Oslobađanje Auschwitza - logora smrti
Zloglasna poruka na njemačkom jeziku Arbeit Macht Frei (Rad oslobađa) na ulazu u nacistički koncentracijski logor Auschwitz, Poljska, januar 2020.
Zvanično nazvan Koncentracijski logor Auschwitz bio je kompleks od više od 40 logora za zatvaranje i istrebljenje.
Sastojao se od Auschwitza I - glavnog logora (Stammlager) u Osvjenćimu, Auschwitza II - Birkenau - koncentracijskog i logora za istrebljenje u Bžežinki, udaljenoj tri kilometra, Auschwitza III - Monovica - radni logor u Monovicama, za rad u fabrici sintetičke gume firme IG Farben, i nekoliko desetaka drugih logora.
na fotografiji: pogled na Auschwitz-Birkenau nakon oslobođenja od nacista.
Od 1942. godine logor je postao mjesto masovnog istrebljenja. Oko 80 posto ljudi koji su stizali organiziranim transportom nisu ni bili evidentirani kao zatvorenici, već su po dolasku ubijani u plinskim komorama.
na fotografiji: krematorij u blizini plinske komore u Auschwitzu I u Osjećimu.
Sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. godine, na juriš i uz znatne gubitke, oslobodile Auschwitz, najveći nacistički koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu.
na fotografiji: preživjeli holokausta stoje iza ograde od bodljikave žice nakon oslobađanja Auschwitz-Birkenaua 1945. godine.
U logoru je ostalo oko 7.500 zatočenika koje nacisti u žurbi nisu stigli da pobiju. U plinskim komorama, uključujući djecu i žene, ubijeno je više od 1,1 miliona ljudi (podatak Memorijalnog centra Auschwitz-Birkenau), najviše Jevreja. Naučne procjene su da je ukupno više od pet miliona ljudi deportirano u sistem nacističkih konc-logora. Vrlo mali broj njih je preživio.
na fotografiji: djeca napuštaju barake Auschwitza nakon oslobađanja 1945. godine.
Godine 1945. u tadašnjem njemačkom žurnalu, koji je počinjao uz pompezne zvuke fanfara, čule su se riječi spikera: "Ovdje na cijelom istočnom frontu između Baltičkog mora i Karpata u jutarnjim satima 13. januara Sovjeti počinju najveću ofanzivu do sada. Front je širok hiljadu kilometara".
na fotografiji: zatvorenici nakon oslobađanja Auschwitza 1945. godine.
Njemačke jedinice su oko logora pružale otpor. Za direktno oslobađanje logora smrti poginuo je 231 crvenoarmejac. Preživjeli logoraši izgledali su veoma loše.
na fotografiji: zatvorenici leže na krevetima u barakama u logoru Auschwitz-Birkenau nakon njegovog oslobađanja 1945.
Zbivanja u Auschwitzu nisu odmah objavljena. Tek sredinom aprila 1945. godine preživjeli su govorili o svojim iskustvima u okviru BBC-jevog programa na njemačkom jeziku.
na fotografiji: sovjetski vojni doktor pregledava preživjele holokausta nakon oslobađanja Auschwitza 1945.
Ostaci plinske komore i krematorija u logoru smrti Auschwitz-Birkenau.
Početkom 1946. sovjetske okupacijske vlasti predale su nekadašnji nacistički logor poljskoj državi. Na inicijativu bivših zatvorenika, odlukom poljskog parlamenta 1947. je osnovan Državni muzej Auschwitz-Birkenau. Od 1979. Auschwitz-Birkenau je na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
na fotografiji: cipele zatvorenika u kompleksu bivšeg logora Auschwitz I.
Memorijalni centar obuhvaća preostale objekte, zgrade i barake Auschwitza I i skoro prazno područje logora smrti Auschwitz-Birkenau, kao i današnje muzejske površine. Prva izložba nastala je u suradnji s izraelskim memorijalnim centrom Yad Vashem.
na fotografiji: koferi zatvorenika u kompleksu bivšeg logora Auschwitz I.
Svake godine 27. januar se obilježava kao Dan sjećanja na oslobođenje koncentracijskog logora Auschwitz 1945. godine.
na fotografiji: kapija bivšeg nacističkog logora, 25. januar 2021.