskoj, kao i svugdje, politika takva da nitko ne želi probleme, pa ih svatko pokušava na neki način umanjiti i staviti na stranu. Međutim, žrtve nisu zaboravljene, pitanje nestalih nije zaboravljeno. Hrvatska u ovom trenutku traži 999 osoba i 800 i nešto osoba srpske nacionalnosti, državljana R Hrvatske», kaže Ljiljana Alvir.
U Koordinaciji 26 organizacija
S obzirom da je mnogo udruženja pokušalo sve ove godine od završetka rata formirati regionalne koordinacije koje bi se bavile pitanjem nestalih, Mirjana Miodrag Božin, predstavnica udruženja nestalih, uhićenih i zatočenih Srba u Hrvatskoj, kaže da koordinacija oko koje je okupljeno 26 organizacija iz bivše zajedničke države ima najozbiljnije mogućnosti da dođe do cilja.
«Ne smemo dozvoliti da se sve te žrtve koje su nestale na području čitave bivše Jugoslavije se zaborave, one to ne zaslužuju. Moramo da vršimo pristisak na sve vlade u čitavom regionu kako bi one dale doprinos i kako bi, ustvari, bila politička volja da se pronađe što više ljudi i razriješi sudbina nestalih. Pritisak treba izvršiti na sve u regionu da moraju da se pronađu nestali. Moja preporuka bi bila s ovoga mesta da nijedna zemlja sa područja bivše Jugoslavije ne sme da postane članica EU dok god se ne razreši svako nestalo lice sa ovoga područja», kazala je Mirjana Miodrag Božin.
Regionalna koordinacija udruženja obitelji nestalih osoba dobila je potporu ICMP-a. Stvaranje ovakve koordinacije zapravo je i sama ideja Međunarodne komisije za nestale osobe.
«Osnovno je pitanje pronaći nestale osobe. Postoje pravosudni organi u svim zemljama u regionu kojima je zadatak da se bave istragama,
odnosno prikupljanjem dokazima i krivičnim gonjenjima. Ovi ljudi koji su prisutni ovdje imaju jedna osnovni cilj, a to je da se pronađu nestali i da se dođe do pravde. Baš iz toga razloga oni jesu zajedno ovdje da kažu da sudski i pravosudni organi moraju raditi svoj posao, jer da bi se došlo do grobnice, moraju se prikupiti informacije, a to jeste posao istražnih organa», navodi Klaudija Kuljuh, regionalna predstavnica ICMP-a.
U bivšoj Jugoslaviji u proteklom ratu nestalo je 40. 000 osoba, a još uvijek se traga za njih preko 14.000. Proces traženja nestalih osoba i dalje je spor, a njega posebno opstruiraju vinovnici zločina, koji se još uvijek, posebice je to izraženo u BiH, nalaze u određenim strukturama vlasti.
Svi članovi Regionalne koordinacije udruženja obitelji nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije su osobe koje su u proteklom ratu izgubile najmilije i za čijim kostima još uvijek tragaju.
Još prije pet godina članovi 26 organizacija su počeli zajednički djelovati u procesu traženja nestalih, a od sada djeluju i pod zajedničkim imenom uz podršku ICMP-a, pojasnila je Ema Čekić, predsjednica Koordinacije udruženja nestalih osoba bivše Jugoslavije:
"Nemamo moć da ubrzamo neke stvari koje ne možemo, ali možemo da podstičemo to pitanje", kaže Ema Čekić, predsjednica Koordinacije udruženja nestalih osoba bivše Jugoslavije.
«Željela bih reći da ova naša moć ne izgubi na onome što smo ovdje i šta tražimo. A tražimo da pronađemo naše nestale. Mi nismo moć da ubrzamo neke stvari koje ne možemo, ali možemo da podstičemo to pitanje i da damo nekome na savjest da tragamo za svojim najmilijim.»
Proces traženja nestalih u svim zemljama bivše Jugoslavije prate brojni problemi. Ljiljana Alvir, iz Saveza udruga zatočenih i nestalih branitelja Republike Hrvatske, kaže da zajedničko djelovanje udruga iz zemalja regije šalje jasnu poruku javnosti i vlastima da nestali nisu zaboravljeni i da će biti pronađeni:
«Istina je da je u Hrvatskoj, kao i svugdje, politika takva da nitko ne želi probleme, pa ih svatko pokušava na neki način umanjiti i staviti na stranu. Međutim, žrtve nisu zaboravljene, pitanje nestalih nije zaboravljeno. Hrvatska u ovom trenutku traži 999 osoba i 800 i nešto osoba srpske nacionalnosti, državljana R Hrvatske», kaže Ljiljana Alvir.
U Koordinaciji 26 organizacija
S obzirom da je mnogo udruženja pokušalo sve ove godine od završetka rata formirati regionalne koordinacije koje bi se bavile pitanjem nestalih, Mirjana Miodrag Božin, predstavnica udruženja nestalih, uhićenih i zatočenih Srba u Hrvatskoj, kaže da koordinacija oko koje je okupljeno 26 organizacija iz bivše zajedničke države ima najozbiljnije mogućnosti da dođe do cilja.
«Ne smemo dozvoliti da se sve te žrtve koje su nestale na području čitave bivše Jugoslavije se zaborave, one to ne zaslužuju. Moramo da vršimo pristisak na sve vlade u čitavom regionu kako bi one dale doprinos i kako bi, ustvari, bila politička volja da se pronađe što više ljudi i razriješi sudbina nestalih. Pritisak treba izvršiti na sve u regionu da moraju da se pronađu nestali. Moja preporuka bi bila s ovoga mesta da nijedna zemlja sa područja bivše Jugoslavije ne sme da postane članica EU dok god se ne razreši svako nestalo lice sa ovoga područja», kazala je Mirjana Miodrag Božin.
Regionalna koordinacija udruženja obitelji nestalih osoba dobila je potporu ICMP-a. Stvaranje ovakve koordinacije zapravo je i sama ideja Međunarodne komisije za nestale osobe.
«Osnovno je pitanje pronaći nestale osobe. Postoje pravosudni organi u svim zemljama u regionu kojima je zadatak da se bave istragama,
odnosno prikupljanjem dokazima i krivičnim gonjenjima. Ovi ljudi koji su prisutni ovdje imaju jedna osnovni cilj, a to je da se pronađu nestali i da se dođe do pravde. Baš iz toga razloga oni jesu zajedno ovdje da kažu da sudski i pravosudni organi moraju raditi svoj posao, jer da bi se došlo do grobnice, moraju se prikupiti informacije, a to jeste posao istražnih organa», navodi Klaudija Kuljuh, regionalna predstavnica ICMP-a.
U bivšoj Jugoslaviji u proteklom ratu nestalo je 40. 000 osoba, a još uvijek se traga za njih preko 14.000. Proces traženja nestalih osoba i dalje je spor, a njega posebno opstruiraju vinovnici zločina, koji se još uvijek, posebice je to izraženo u BiH, nalaze u određenim strukturama vlasti.