“Prošao sam tri miliona kilometara po Evropi, a ovi naši putevi su nikakvi”, kaže profesionalni vozač Željko Petrović.

Ne ustručava se da negoduje zbog loše putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Vozio je po cijeloj Evropi, pa vjeruje da mu to daje za pravo da ocijeni kako su bh. putevi više nego loši.

“Ovoliko vozila ima i izdvaja se novac, a ništa se ne gradi. To je užas, pare od drumarine ko zna kuda idu”, naglašava Petković.

Pročitajte i ovo: Političke i druge zaobilaznice na autocestama BiH

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 102 kilometra autoputa u posljednjih dvadeset godina, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Adnan Terzić, direktor Autocesta Federacije BiH.

Riječ je o autoputu kao dijelu panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.

Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.

Rezultati odraz političkog ambijenta

Za direktora Federalnih auto cesta 102 kilometra nisu malo, ako se pogleda na politički ambijent u zemlji. Terzić podsjeća da je u vrijeme njegovog predsjedavanja Vijećem ministara BiH, od 2002. do 2007. godine, bila izgrađena Studija o izgradnji autoputa koja je predviđala da Bosna i Hercegovina ima državno preduzeće za izgradnju Koridor Vc. No, to nikada nije zaživjelo, pa je gradnja auto ceste postala političko pitanje, odnosno njime se bave entiteti, kaže Terzić.

“Poslije nas je to svedeno na entitet i hvala bogu da nije svedeno na kantone, jer, kako smo krenuli, moglo se i to desiti”, ističe Terzić.

Problem će biti ako sljedećih godinu dana krediti ne budu ratifikovani: Adnan Terzić

Navodi i kako Bosna i Hercegovina u gradnji evropskog koridora koristi novac iz evropskih finansijskih institucija, ali i podsjeća kako trenutno politika koči izgradnju, jer je u Parlamentu Bosne i Hercegovine, koji ne zasijeda, blokirano 464 miliona eura za 41 kilometar autoputa.

“Mi smo predvidjeli situaciju da bi moglo biti problema kod ratifikacije ugovora. Dogovorili smo se sa bankama da mi iz svojih sredstava sve finansiramo dok ugovori ne budu ratifikovani i sredstva efektivna. To što mi platimo iz svojih sredstava izvođačima, banke će nam refundirati. Problem će biti ako sljedećih godinu dana ti krediti ne budu ratifikovani”, ističe Terzić.

Visoka stopa smrtnosti

Godišnja stopa smrtnosti na putevima u Bosni i Hercegovini je skoro četiri puta veća od godišnje stope, na primjer, u Njemačkoj, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima najsmrtonosnije ceste na Balkanu ima BiH.

Pročitajte i ovo: U Srbiji grade, u BiH čekaju ratifikaciju

Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za bezbjednost saobraćaja, navodi i podatke Evropskog programa procjene cesta, koje je međunarodno udruženje posvećeno spašavanju života i sigurnijim cestama.

“EuroRap (The European Road Assessment Programme) je vršio istraživanje uticaja putne mreže u Bosni i Hercegovini na nastanak saobraćajnih nezgoda, odnosno stradanja na putevima u BiH. Ta istraživanja govore da su putevi u Bosni i Hercegovini visoko rizični kada je u pitanju saobraćaj i stradanje na putnoj mreži”, kaže Jaćimović.

Za postojeće loše stanje puteva, ali i zastoj u izgradnji novih kilometara, Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, krivi vlast, navodeći posljednji primjer izgradnje autoceste Beograd-Sarajevo, gdje se predstavnici vlasti nisu mogli dogovoriti kroz koji dio Bosne i Hercegovine, cesta, koju finansira Turska, treba proći.

“U Srbiji je počelo tih dvadesetak kilometara od autoputa do Sremske Rače. Za produžetak autoputa od Brčkog do Sarajeva, ništa nije urađeno, nikakve pripremne radnje, a da ne govorim o onom dijelu koji bi trebao da ide do Višegrada”, ocjenjuje Papić.

Kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru Koridora Vc, u prometu je 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina (koji se nalazi 30 km od Sarajeva), krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja (mjesta udaljenog 20 km od Slavonkog Broda) do Odžaka (gradića na sjeveru BiH) dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovićanaselja u Čapljini) do graničnog prelaza Bijača (na jugu BiH) duga 9,6 kilometara.

Istovremeno, u Republici Srpskoj nije izgrađen niti jedan kilometar na Koridoru 5C, ali zato postoji 105 kilometara dionica povezanih sa Banjalukom.