Piše: Radio Azadi RSE i Abubakar Siddique
Sve veći broj Avganistanaca podiže novac iz banaka i zatvara svoje račune. Taj je trend podstaknut nepovjerenjem u nepriznatu talibansku vladu, ali i zabrinutošću zbog sumornih ekonomskih prognoza u državi.
Talibansko preuzimanje vlasti 2021. izazvalo je novčanu i bankarsku krizu.
Militanti su pogođeni međunarodnim sankcijama, a zemlja je odsječena od globalnog finansijskog sistema i bitne inostrane pomoći. Milijarde u deviznim rezervama centralne banke bile su zamrznute, piše radakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Privredni slom primorao je neke od 12 državnih i komercijalnih banaka na zatvaranje, dok su druge radile ograničenim kapacitetom. Postavljena su ograničenja na to koliko novca ljudi smiju da podignu iz banaka.
Iako se privreda donekle oporavila, Avganistan je i dalje pogođen razornom humanitarnom krizom, masovnom nezaposlenošću i rastućim siromaštvom. Pritom, povjerenje u zvanični bankarski sistem je urušeno.
Stručnjaci kažu da je to što Avganistanci zatvaraju svoje bankovne račune dodatno ograničilo protok novca u državi i dodatno opteretilo privredu.
Odsječeni od međunarodnog bankarskog sistema, sve više Avganistanaca okreće se havalama, neformalnim mrežama zajmodavaca.
'Zabrinjavajući trend'
Avganistanske banke izgubile su oko 11 odsto svojih klijenata od decembra 2022. do decembra 2023, prema podacima Svjetske banke.
Policajac stražari ispred glavne filijale Azizi banke u Kabulu. (arhivska fotografija)
Jedan od njih je i Ahmad, stanovnik grada Herata na zapadu zemlje. Rekao je da je zatvorio svoj bankovni račun nakon što je više puta pokušao i neuspješno da prebaci novac u zemlji.
"To ukazuje da su banke propale", rekao je Ahmad za Radio Azadi RSE.
"Postali su nepouzdani".
Baseer, stanovnik Kabula, takođe je nedavno zatvorio svoje bankovne račune.
Rekao je da je izgubio povjerenje u banke nakon što su nametnule ograničenja na to koliko sopstvenog novca može da podigne.
"Službenici banke su nas maltretirali kada smo tražili sopstveni novac", rekao je za Radio Azadi.
Afganistanska valuta deler se sortira po vrijednosti na pijaci u Kabulu (arhivska fotografija)
Talibani su prvobitno postavili sedmično ograničenje povlačenja novca od 200 dolara za pojedinačne bankovne račune.
U decembru je centralna banka koju vode talibani povećala gornju granicu na 1.000 dolara.
Službenik komercijalne banke u Kabulu, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je stroga kontrola koliko novca vlasnici računa mogu podići naštetila ugledu banaka.
On je za Radio Azadi rekao da ih klijenti gledaju kao "bezvrijedne" zbog nesposobnosti banaka da vrate novac štediša.
Prema bazi podataka Svjetske banke Global Findex za 2017, samo 15 odsto odraslih Avganistanaca imalo je račun u bilo kojoj finansijskoj instituciji, a ta je brojka strmoglavo pala otkako su talibani preuzeli vlast.
Svjetska banka je u izvještaju objavljenom u aprilu rekla da je bankarski sektor od 2020. izgubio oko 25 odsto svoje ukupne imovine, što je signaliziralo "zabrinjavajući trend za ionako malu industriju".
"Bankarski sektor doživljava značajan pritisak zbog sve manje imovine i depozita", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je to "podstaklo veću zavisnost o gotovini i netradicionalnim metodama plaćanja, dodatno sužavajući ponudu novca i pogoršavajući privrednu krizu i deflaciju".
Azarakhsh Hafizi, ekonomista i bivši čelnik Međunarodne privredne komore Avganistana, rekao je da je moderna privreda "nepotpuna bez bankarskog sistema".
"Zemlje u kojima banke mogu usmjeriti depozite svojih klijenata u ekonomska ulaganja, kao što su izgradnja preduzeća i industrije, bolje su", dodao je.
"Kada nemate dovoljno depozita u bankama, ne možete davati pozajmice ljudima [i kompanijama]."
Sankcije i islamsko bankarstvo
Opterećenje banaka dodatno je pojačano međunarodnim sankcijama.
Avganistanske banke odsječene su od SWIFT-a, koji je dominantna svjetska mreža finansijskih transakcia, što uveliko sprečava sposobnost talibanske vlade da vodi trgovinu.
Takođe je otežao život pojedincima i kompanijama u Avganistanu prilikom prenosa novca i plaćanja.
Bez pristupa SWIFT-u, Avganistanci se sve više okreću neformalnom sistemu prenosa poznatom kao havala, koji koristi pojedinačne brokere, a ne banke.
Sistemu je teško ući u trag, a koristile su ga i naoružane grupe.
Prelazak talibana na islamsko bankarstvo, odnosno finansiranje usklađeno sa šerijatom, takođe je ugrozio bankarski sektor, kažu stručnjaci.
Islamsko bankarstvo, prvenstveno razvijeno 1970-ih u zalivskim državama, zabranjuje praksu pozajmljivanja novca uz kamatu.
Kao i konvencionalne banke, islamske banke zarađuju pozajmljujući novac klijentima, ali dok banka daje pozajmice s kamatama, islamske banke to čine kroz kupo-prodajne transakcije.
U martu su talibani imenovali odbor za reviziju zakona za avganistansku centralnu banku i komercijalni bankarski sektor.
Talibani su rekli da islamsko bankarstvo zabranjuje "zaradu kroz kamate na ulaganja, pozajmice ili depozite".
U svom nedavnom izvještaju, Svjetska banka je rekla da je "uloga bankarskog sektora kao finansijskog posrednika značajno otežana obaveznim prelazom na islamsko bankarstvo".