Piše: Joshua Kucera
Dok se Azerbejdžan pripremao za globalni klimatski samit ovog mjeseca, dobio je pažnju kojoj se nadao. Ipak, kao što često biva kada ovaj naftom bogati, autoritarni režim organizuje prestižan međunarodni događaj, dio publiciteta bio je negativan, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Kada je prošle godine dobio ponudu da bude domaćin COP29, zakazanog od 11. do 22. novembra, Baku je sigurno očekivao kritike od organizacija poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha (HRW). No, kritike su stigle i iz poslovnih i finansijskih krugova.
Nedavni članci u Financial Timesu i The Economistu optužuju Azerbejdžan za korištenje COP-a kao izgovor za odvraćanje pažnje s vlastitih "kritično nedovoljnih" klimatskih planova, za "pranje" reputacije autoritarnog predsjednika Ilhama Alijeva i "manipulativni zeleni marketing" režima, te skretanje pažnje s lošeg stanja ljudskih prava i drugih nedostataka.
"Ne mogu da se ne osvrnem na kampanju klevetanja pojedinih medija s ciljem narušavanja imidža Azerbejdžana pod lažnim izgovorima", izjavio je Alijev na sastanku prije COP-a 10. oktobra.
"Takvi uzaludni pokušaji neće nas spriječiti u ostvarivanju naše plemenite misije borbe protiv negativnih posljedica klimatskih promjena."
Ovo nije prvi put da se Azerbejdžan suočava s ovakvom situacijom. Organizovanje velikih događaja već dugo vidi kao put ka međunarodnom prestižu.
Azerbejdžan je bio domaćin Eurosonga 2012. godine, više puta bezuspješno se kandidovao za Ljetne olimpijske igre, a ugostio je i događaje slične Olimpijadi: Evropske igre 2015. i Igre islamske solidarnosti 2017. Od 2017. godine, u centru Bakua se održava trka Formule 1, Velika nagrada Azerbejdžana.
Azerbejdžan je već dobio negativan publicitet za velike događaje u prošlosti, ali problem bi mogao biti pojačan s COP29 zbog značaja koji ima za cijelu planetu i navodnog prikrivanja sličnih problema u Egiptu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Azerbejdžanska vlada privučena je ovakvim prilikama za "izgradnju imidža", kaže Najmin Kamilsoy, analitičar i doktorant na javnoj politici na Karlovom univerzitetu u Pragu.
"U isto vrijeme, vlada je veoma osjetljiva na negativnu pažnju međunarodnih medija pred događaj", rekao je Kamilsoy za Radio Slobodna Evropa. "Žele što više zapadnih učesnika na COP29 i da njihov organizacioni trud bude ocijenjen kao uspješan."
Azerbejdžan je već dobijao lošu medijsku pažnju za velike događaje, ali s COP29 bi to moglo biti izraženije zbog klimatskog značaja.
"Mislim da vlada nije bila potpuno svjesna da COP nije kao Formula 1 ili Eurosong, da ima globalne posljedice", rekla je Arzu Geybulla, azerbejdžanska novinarka i koautorica novog izvještaja britanskog instituta Chatham House.
Organizatori COP29 u Azerbejdžanu angažovali su PR firmu Teneo za 4,7 miliona dolara kako bi upravljala promocijom događaja. U dokumentaciji koju je Teneo predao u skladu s američkim Zakonom o registraciji stranih agenata, navedene su stotine pokušaja kontaktiranja medija, s jasnim naglaskom na glavne medije na engleskom jeziku.
Jedan od ključnih narativa organizatora konferencije je "posvećenost miru". Promovisali su ideju "primirja za COP", pozivajući sukobljene strane širom svijeta da prekinu borbe tokom trajanja događaja. Chatham House ovu ideju naziva "neusklađenom i neuvjerljivom" s obzirom na nedavne vojne akcije Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu i kontinuirani pritisak na susjednu Armeniju.
"Ne mogu da se ne osvrnem na kampanju klevetanja pojedinih medija s ciljem narušavanja imidža Azerbejdžana pod lažnim izgovorima", izjavio je predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev na pred-COP sastanku.
Chatham House takođe navodi da agenda mira može skrenuti pažnju sa ključnih klimatskih izazova COP29 i, na kraju, dovesti do njegovog neuspjeha.
"Loš ishod COP29 mogao bi dovesti do optužbi za, u najboljem slučaju, ‘manipulativni zeleni marketing’. U najgorem slučaju, mogao bi donijeti optužbe za nemar", napisali su autori iz Chatham House-a. "Reakcije prema Azerbejdžanu vjerovatno bi oštetile njegovu međunarodnu reputaciju i podrile dobre odnose prema vladi, umjesto da ojačaju međunarodne odnose zemlje, kako je to rukovodstvo očekivalo ako bi COP29 bio percipiran kao uspješan."
U pokušaju da odbaci negativan publicitet, azerbejdžanski zvaničnici i provladini mediji oslanjaju se na dobro poznate taktike, uključujući optužbe prema armenskom lobiju.
Također tvrde da je nelogično da privlačenjem pažnje Azerbejdžan radi na "manipulativnom zelenom oglašavanju".
"Potpuno je nelogično jer ono što se sada dešava je da je mnogo veći naglasak i reflektor na Azerbejdžanu", rekao je Elin Suleymanov, azerbejdžanski ambasador u Velikoj Britaniji, za Times Radio. "Ko bi ovo učinio? Ko bi pokušao izbjeći pažnju tako što bi privukao reflektore?"
Pred klimatski samit, azerbejdžanska vlada se možda pita: Da li je svaki publicitet dobar publicitet?
Ministar ekologije i prirodnih resursa Azerbejdžana Muhtar Babajev, dugogodišnji rukovodilac državne naftne kompanije i predsjednik COP29, optužio je neimenovane "zlonamjernike".
"Azerbejdžan je postigao značajne uspjehe: obnavljanje teritorijalnog integriteta, ekonomska dostignuća, snažna pozicija na međunarodnoj sceni. Neke zemlje to ne mogu objektivno procijeniti. Međutim, očekivali smo (takvu kampanju)", rekao je.
No, pohvalio je rad PR predstavnika zemlje u borbi protiv negativnih komentara.
"Zahvaljujući radu ovog profesionalnog tima, nije prošla nijedna sedmica ove godine, a da nismo pružili informacije i dali izjave međunarodnim medijima", rekao je Babajev. "Sada, (strani novinari) razumiju i vide snagu naše zemlje."
Na kraju, ipak, publika za ovakve mega-događaje su manje međunarodne nevladine organizacije i mediji, a više međunarodni donosioci politika, kaže Kamilsoy.
"Za azerbejdžansku elitu, COP je međuvladina platforma, a građansko društvo u njemu ima zanemarljiv značaj", rekao je.
Kao rezultat toga, čini se da azerbejdžanska vlada postaje sve manje zabrinuta zbog kritika.
"Osjeća se osnaženom i potpuno odbacuje odgovornost, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu", izjavila je Geybulla.