Za izložbu koja se otvara u srijedu, 5. veljače, u Francuskom paviljonu u Zagrebu o holokaustu u Hrvatskoj, korišteno je mnogo materijala kojeg se priprema za novi hrvatski postav u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau, u kojem će na katu paviljona 18 biti smještena združena izložba svih zemalja s prostora nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
To je za Radio Slobodna Europa (RSE) kazala Nataša Mataušić, koautorica izložbe "Ako te zaboravim. Holokaust u Hrvatskoj 1941-1945. Zadnje odredište Auschwitz", koja će biti otvorena u srijedu u Francuskom paviljonu, pred kojim su u Drugom svjetskom ratu, u vrijeme njemačke okupacije i ustaškog režima sakupljani Židovi sa prostora kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i odvoženi u Auschwitz.
Pročitajte i ovo: Šaškor: Nedostojni JasenovcaKoncept
Foto-materijalom i dokumentima, video-svjedočenjima i projekcijama, kao i rijetkim sačuvanim predmetima iz tvornica smrti posjetiteljima se želi dočarati povijesni kontekst, sustav terora uspostavljen u NDH prema Židovima, Srbima i Romima, komunistima i antifašistima i Jasenovac kao simbol njihovog stradanja, jer je u njemu i drugim logorima na području NDH i prije masovnih deportacija u Auschwitz 1942 i 1943. godine ubijena većina hrvatskih i bosanskohercegovačkih Židova.
Treći je dio posvećen samoj tvornici smrti Auschwitz, a izložbu se zaključuje cjelinom nazvanom "Sjaj u tami" u kojoj se prezentira Židove sudionike antifašističke borbe i hrvatske Pravednike među narodima, koji su po cijenu vlastitog života spašavali Židove.
Dio postavke izložbe o holokaustu
"Čak i zadnji dio naslova ove izložbe 'Zadnje odredište Auschwitz' parafrazira naslov izložbe o Holokaustu u Srbiji i Auschwitzu koja je pred par godina održana u Beogradu. Na taj način sam htjela naglasiti jednu poveznicu, jer mi već četiri, pet godina zajednički radimo na izradi novog stalnog postava u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau – združenu izložbu svih bivših republika bivše Jugoslavije", kaže Mataušić.
"Mi, navodi dalje, "grupa eksperata na polju Holokausta složili smo se na svim bitnim i spornim točkama naše zajedničke prošlosti, kao što je recimo broj žrtava logora Jasenovac".
"Ali na žalost još nije došlo do realizacije izložbe, zbog nesporazuma oko načina financiranja samog izložbenog projekta i obnove paviljona u kojem će izložba biti smještena, na što mi kao eksperti ne možemo utjecati. To se mora riješiti na međudržavnom nivou", kaže Nataša Mataušić.
Osamdeset i tri tisuće žrtava
Na pitanje RSE oko koje je brojke žrtava Jasenovca uspostavljena suglasnost, Mataušić kaže da je "na razini ekspertne grupe prihvaćen popis Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac kao točan".
"On broji nešto preko 83.000 žrtava. Prihvatit ćemo tu brojku, ali ćemo objasniti i da to nije konačan broj, niti da će se ikada moći saznati konačan broj, zbog toga što se nije na vrijeme prišlo sustavnom istraživanju i izradi poimeničnog popisa žrtava", navodi Mataušić.
Pročitajte i ovo: Osude negiranja zločina u Jasenovcu na HRT-uNa molbu da kao predsjednica Savjeta JUSP Jasenovac, prokomentira to što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i školstva pred koji dan izvijestilo da je osiguralo sredstva (troškovi prijevoza i dnevnice za nastavnike) za održavanje terenske nastave za učenike osnovnih i srednjih škola u Spomen-području Jasenovac i u Memorijalni muzej u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja, Mataušić kaže:
"To mi je jako drago i to je trebalo napraviti puno, puno ranije."
O tome što će mladi moći otuda ponijeti, kaže: "Možda ne traumu, kao prije kada su dolazili gledati one užasne dokumentarne filmove, ali u svakom slučaju će naučiti što je bio Jasenovac, tko ga je osnovao, zašto je osnovan i koje su posljedice takvih mjesta koja se osniva radi uništavanja kompletnih vjerskih, nacionalnih ili ideoloških grupa."
Na otvorenju u srijedu očekuje se hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i više ministara, izložba će biti besplatna za posjetitelje i otvorena do 21. travnja, izraelskog dana sjećanja na žrtve holokausta Jom Hašoa, a potom će gostovati u hrvatskim muzejima, za početak u Koprivnici i Osijeku.