Položaj zviždača u zemljama regiona daleko je od onog kakav je u razvijenim državama, a svojevrstan progon onih koji prijavljuju korupciju i druge zloupotrebe u institucijama sistema samo je dokaz da još nema političke volje da ti ljudi budu na pravi način zaštićeni i vrjednovani. To je poruka konferencije na kojoj su u Podgorici o svom iskustvu zviždača govorili Valentina Krstić iz Srbije, Zlatan Velagić iz BiH i Dragomir Minić iz Crne Gore.
Valentina Krstić je kao načelnica Službe za obuku i upošljavanje u niškom Kazneno popravnom zavodu više puta prijavljivala slučajeve korupcije u toj ustanovi, zbog čega je smijenjena i raspoređena na niže radno mjesto, a potom i suspendovana. Nakon tri godine borbe za istinu, suspenzija joj je ukinuta 2013. godine:
"Ja sam bila ta koja je na mestu jednog rukovodioca imala sve te papire i dokaze u rukama i rešila sam da svojim imenom i prezimenom stanem iza svojih prijava. Dobila sam status uzbunjivača 2012. godine, ali sam i sa tim statusom bila suspendovana. Moj slučaj pratili su i zaštitnik građana i poverenik za informacije od javnog zanačaja kao i značajne NVO iz Niša, takođe i OEBS. Ja sam imala njihovu podršku i zaštitu, ali i mediji su pomno pratili moj slučaj tako da sam relativno brzo vraćena na radno mesto", navela je Valentina Krstić.
Valentina Krstić: Odlučila sam da sama stanem iza svojih prijava
Jedan od rukovodilaca privatnog preduzeća "Tuzla-kvarc" Zlatan Velagić početkom 2015. prijavio je pomoćnika ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kanton (TK) Bahira Imamovića da je od njih tražio mito, iako je ta firma na regularnom tenderu dobila posao sa koncesijama.
- Još o zviždačima: Heroji društva tretirani kao izdajnici | Progon zviždača u Crnoj Gori | Zviždači bez podrške sistema
Slučaj je prijavio Tužiteljstvu BiH, nakon čega je Imamović uhapšen. Velagić kaže da su on i firma zbog svega prošli kroz velika iskušenja:
"Da bi ste dobili posao sa koncesijama vi ste trebali platiti reket jednom pomoćniku ministra. Zapravo radi se o državnim službenicima koji su na tim funkcijama po 20 i više godina i koji su držali kompletnu situaciju sa dodjelom koncesija pod svojom kontrolom. Ja nijesam ostao bez posla budući da se radi o privatnoj kompaniji, ali smo sve vrijeme bili bez primanja, bez osnovnih uslova za egzistenciju. Nas 50 radnika u kompaniji svi smo trpjeli zbog tog zastoja sa koncesijom koju smo zakonito dobili", kaže Velagić.
Sličnu sudbinu zviždača iz regiona dijele i oni koji su u Crnoj Gori prijavili zloupotrebe i nepravilnosti u javnim preduzećima i ustanovama.
Dragomir Minić: Cilj im je bio da napune džepove
Među njima je i radnik Željeznica Crne Gore Dragomir Minić koji je dobio status zviždača i zaštitu Agencije za sprečavanje korupcije nakon što je ukazivao na nepravilnosti u radu poslovodstva Željezničkog prevoza, kao i na ignorisanje njegovih upozorenja da su vozovi koji prevoze putnike i robu neispravni:
"Oni na to nijesu obraćali pažnju. Njima je samo cilj bio da napune svoje džepove. Ja sam ih pobijedio. Htjeli su da me smijene, ali su zapravo svi oni morali da odu sa funkcija. Na žalost, ovi novi, njihovi sateliti koji su došli uspjeli su da unište račun Željezničkog prevoza Crne Gore zbog čega radnici ne primaju plate", navodi Minić.
Od početka rada do danas crnogorska Agencija za sprječavanje korupcije, prema podacima koje je saopštio Mladen Tomović, primila je 107 prijava zviždača koje upućuju na postojanje korupcije u javnim ustanovama i preduzećima. U 37 slučajeva, ističe Tomović, podnosilac je tražio da ostane anoniman:
"Agencija je od početka rada okončala 43 postupka po prijavama zviždača i 13 postupaka koje je pokrenula po službenoj dužnosti, ukupno 56. Do sada je u 16 postupaka utvrđeno ugrožavanje javnog interesa, od čega u 13 postupaka koji su pokrenuti po službenoj dužnosti i u odnosu na njih agencija je izdala preko 390 preporuka javnim institucijama u cilju sprječavanja nezakonitog postupanja, unaprjeđenja transparetnosti i otklanjanja korupcijskih rizika", navodi podatke Tomović.
Ana Novaković iz CRNVO kaže da su zemlje regiona još uvijek sistemi gdje nema suštinske političke volje da se hrabri pojedinci poput zviždača zaštite i nagrade za nemjerljiv doprinos očuvanju javnog interesa:
"U sistemu u kojem postoji svijest o tome koliko su zviždači potrebni društvu, oni se nazivaju borcima za istinu i pravdu, nerijetko bivaju nagrađeni i služe za primjer savjesnih i odgovornih službenika i radnika. Dosadašnji primjeri u Crnoj Gori i regionu pokazuju da i ovdje ima hrabrih i odvažnih pojedinaca kojima je javni interes jedanko važan kao i lični", konstatuje Ana Novaković.